Ovoga su svesni u Vašingtonu i Briselu, a svakako i u Kremlju i Pekingu. Generalni sekretar NATO Mark Rute je prethodnih dana ponovo pozvao zemlje članice ovog saveza da povećaju svoja izdvajanja, koje bi do 2035. trebalo da iznosi oko 5 odsto ukupnog društvenog proizvoda (GDP) godišnje.
Ovde se na radi samo o suprotstavljanju pretnjama iz Rusije ka evropskim članicama, te obuzdavanju ambicija Kine prema Tajvanu, već i o modernizaciji potpuno novim sistemima.
Leteći roboti i fantomi u vazduhu
Američki gigant u u vazduhoplovnom sektoru kompanija Lockheed Martin upravo je predstavila potpuno novu generaciju letelica, pod imenom U-Hawk. Ovo je kombinacija do sada mnogo puta dokazanog transportnog helikoptera UH-60 Black Hawk koji je decenijama u upotrebi u različitim delovima Pentagona, Mornarice (US Navy) i Vazduhoplovstva (USAF), i novih elektronskih komponenti koje ga praktično pretvaraju u bespilotnu letelicu.
Novi U-Hawk nema ljudske pilote, te može da ponese više tereta ili osoba nego što je mogao standardni Black Hawk, a njime se upravlja putem posebno razvijene Matrix tehnologije. Ova tehnologija se zasniva na veštačkoj inteligenciji i u suštini omogućava da se bilo kojim avionom ili helikopterom ovog proizvođača upravlja sa zemlje, bez ljudskih pilota u letelici.
Razvoj Matrix tehnologije je prvobitno bio poveren Pentagonovoj Agenciji za napredna istraživanja (DARPA), a u zvaničnoj je upotrebi od 2023. Ovo je, pak, samo jedan deo programa ALIAS (Aircrew In-cockpit Automation System) koji bi trebalo da razvije elektroniku nove generacije za većinu letelica pod kontrolom Pentagona, koje će koristiti i nove tehnologije veštačke inteligencije za autonomni let.
Novi helikopter-dron će se koristiti za dopremanje zaliha, hitne evakuacije, dopremanje manjih vozila, te kao "leteći centar" za druge vrste manjih dronova. Lockheed Martin navodi da U-Hawk ima sve dobre osobine dosadašnjeg Black Hawk, a nema njegove mane, jer će moći da se koristi i u visoko rizičnim operacijama, gde bi ljudski piloti bili ugroženi.
Američke snage već neko vreme koriste i testiraju i nove mikro-dronove tipa Black Hornet. Iako na prvi pogled deluju kao igračke, ovi mikro-dronovi su zapravo trijumf današnje tehnologije i mogućnosti minijaturizacije elektronskih komponenti. Kontrolišu se putem digitalne radio veze i satelitskog GPS sistema, a video prenose na kontrolni uređaj nalik tablet kompjuteru. Takođe, za razliku od većih dronova za izviđanje, Black Hawk nema ugrađenu memoriju ili memorijsku karticu, te u slučaju da bude oboren ili "zarobljen" ne predstavlja nikakav rizik.
Sam dron je veličine 16 puta 2.5 centimetara, što mu je i jedna od velikih prednosti, jer je u urbanim sredinama ili šumskim predelima praktično neprimetan, zbog čega je i dobio nadimak "leteći fantom". Letelica ima tzv. 360 vision, tj. vidi okruženje u svim pravcima, putem tri kamere. Takođe, postoji i novija verzija koja ima FLiR infracrvene mogućnosti noćnog vida i toplotnu kameru, čime može lako da prepozna sakrivena vozila ili neprijateljske snage. Trenutno je u upotrebi oko 3000 ovakvih letelica, a Pentagon planira i njihov dalji razvoj, putem nešto većeg drona iste namene Black Recon.
Pentagon u narednih nekoliko godina očekuje i završetak testiranja Cold Star (Covert Long-Dwell Stratospheric Architecture) programa, u suštini nove generacije vazdušnih balona i cepelina koji mogu da lete do same ivice svemira, te da budu u stacionarnom položaju nad određenim područjem, a što je gotovo pola veka bio san svih američkih obaveštajnih agencija.
Iako ovakvi H-A baloni postoje još od šezdesetih godina prošlog veka, oni su bili podložni atmosferskim uticajima, a letovi su im trajali najviše desetak sati. Sa druge strane, nove vrste nano-materijala i staklo-plastike omogućavaju da ovakve letelice u vazduhu provedu dane, pa čak i nedelje, snimajući određeno područje.
Iako se za ovakve namene koriste i špijunski sateliti, svi oni (i američki, i ruski, i kineski) i dalje imaju dva problema: relativno kratko ostaju iznad određenog područja, te su podložni efektu "atmosferskog sočiva" - prilike u atmosferi i temperatura vazduha značajno utiču na kvalitet fotografija i snimaka iz orbite. Cold Star baloni i letelice, pak, nemaju ovaj problem - dovoljno su visoko u atmosferi da izbegnu brzu detekciju, ali su takođe i mnogo niže od satelita, te na njihove snimke atmosferske prilike ne utiču u velikoj meri.
Kina takođe razvija sličan sistem - jedan od ovakvih kineskih špijunskih balona je početkom 2023. izazvao međunarodni diplomatski skandal kada je usled kvara detektovan iznad SAD, a na kraju je oboren kod obala Južne Karoline.
Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:
Pratite nas na društvenim mrežama:
Komentari (0)