(VIDEO) U vojnim bazama su sklopljeni brojni međunarodni ugovori: Da li Enkoridž ulazi u istoriju
Sastanak predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i Rusije Vladimira Putina, održaće se u vojnoj bazi koja je štitila SAD od Sovjetskog saveza tokom Hladnog rata, a i sada ih štiti od Rusije.
To je baza vazduhoplovnih snaga i kopnene vojske u blizini Enkoridža, najvećeg grada savezne države Aljaske.
Odatle su se, tokom Hladnog rata, pratile i odvraćale vojne aktivnosti i moguće nuklearne napade Sovjetskog saveza. Ona je tokom Hladnog rata stekla naziv "Najbolji pokrivač Severne Amerike"
Tramp bi sa Putinom trebalo da razgovara o sporazumu za okončanje rata u Ukrajini, koji traje od februara 2022. godine. Lideri nekoliko zemalja Evropske unije i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski imali su onlajn sastanak s Trampom, pošto oni nisu pozvani na samit na Aljasci.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je novinarima pred ukrcavanje na let za Aljasku da očekuje konkretne rezultate od predstojećeg sastanka sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, koji je zakazan za večeras u vojnoj bazi Elmendorf-Ričardson na Aljasci.
Francuski predsednik Emanuel Makron i ukrajinski lider Volodimir Zelenski dogovorili su se u telefonskom razgovoru da se sastanu posle samita predsednika Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i ruski predsednik Donald Tramp sastaju se u vojnoj bazi na Aljasci koja je bila strateški važna u vreme Hladnog rata. Istorija baze Elmendorf-Ričardson u blizini Enkoridža, najvećeg grada savezne države Aljaske, započela je 1940. godine.
Nemački kancelar Fridrih Merc ocenio je da je "razgovor bio konstruktivan", a predsednik Francuske Emanuel Makron je potvrdio da Tramp želi da s Putinom postigne dogovor o prekidu vatre u Ukrajini.
Podsećanja radi, u drugoj vojnoj bazi "Rajt Peterson" u Ohaju, potpisan je i Dejtonski mirovni sporazum, koji su 21. novembra 1995. parafirali tadašnji predsednici BiH Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević i kojim je zvanično okončan troipogodišnji rat u BiH.
Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu prema Povelji UN, Završnom aktu iz Helsinkija i drugim dokumentima OEBS, uz međusobno poštovanje suvereniteta i rešavanje sporova isključivo na miroljubiv načun.
Foto: Tanjug/AP/Pablo Martinez Monsivais
Sukob između izraelske vojske i Hamasa, koji je 7. oktobra započeo iznenadni napad, predstavlja poslednji u nizu konflikata i ratovanja koje između Izraelaca i Palestinaca traje već sedam decenija i preti da se proširi i destabilizuje ceo Bliski istok.
Jedan od pokušaja mirenja ranijih sukoba bio je na samitu u Kemp Dejvidu 2000. predsednik Bil Klinton, izraelski premijer Ehud Barak i Arafat ali nisu uspeli da postignu konačni mirovni sporazum.
Samit je završen bez dogovora, uglavnom zbog nepomirljivih razlika između Izraelaca i Palestinaca oko statusa Jerusalima.
Rusija i Ukrajina javile su da su razmenile po 84 ratna zatvorenika uoči samita. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je razmenu, ukazujući da je obuhvatila vojnike i civile.
Prema Zelenskom, Ujedinjeni Arapski Emirati odigrali su ulogu posredovanja u toj razmeni, kao i u sličnim operacijama u prošlosti.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Newsmax u Ostinu, u Teksasu. Sa dopisnikom za granična pitanja Džejsonom Džonsom između ostalog analiziramo - mogu li slične akcije da zahvate i druge zemlje, gde završava droga koja preko Venecuele stiže u Ameriku i zašto je gotovo nemoguće razbiti narko-kartele?
vesti
01:00
STAV DANA (R)
Kakva je bila 2025. u ekonomskom smislu? Kakav je odnos direktnih stranih investicija, ulaganja u infrastrukturu i podrške domaćim privrednicima? Živimo li bolje? Kakav je životni standard socijalno najosetljivijih grupa ljudi, poput penzionera, za Stav dana govore Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije i profesorka Ekonomskog fakulteta u penziji Snežana Šantić.
