Evropska komisija predstavila je Strategiju Evropske unije za vize, donetu kako bi se Unija što bolje suočila sa aktuelnim i budućim globalnim izazovima.
Izvor: Tanjug
29.01.2026. 15:33
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
U dokumentu se navodi da će moderna, perspektivna vizna politika biti ključni faktor za globalnu atraktivnost EU, održavajući inovacioni kapacitet, rast i konkurentnost Evrope.
Ali, dodaje se, otvorenost mora da ide "ruku pod ruku" sa odgovornošću, kao i da kredibilna vizna politika mora da spreči zloupotrebe, odvrati ilegalne migracije i zaštiti integritet Šengenskog prostora.
"Postizanje prave ravnoteže između bezbednosti i olakšavanja je neophodno kako za održavanje poverenja građana, tako i za obezbeđivanje otpornosti spoljnih granica Evrope i njene unutrašnje bezbednosti. Istovremeno, vizna politika je moćan instrument spoljne i spoljne politike Unije. Ona može da promoviše saradnju sa zemljama partnerima u oblastima od strateškog značaja za EU. Predložene reforme će osigurati da putovanje bez viza nije trajno pravo, već privilegija čije održavanje zahteva dosledne napore", navodi se u Strategiji.
Sa druge strane, ostvarivanje te vizije zahteva moderne alate i efikasnu implementaciju, a digitalizacija viznih procedura i pojednostavljenje sistema za prijavu učiniće evropsku viznu politiku efikasnijom, bezbednijom i jednostavnijom za korišćenje, što će koristiti i putnicima i državama članicama.
"Dosledna implementacija širom Unije biće ključna da bi se ove reforme pretvorile u opipljive rezultate. U krajnjoj liniji, vizna politika, kao suštinski stub šengenske pravne tekovine, mora da služi kao strateški most između otvorenosti i zaštite. Mora da uveri građane da se evropske granice efikasno upravljaju, istovremeno signalizirajući svetu da je Evropska unija asertivan, konkurentan i strateški orijentisan globalni akter, spreman da oblikuje mobilnost pod sopstvenim uslovima u sve međusobno povezanom svetu", ističe se u Strategiji.
"Posvećena bezbednosti građana i integritetu spoljnih granica"
Navodi se da vizna politika EU odražava interese i vrednosti Unije i da mora da odražava Evropu kakvu želimo - čvrsto posvećenu bezbednosti građana i integritetu spoljnih granica, a opet otvorenu i koja doprinosi prosperitetu.
"Integritet Šengenskog prostora, jednog od naših najopipljivijih dostignuća, zavisi od robusnog upravljanja granicama i dosledne primene zajedničkih pravila. Vizni sistem je prva linija bezbednosne provere u Evropi, pomažući u sprečavanju ilegalnih migracija, organizovanog kriminala i terorizma. Nove tehnologije, razmena informacija i interoperabilnost između baza podataka EU učiniće naš vizni sistem pametnijim i otpornijim", ocenjuje se u dokumentu.
Takođe, vizna politika takođe mora biti pokretač ekonomskog rasta i konkurentnosti Evrope, jer se danas, talenti, inovativne ideje i investicije privlače u regione sa dobro razvijenim, pouzdanim i efikasnim viznim sistemima.
"Evropa mora ostati destinacija po izboru za: turiste i poslovne ljude, studente i istraživače, umetnike i kulturne stručnjake, sportiste, preduzetnike i kvalifikovane stručnjake, koji doprinose našim ekonomijama i društvima. Digitalne vizne procedure, brže donošenje odluka i efikasniji vizni procesi mogu učiniti putovanje u Evropu jednako besprekornim koliko i bezbednim. Modernizacija viznog sistema je strateška investicija u ekonomsku snagu i globalnu atraktivnost Evrope", navodi se.
Srce namenjeno transplantaciji transportovano je od Niša do Beograda za svega 75 minuta, zahvaljujući spremnosti medicinskih timova Kliničkog centra Niš i u organizaciji saobraćajne policije, u noći između 26. i 27. januara, čime je spasen jedan ljudski život.
Putovanja bez viza u EU su moćno oruđe za unapređenje strateških interesa Unije i jačanje bezbednosnog okvira, a nudeći mogućnost ukidanja viza pod određenim uslovima, EU vrši snažan geopolitički uticaj u svojim odnosima sa trećim zemljama, vezujući ih za zajednički prostor kretanja.
