Istraživač organizacije Novi treći put Mijat Kostić, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, bavi se strateškom važnošću Arktika za odnose između SAD i Rusije.
Ova lokacija je izabrana iz dva razloga: prvo, jer se Aljaska graniči sa Rusijom preko Beringovog moreuza i time simbolizuje direktni dodir dve sile; drugo, zato što Putin, protiv koga je Međunarodni krivični sud (MKS) izdao poternicu, ne može da putuje u države koje priznaju nadležnost suda. Sjedinjene Države, međutim, nisu članice MKS-a, pa je susret bio moguć upravo na američkoj teritoriji.
Aljaska nije oduvek bila deo Sjedinjenih Američkih Država. Oko sto godina Aljaskom je upravljala Ruska imperija, koja je tu teritoriju, kako se kasnije ispostavilo, prodala vrlo jeftino.
"Video sam mu dušu". Poetičan je bio tadašnji američki predsednik Džordž Buš Mlađi kad je opisivao Vladimira Putina na samitu koji su imali u Moskvi 2002. Nijedan američko-ruski sastanak otad do danas nije bio toliko srdačan i nijedan više nije se završio konkretnim rezultatima.
Sastanak predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i Rusije Vladimira Putina, održaće se u vojnoj bazi koja je štitila SAD od Sovjetskog saveza tokom Hladnog rata, a i sada ih štiti od Rusije.
Međutim ono što promiče globalnoj javnosti jeste još jedan simbolički momenat u odabiru lokacije. Naime, Aljaska je deo arktičkog pojasa, regiona koji postaje jedno od najvažnijih strateških poprišta 21. veka.
Klimatske promene i topljenje leda pretvaraju nekada nepristupačne vode u otvorene trgovačke i vojne koridore, dok se ispod arktičkog tla nalaze značajne rezerve nafte i gasa. Imajući to u vidu, susret dva lidera na Aljasci možemo tumačiti i kao uvertiru za buduću trku za kontrolu Arktika. Kako se led ubrzano povlači, otvaraju se novi pomorski prolazi koji mogu postati redovne trgovačke i vojne rute. Tako Arktik postaje potencijalno najvažnija arterija u bliskoj budućnosti ali i novo poprište vojnog nadmetanja.
Geopolitička uloga Aljaske
Aljaska je istorijski percipirana kao “predstraža” Amerike prema Sovjetskom Savezu, a kasnije Rusiji. U vreme Hladnog rata, tu su bile stacionirane ključne radarske stanice i baze NORAD-a, čija je uloga bila rano upozoravanje na moguće sovjetske raketne ili bombarderske udare preko Arktika.
Američke vlasti su uložile milijarde dolara u Distant Early Warning (DEW) Line, mrežu radarskih stanica koja je upravo preko Aljaske i Kanade trebalo da pruži dragoceno vreme za reakciju u slučaju sovjetskog napada.
Baza Elmendorf–Ričardson kod Ankoridža i dalje je jedna od najvažnijih tačaka američke vojne infrastrukture, sa kapacitetom da primi i strateške bombardere nove generacije, kao i raketne odbrambene sisteme. To znači da je Aljaska ne samo “prva linija odbrane”, već i odskočna daska za projekciju sile ka Aziji i Arktiku.
Za Moskvu, Aljaska je istovremeno i podsećanje na raniju istorijsku slabost – prodata je carskim dekretom 1867. godine, u trenutku kada je rusko carstvo bilo finansijski iscrpljeno i nije moglo da je brani. Taj čin, koji je u Sjedinjenim Državama kasnije opisan kao “kupovina veka”, u savremenoj Rusiji se često doživljava kao propuštena prilika i istorijska greška.
U današnjem kontekstu Aljaska simbolizuje američko prisustvo tik uz ruski sever, na udaljenosti od oko 6.000 kilometara od Moskve, što je manje nego do mnogih zapadnoevropskih saveznika SAD. Blizina znači da američki strateški kapaciteti sa Aljaske mogu direktno da nadgledaju ili čak gađaju ciljeve u ruskom Dalekom istoku, Sibiru i Arktiku, zbog čega je region u Moskvi i dalje viđen kao potencijalna ranjiva tačka u budućem sukobu sa SAD.
AP Photo/Julia Demaree Nikhinson
Simbolika je dodatno pojačana događajem koji je odmah okupirao pažnju medija i analitičara: dok su Putin i Tramp zajedno išli ka aerodromu iznad njihovih glava preleteo je američki strateški bombarder B-2 u pratnji sa nekoliko F-35 borbenih aviona. Putin se u tom trenutku okrenuo i pogledao ka nebu, a snimak tog trenutka postao je predmet različitih tumačenja.
Za mnoge posmatrače, ovaj prelet nije bio slučajan. Analitičari su ga ocenili kao jasnu poruku američke moći – podsećanje da SAD poseduju sposobnost da u bilo kom trenutku izvrše strateški udar čak i u neposrednoj blizini ruskih granica. Dok je formalno reč o rutinskom letu, njegov tajming, tačno u trenutku kada su dva predsednika bila zajedno, dao je sceni snažan simbolički naboj.
