Najmanje 140 ljudi poginulo u tajfunu Kalmaegi, predsednik Filipina proglasio stanje nacionalne katastrofe
Filipinski predsednik Ferdinand Markos Mlađi proglasio je stanje nacionalne katastrofe zbog tajfuna Kalmaegi u kome je poginulo najmanje 140 ljudi a još 127 se vodi kao nestalo, i u očekivanju predstojećeg tajfuna, javili su lokalni mediji.
Najteže je pogođena centralna provincija Sebu, gde su poplavne vode ugrozile gradove i naselja, odnoseći automobile, barake uz reku, pa čak i ogromne transportne kontejnere.
Nacionalni savet za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje njima je saopštio da je posledicama tajfuna Kalmaegi, koga na lokalnom nivou zovu tajfun Tino, pogođeno više od 500.000 porodica ili više od 1,9 miliona Filipinaca, prenosi Sinhua.
U debati o sve dubljim podelama u društvu, Slavica Đukić Dejanović (SPS) poziva na dijalog i poverenje u državne institucije, dok Predrag Marsenić (Novi DSS) ocenjuje da je uzrok krize u govoru vlasti i da izlaz vidi u slobodnim i fer izborima.
Broj poginulih u požaru koji se desio u Domu penzionera u Tuzli porastao je na 12, pošto je još jedna osoba preminula u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.
Kalmaegi, 20. oluja koja je ove godine pogodila zemlju, dodatno se pojačala dok je prelazila Južno kinesko more i približava se Vijetnamu, gde se očekuje da će stići u petak.
Filipini se spremaju za još jednu oluju, koja bi mogla da se razvije u supertajfun i da pogodi zemlju tokom vikenda.
Da li je napadima Amerike i Izraela na Iran definitivno stavljena tačka pregovore o nuklearnom programu? Objavljen konačan spisak izbornih lista. Da li su predstojeći lokalni izbori ogledalo stanja u društvu i da li su izborne liste dovoljno transparentne? Gosti emsije biće Nebojša Obrknežev i Borislav Antonijević. 23 godine od ubistva prvog demokratski izabranog predsednika Vlade Zorana Đinđića. Kako je izgledao 12. mart 2003., a kako dani pre i posle njega? Gost emisije biće Milan Veruović.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Rat Sjedinjenih Država i Izraeala sa Iranom ušao je u 12 dan nesmanjenom žestinom. Gađani su vojni objekti, raketni položaji i logistika, ali prvi put i finansijske institucije povezane sa iranskom vojskom, odnosno Iranskom revolicionarnom gardom, konkretno Sepah banka. Sukobi su vođeni i u regionu Ormuškog moreuza što je glavni put izvoza nafte iz Perskijskog zaliva i uvoza hrane u Iran i susedne zemlje. Ni Iran ne ostaje dužan, gađani su ciljevi u Izraelu, ali i američke vojne baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku. Šta nas čeka sutra? Za Stav dana govore diplomata Zoran Milivojević i novinar Slobodan Reljić.
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Američki dron LUCAS (skraćenica za Low-Cost Uncrewed Combat Attack System) je novi niskobudžetni bespilotni sistem za jednokratnu upotrebu koji je prvi put korišćen u toku napada na Iran.
Šta se događa u Iranu nakon ubistva ajatolaha Ali Hamneija? Kakve bi geopolitičke posledice rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael mogao imati na čitav Bliski istok?
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Norveška policija uhapsila je trojicu muškaraca, tri brata iračkog porekla, u dvadesetim godinama osumnjičenih za teroristički bombaški napad nakon eksplozije ispred Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Oslu tokom noći između subote i nedelje, saopštili su lokalni zvaničnici.
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne strane i Irana s druge svakodnevno košta turistički sektor Bliskog istoka oko 515 miliona evra, pokazuju procene Svetskog saveta za putovanja i turizam (WTTC).
Američki Federalni istražni biro (FBI) upozorio je policiju u Kaliforniji da bi Iran mogao da uzvrati na američke napade lansiranjem dronova na Zapadnu obalu SAD, ali predsednik Donald Tramp je rekao da ga takvi potencijalni napadi ne zabrinjavaju.
Sa jednim listom pergamenta i 56 potpisa, Amerika je započela najveće političko putovanje u ljudskoj istoriji, rekao je predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp. Deklaracija o nezavisnosti potpisana je 1776. godine kada su se američke kolonije odvojile od Ujedinjenog Kraljevstva.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odlučila je jednoglasno da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi kako bi smanjila posledice globalnih poremećaja u snabdevanju energentima zbog rata na Bliskom istoku, izjavio je direktor te organizacije Fatih Birol.
Komentari (0)