"Ova percepcija je, ponekad, postala izvor iritacije za treće zemlje, a ne efikasan pojačivač evropskih strateških ciljeva. Stoga će Komisija razviti moderan sistem za predlaganje izuzeća od viza koji pruža veću jasnoću i transparentnost trećim zemljama i služi strateškim interesima EU efikasnije i doslednije. Ključni element takvog sistema biće novi okvir za procenu zemalja kojima je trenutno potrebna viza kao potencijalnih kandidata za izuzeće od viza. Da bi podržala ovaj okvir, Komisija će, u konsultaciji sa državama članicama, razviti ciljaniji skup kriterijuma, delujući u okviru važećeg pravnog okvira", objašnjeno je u dokumentu.
Kriterijumi za državljane trećih zemalja
Uz već postojeća kvalitativna razmatranja, razmatraće se dodatni kriterijumi za državljane trećih zemalja, koji bi mogli da uključuju: stopu odbijanja viza, neosnovane zahteve za azil, stopu vraćanja i procenu praktične saradnje zemlje u vezi sa vraćanjem i readmisijom.
Komisija će, u konsultaciji sa državama članicama, proceniti da li je potrebna revizija Vizne uredbe kako bi se nedavno uvedeni novi razlozi za suspenziju uskladili sa uslovima koji moraju da budu ispunjeni prilikom razmatranja odobravanja izuzeća od vize.
Praćenje bezviznih režima od strane Evropske komisije otkriva značajne izazove za bezbednost, upravljanje granicama i migracijama EU zbog različitih oblika zloupotrebe izuzeća od vize, što može da uključuje zloupotrebu procedura za azil, pri čemu skoro četvrtina zahteva za azil u 2024. godini u EU dolazi od putnika bez viza, a značajan deo tih zahteva je neosnovan.
Problem državljani bez vize i ilegalno ostajanje u EU
Naglašava se da još jedan problem predstavljaju državljani bez viza koji prekoračuju svoj dozvoljeni boravak i ilegalno ostaju u EU.
"Štaviše, bezbednosni rizici su povećani praksom određenih zemalja oslobođenih viza koje sprovode programe državljanstvo za investiciju, dodeljujući državljanstvo bez odgovarajuće bezbednosne provere. Pored toga, stalna neusklađenost u viznim politikama nekih partnera bez viza sa viznom politikom EU može da stvori ili olakša ilegalne migracione rute u EU. Za zemlje kandidate za EU i potencijalne kandidate, usklađivanje vizne politike je osnovni zahtev i doprinosi bezbednosti i zaštiti Šengenskog prostora", piše u Strategiji.
U sve nestabilnijem geopolitičkom okruženju, ocenjuje se, Evropska unija mora da bude u stanju da brzo i srazmerno reaguje na neprijateljske akcije trećih zemalja, zbog čega bi vizna politika EU trebalo da sadrži efikasne alate koji će služiti i kao odvraćanje i kao mehanizam reagovanja u slučajevima ozbiljnog političkog ili bezbednosnog pogoršanja.
Foto: AP/Andreea Alexandru
Neophodno je i poboljšati kapacitet vlasti država članica za verifikaciju otisaka prstiju sačuvanih u putnim ispravama EU, zbog čega će EK proceniti izvodljivost stvaranja centralne kontakt tačke na nivou EU preko koje bi države članice mogle bezbedno da razmenjuju sertifikate za verifikaciju otisaka prstiju.
Ističe se da će EU u narednim godinama sprovesti veliku reformu svojih viznih pravila koja će fundamentalno transformisati način na koji se zahtevi za vize prikupljaju, obrađuju i izdaju, olakšavajući putovanje putnicima kojima je potrebna viza za ulazak u EU, a ključna karakteristika ove reforme biće digitalizacija viznih procedura.
"Ova reforma će učiniti putovanje u Evropu bezbednijim i praktičnijim, a istovremeno će državama članicama pružiti ažurirane i usklađene alate za efikasnu i bezbednu obradu zahteva", piše u dokumentu.
Podseća se da je EU uvela jedan od najnaprednijih digitalnih sistema za upravljanje granicama u svetu - sistem ulaska/izlaska (EES), i koji je od oktobra 2025. godine zabeležio više od 20 miliona registracija ulazaka i izlazaka od svog pokretanja.
Foto: Tanjug/Saška Drobnjak
"EES se već pokazao kao prekretnica u upravljanju granicama, sprečavanju ilegalnih migracija, otkrivanju prevara sa dokumentima i identitetom i, na kraju krajeva, povećanju bezbednosti EU. Nakon postepenog početka, EES će biti u potpunosti operativan na svim graničnim prelazima u Šengenskom prostoru od aprila 2026. godine", navodi se.
Da bi se osigurala uspešna implementacija ove strategije, Komisija će sarađivati sa Evropskim parlamentom i Savetom Evropske unije i pozvati obe institucije da podrže rad na najavljenim budućim inicijativama.