Arktik i otapanje leda: Nova trgovinska arterija
Upravo zbog svog geografskog položaja, Aljaska predstavlja američku ulaznu kapiju u severne vode i osnovu za prisustvo u budućoj trci za resurse i pomorske pravce.
Globalno zagrevanje i ubrzano otapanje leda u arktičkom pojasu otvaraju nove trgovinske i vojne mogućnosti. Najvažniji od njih je Severni morski put, koji prolazi duž ruske obale i može prepoloviti vreme plovidbe između Azije i Evrope u poređenju sa rutom kroz Suecki kanal.
To za svetsku trgovinu znači smanjenje troškova i brži transport, ali i otvaranje novih nadmetanja kada je reč o kontroli morskih prolaza i vojno-strateških pozicija.
Foto: AP/Lindsey Wasson
Trka za resursima u arktičkom regionu je već počela - na severu Aljaske se nalazi Red Dog, najveći rudnik cinka u kom se skladišti 10 odsto svetskih rezervi od 2018. godine. Na drugom kraju arktičkog pojasa, u Norilsku, Rusija ima najveći rudnik nikla na svetu - Nornikel.
Zahvaljujući pre svega Rusiji, Arktik obezbeđuje 40 odsto svetske proizvodnje paladijuma, 20 odsto dijamanata, 15 odsto platine, 11 odsto kobalta, 10 odsto nikla, 9 odsto volframa i 8 odsto cinka. S druge strane, Aljaska poseduje više od 150 potencijalnih nalazišta retkih zemnih elemenata, a kada bi bila samostalna država, našla bi se među prvih deset zemalja sveta po rezervama mnogih od tih minerala.
Ovo je samo početak jer Arktik je tek delimično istražen. Prema proceni U.S. Geological Survey (USGS), Arktik je najveće preostalo neistraženo područje za naftu i gas na planeti.
Studija je obuhvatila 33 geološke provincije severno od Arktičkog kruga, od kojih je 25 imalo najmanje 10 odsto verovatnoće da sadrži značajne rezerve. Rezultati pokazuju da se u Arktiku nalazi oko 90 milijardi barela neotkrivene nafte, 1.669 triliona kubnih stopa prirodnog gasa i 44 milijarde barela tečnih prirodnih gasova.
Šahovska tabla novog doba
Imajući u vidu potencijal za eksploataciju i kontrolu trgovinskih puteva, arktički pojas postaje šahovska tabla gde se ukrštaju interesi tri sile – SAD, Rusije i Kine. SAD ima veliku prednost zbog vojnih i radarskih postrojenja na Aljasci. Međutim, iako tehnološki napredne, američke snage u samom Arktičkom okeanu ostaju skromne – Vašington raspolaže sa samo dva operativna ledolomca, dok Rusija i Kina ulažu u desetine novih.
Iako nema arktičku obalu, Peking se sve agresivnije uključuje u "arktičku igru", Peking već raspolaže sa dva velika ledolomca ("Xue Long" i "Xue Long 2"), dok gradi nove, uključujući i planirani nuklearni ledolomac. Kineska vlada Arktik naziva "Polarnim putom svile" i smatra ga delom šire inicijative Pojas i put. Na taj način Kina obezbeđuje energetski pristup kroz partnerstvo sa Rusijom, ali i dugoročnu poziciju u trgovini kada Severni morski put postane potpuno komercijalno upotrebljiv.
Moskva je najdalje otišla u militarizaciji Arktika, kao sredstvu osiguranja kontrole nad Severnim morskim putem. Rusija ima vojne baze u Novoj Zemlji, Koli, Franz Jozef Landu, Severnaja Zemlji i Čukotki, sa aerodromima, skladištima i radarskim stanicama. Posebno se ističe baza Nagurskoje na ostrvu Aleksandrina zemlja sa pistom koja omogućava sletanje teških aviona. Ovo je ujedno i najsevernija vojna baza na svetu.
Foto: AP Photo/Julia Demaree Nikhinson
Pored toga, Rusija raspolaže i flotom od preko 40 ledolomaca, uključujući nuklearne, koji joj daju kapacitet da tokom cele godine održava Severni morski put prohodnim i pod faktičkom kontrolom. Luke u Murmansku i Severomorsku služe kao sedište Severne flote, uključujući i nuklearne podmornice sa balističkim raketama. Kremlj Arktik posmatra ne samo kao izvor energije već i kao ključnu zonu za strateški nuklearni balans sa SAD.
U tom kontekstu, sastanak Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci dobija dodatnu težinu. On nije bio samo pokušaj da se razgovara o ukrajinskom primirju, već i signal da Sjedinjene Države koriste Aljasku kao simbol i instrument moći u nadmetanju za sever.
Za Trampa, odabir lokacije bio je jasan politički potez: pokazati da Amerika poseduje prednost upravo na samoj ivici Arktika, u susedstvu Rusije, i da je spremna da je upotrebi u nadolazećoj trci za kontrolu resursa i puteva. Za Putina, pak, prisustvo na američkoj teritoriji, u senci B-2 bombardera i američke infrastrukture, značilo je da pregovore o Ukrajini i Arktiku ne može voditi iz pozicije nadmoći, već uz stalno podsećanje na stratešku ranjivost.