specijal
01:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kada je reč o prekidu rata u Ukrajini, mislim da je kratak rok za mir i sledeća godina. Do rešenja će doći kada se strane umore od rata, ekonomski iscrpe i shvate da neće doći do maksimalnih ciljeva, izjavio je bivši član Predsedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić. Mirovni sporazum o prekidu rata u Ukrajini koji je američki predsednik Donald Tramp predložio imao je 28, a potom je modifikovan na 19 tačaka. Gostujući u emisiji Sinteza, Ivanić je istakao da ne deli optimizam mnogih da bi rat u Ukrajini mogao da se završi brzo. "Ovde su u pitanju dva plana, jedan koji je odgovarao Rusima, a drugi Ukrajincima. Iz toga mi ne deluje da će se taj spor završiti brzo. Da ostatak Ukrajine ne bude u NATO je neprihvatljivo Evropi, koja je čvrsta pri tom stavu, pa Zelenski nalazi podršku u njoj. Kako spojiti dva isključiva pristupa", zapitao je bivši član Predsedništva BiH. Politička slika Amerike, kao i veliki deo međunarodnog poretka vidno su promenjeni, deset meseci od početka drugog mandata Donalda Trampa. U spoljnoj politici, njegov povratak ojačao je geopolitičke tenzije, od NATO preko Kine, do Bliskog istoka. Kako je do toga došlo? Odgovore na ova pitanja smo tražili od bivšeg člana Predsedništva BiH Mladena Ivanića.
Na državnom putu u okolini Bjelovara u Hrvatskoj u sredu se dogodila nesvakidašnja saobraćajna nesreća kada je komad leda s krova kombija probio vetrobransko staklo automobila i povredilo 62-godišnjeg vozača.
Policija u Nišu uhapsila je S. S. (26) iz okoline Žitorađe zbog sumnje da je izvršio krivična dela zlostavljanje i mučenje i protivpravno lišenje slobode.
General-major u penziji Luka Kastratović ocenjuje za Newsmax Balkans da je vraćanje vojnog roka i jačanje Vojske Srbije odgovor na globalnu nestabilnost i pritiske na Srbiju, uz poruku da snažan odbrambeni sistem služi odvraćanju, a ne pripremi za rat.
Najveću nezaposlenost u Evropskoj uniji u novembru imala je Finska sa 10,6 odsto, dok je Španija pala na drugo mesto sa 10,4 odsto, objavio je Evrostat.
Veliki požar je izbio u u trgovini polovne odeće u Ulici petog maja u Tirani i zatim zahvatio oko 50 skladišta robe. Iz obližnjih stambenih zgrada evakuisani su stanari, pošto se požar proširio, a vatrogasci još nisu uspeli da ga lokalizuju ili ugase.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da su njegova ovlašćenja kao vrhovnog komandanta oružanih snaga SAD ograničena isključivo njegovim "ličnim moralom", odbacivši međunarodno pravo.
Šef ukrajinske države Volodimir Zelenski poručio je da je tekst o bilateralnim bezbednosnim garancijama između Kijeva i Vašingtona “suštinski spreman” da bude finaliziran sa američkim predsednikom Donaldom Trampom, prenosi Reuters.
Slučaj Nikolasa Madura, optuženog za narkoterorizam, prema oceni američkog novinara Džejsona Džonsa otkriva globalnu mrežu narko-kartela i duboku korupciju u državnim strukturama, te najavljuje širu ofanzivu SAD protiv kriminalnih organizacija širom sveta.
Američki Senat usvojio je proces pokretanja proceduralnog glasanja za dvopartijsku rezoluciju kojom bi se predsedniku Sejdinjenih Američkih Država Donaldu Trampu ograničila upotreba vojne akcije protiv Venecuele bez prethodnog odobrenja Kongresa SAD.
Bivši gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, koji je glavni protivnik turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, izjavio je iz zatvora da će se kandidovati za predsednika i da veruje da ima podršku naroda potrebnu da okonča Erdoganovu 25-godišnju dominaciju u politici.
Porodice osoba koje su poginule ili povređene u požaru koji je izbio u baru Konstelasion u švajcarskom skijalištu Kran Montana u novogodišnjoj noći podnele su krivičnu prijavu švajcarskom tužilaštvu, izjavio je advokat koji zastupa grupu žrtava.
Komentari (0)