S obzirom na njihov uticaj na spoljne odnose EU, predložene akcije u ovoj strategiji biće sprovedene u saradnji sa Evropskom službom za spoljne poslove, u okviru vršenja njenih funkcija.
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-POSLEDNJI DANI KRALJEVINE I DEO
Mir koji je trebalo da zaustavi rat, zapalio je novi. Od mirovne konferencija do Versajskog sporazuma, svet ulazi u eru nepravde, krize i opasnih ambicija. Dok Adolf Hitler preuzima moć, a Anšlus briše granice, Jugoslavija ostaje sama, između saveza i pretnji.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Zašto nije došlo do izmena krivičnog zakona nakon tragedija u Ribnikaru, Duboni i Malom Orašju? Šta će odrediti rezultate izbora – ekonomska situacija ili spoljna politika? Zašto se desno orijentisane stranke sve manje bave pitanje Kosova i Metohije koje je od početka višestranačja bilo u fokusu? Gosti emisije biće novinari Miloš Garić i Dušan Stojaković Tramp najavio povlačenje 5 000 vojnika iz Nemačke – kakvi su budući odnosi Amerike i Evropske Unije?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ALEKSINAČKI TANGO
Istorija naselja Aleksinački Rudnik koje je krajem XIX veka počelo svoje uzdizanje zahvaljujući uspešnom biznisu-kopanju uglja imalo je blistavu budućnost koja je trajala do velike nesreće 1989. godine. Tokom devedesetih naselje počinje, nakon zatvaranja rudnika, lagano da gubi svoje važno mesto u prosperitetu celog Aleksinačkog kraja. Ostaci građevina iz vremena kada je Aleksinački Rudnik bio savršeno projektovan grad za rudare i njihove porodice danas je samo mesto tragova nekog boljeg života. Ova epizoda "Dekada" donosi priču o rudarskom naselju i nadanjima onih koji se osećaju zaboravljenim.
Veliki kvar na primarnom snabdevanju električnom energijom celokupnog beogradskog vodovodnog sistema je popravljen, saopšteno je iz Javnog komunalnog preduzeća "Beogradski vodovod i kanalizacija".
Policija u Kruševcu uhapsila je L. B. (19) i A. K. (18) zbog sumnje da su u gradskom parku noćas oštrim predmetom usmrtili mladića (22), koji je od zadobijenih povreda preminuo u bolnici.
Španski i francuski putnici otputovali su svojim domovima vojnim i državnim avionima, nakon što je kruzer MV Hondius pogođen hantavirusom, pristao na Kanarska ostrva.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je da su iz beloruskog i ruskog pritvora oslobođena trojica poljskih i dvojica moldavskih državljana.
Telo jednog od dvojice američkih vojnika koji su pre više od nedelju dana nestali u vodama Maroka pronađeno je na obali, dok se za drugim pripadnikom američkih oružanih snaga i dalje traga, saopštila je američka vojska.
Jedan od petorice Francuza koji su evakuisani sa kruzera na kojem je registrovana pojava hantavirusa ima simptome bolesti, saopštio je francuski premijer Sebastijen Lekornu, navodeći da su sva petorica smeštena u striktnu izolaciju.
Američki predsednik predsednik Donald Tramp izjavio je da je Iran vojno poražen i da su njegove ključne vojne sposobnosti značajno oslabljene, ali da borba nije u potpunosti završena, dodajući da SAD neće dozvoliti Teheranu da dođe do nuklearnog oružja.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da rat sa Iranom "nije završen" i poručio da visoko obogaćeni uranijum mora biti uklonjen iz Irana, kao i da postrojenja za obogaćivanje uranijuma treba demontirati, uprkos krhkom primirju postignutom uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.
Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar izjavio je za Newsmax da američki predsednik Donald Tramp pokazuje izuzetno liderstvo u rešavanju pitanja iranskog nuklearnog programa.
Identifikovan je nulti pacijent oboleo od hantavirusa na kruzeru "MV Hondius", a u pitanju je sedamdesetogodišnji Holanđanin koji je bio ornitolog, kao i njegova supruga, sa kojom je putovao u nekoliko južnoameričkih zemalja.
Avion kompanije Frontijer udario je i usmrtio jednu osobu prilikom poletanja na pisti aerodroma u Denveru, saopštili su iz kompanije i uprave Međunarodnog aerodroma u tom američkom gradu.
Najmanje petnaest pakistanskih policajaca je poginulo nakon eksplozije automobila-bombe na policijskom punktu na severozapadu Pakistana, izjavio je zvaničnik regionalne policije za nemačku agenciju DPA, dodajući da su u napadu ranjene još tri osobe.
Komentari (0)