Aljaska je time postala više od mesta sastanka – ona simbolički najavljuje budući kurs geopolitičkog nadmetanja "velikih sila".
Pre pojave poljoprivrednih mašina od svih radova u polju kosidba trave bila je najteža pošto je podrazumevala veštinu rukovanja kosom. Zato je svaka kuća nekada imala kosu, a tajna uspešnog košenja se prenosila sa kolena na koleno. Seljaci su uvek jedni drugima pomagali tokom takvih poslova. Dokumentaran emisija Dekade donosi priču o kosidba na Rajcu, koja čuva tu tradiciju poznatu po nacionalnom okupljanju kosača iz cele bivše Jugoslavije. Oni otkrivaju tajnu tog posla verujući da je kosidba ostala elegantni ples u polju u kome kosa postaje partner u kreativnoj borbi sa visokom travom.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
Američko Ministarstvo finansija produžilo licencu Naftnoj industriji Srbije do samo 01. Oktobra. Znači li to da će NIS od tada biti pod sankcijama, pod kakvim I koje posledice će građani Srbije trpeti zbog toga. U nedelji za nama, pažnju je privukla i informacija o novom Zakonu o legalizaciji. Kada će biti usvojen i kakav uticaj će imati po tržište nekretnina. Usred digitalizacije, u Srbiji opada potražnja za IT stručnjacima. Zbog čega? Ko su novi milioneri u Crnoj Gori?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Kako istraživanje menja naš svakodnevni život i svet oko nas? Zašto je radoznalost najbolji motor društva? O Noći istraživača 2025 i naučnom festivalu koji je priredio Institut „Vinča“ razgovaramo sa dr Milicom Ćurčić, dr Vesnom Lazić i dr Ivanom Lazovićem.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U Knjaževcu već neko vreme radi kovačka radionica za izradu srednjevekovnih oklopa pod nazivom Despot Forge. Vlasnik je mladi Filip Rakić, koji se još kao srednjoškolac zainteresovao za istoriju srednjeg veka. Danas narudžbine stižu čak iz Australije.
Ne bi bilo Petog oktobra da nije bilo saradnje sa ljudima u vojsci i policiji. Jedan od ključnih trenutaka bio je 4. oktobar kad su pokušali da me uhapse u Čačku, ali su tada iza mene bile hiljade ljudi, priča za Newsmax Balkans Velimir Velja Ilić, jedan od lidera Demokratske opozicije Srbije.
Pripadnici policije su u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom (VJT) u Beogradu izvršili pretres na 32 adrese na teritoriji Opštine Palilula i priveli 25 osoba, u okviru istrage o pucnjavi u Višnjičkoj banji kada je poginula jedna osoba, dok su četiri ranjene. Policija traga za tri osobe.
Pripadnici MUP, po nalogu Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu, uhapsili su F. V. (26) zbog postojanja osnova sumnje da je doneo eksploziv NN licu čije je beživotno telo pronađeno nakon eksplozije koja se dogodila 1. oktobra u stanu na trećem spratu u Kosovskoj ulici.
Jedan od prvih projekata koje je predsednik SAD Donald Tramp ozvaničio nakon svog povratka u Belu Kuću krajem januara ove godine bio je i Stargate (eng. Zvezdana kapija).
Aerodrom Gardermoen u Oslu privremeno je u ponedeljak ujutru obustavio dolaske nakon prijave da je primećeno više dronova u blizini, prenela je norveška novinska agencija NTB.
Ne čuju se, ne vide se, ali mogu da zaustave avione, izazovu paniku i parališu čitav grad. Sve češće čujemo izveštaje o nepoznatim dronovima iznad evropskih gradova. Izgleda da su dronovi očigledno postali nova pretnja nebu i oružje 21. veka.
Visoki funkcioner palestinskog militantnog pokreta Hamas Mahmud Mardavi negirao je medijske izveštaje da je ta grupa navodno pristala da položi oružje, kako je predviđeno planom američkog predsednika Donalda Trampa za rešavanje sukoba u Gazi.
Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država Pit Hegset oborio je rekord u izvođenju sklekova tokom utakmice američkog fudbala između mornarice i vazduhoplovstva, koju je mornarica dobila rezultatom 34:31 u Anapolisu u američkoj saveznoj državi Merilend.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ponuda ruskog predsednika Vladimira Putina da Rusija zadrži ograničenja raspoređenog strateškog nuklearnog oružja prema sporazumu Novi START "zvuči kao dobra ideja".
Brazilsko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je potvrđen jedan smrtni slučaj od trovanja metanolom, nakon ispijanja koktela od alkoholnih pića, kao i da je širom te zemlje prijavljeno 127 sumnjivih slučajeva, od kojih je 11 potvrđeno.
Ruskinja koja je promenila prezime u Šojgu i predstavljala se kao rođaka sekretara Saveta bezbednosti Rusije i bivšeg ministra odbrane Sergeja Šojgua, prevarila je nekoliko desetina ljudi za novac.
Komentari (0)