Evropska komisija predstavila novu viznu strategiju: "Investicija u ekonomsku snagu i globalnu atraktivnost Evrope"
Evropska komisija predstavila je Strategiju Evropske unije za vize, donetu kako bi se Unija što bolje suočila sa aktuelnim i budućim globalnim izazovima.
U dokumentu se navodi da će moderna, perspektivna vizna politika biti ključni faktor za globalnu atraktivnost EU, održavajući inovacioni kapacitet, rast i konkurentnost Evrope.
Ali, dodaje se, otvorenost mora da ide "ruku pod ruku" sa odgovornošću, kao i da kredibilna vizna politika mora da spreči zloupotrebe, odvrati ilegalne migracije i zaštiti integritet Šengenskog prostora.
"Postizanje prave ravnoteže između bezbednosti i olakšavanja je neophodno kako za održavanje poverenja građana, tako i za obezbeđivanje otpornosti spoljnih granica Evrope i njene unutrašnje bezbednosti. Istovremeno, vizna politika je moćan instrument spoljne i spoljne politike Unije. Ona može da promoviše saradnju sa zemljama partnerima u oblastima od strateškog značaja za EU. Predložene reforme će osigurati da putovanje bez viza nije trajno pravo, već privilegija čije održavanje zahteva dosledne napore", navodi se u Strategiji.
Sa druge strane, ostvarivanje te vizije zahteva moderne alate i efikasnu implementaciju, a digitalizacija viznih procedura i pojednostavljenje sistema za prijavu učiniće evropsku viznu politiku efikasnijom, bezbednijom i jednostavnijom za korišćenje, što će koristiti i putnicima i državama članicama.
"Dosledna implementacija širom Unije biće ključna da bi se ove reforme pretvorile u opipljive rezultate. U krajnjoj liniji, vizna politika, kao suštinski stub šengenske pravne tekovine, mora da služi kao strateški most između otvorenosti i zaštite. Mora da uveri građane da se evropske granice efikasno upravljaju, istovremeno signalizirajući svetu da je Evropska unija asertivan, konkurentan i strateški orijentisan globalni akter, spreman da oblikuje mobilnost pod sopstvenim uslovima u sve međusobno povezanom svetu", ističe se u Strategiji.
"Posvećena bezbednosti građana i integritetu spoljnih granica"
Navodi se da vizna politika EU odražava interese i vrednosti Unije i da mora da odražava Evropu kakvu želimo - čvrsto posvećenu bezbednosti građana i integritetu spoljnih granica, a opet otvorenu i koja doprinosi prosperitetu.
"Integritet Šengenskog prostora, jednog od naših najopipljivijih dostignuća, zavisi od robusnog upravljanja granicama i dosledne primene zajedničkih pravila. Vizni sistem je prva linija bezbednosne provere u Evropi, pomažući u sprečavanju ilegalnih migracija, organizovanog kriminala i terorizma. Nove tehnologije, razmena informacija i interoperabilnost između baza podataka EU učiniće naš vizni sistem pametnijim i otpornijim", ocenjuje se u dokumentu.
Takođe, vizna politika takođe mora biti pokretač ekonomskog rasta i konkurentnosti Evrope, jer se danas, talenti, inovativne ideje i investicije privlače u regione sa dobro razvijenim, pouzdanim i efikasnim viznim sistemima.
"Evropa mora ostati destinacija po izboru za: turiste i poslovne ljude, studente i istraživače, umetnike i kulturne stručnjake, sportiste, preduzetnike i kvalifikovane stručnjake, koji doprinose našim ekonomijama i društvima. Digitalne vizne procedure, brže donošenje odluka i efikasniji vizni procesi mogu učiniti putovanje u Evropu jednako besprekornim koliko i bezbednim. Modernizacija viznog sistema je strateška investicija u ekonomsku snagu i globalnu atraktivnost Evrope", navodi se.
Srce namenjeno transplantaciji transportovano je od Niša do Beograda za svega 75 minuta, zahvaljujući spremnosti medicinskih timova Kliničkog centra Niš i u organizaciji saobraćajne policije, u noći između 26. i 27. januara, čime je spasen jedan ljudski život.
Putovanja bez viza u EU su moćno oruđe za unapređenje strateških interesa Unije i jačanje bezbednosnog okvira, a nudeći mogućnost ukidanja viza pod određenim uslovima, EU vrši snažan geopolitički uticaj u svojim odnosima sa trećim zemljama, vezujući ih za zajednički prostor kretanja.
"Ova percepcija je, ponekad, postala izvor iritacije za treće zemlje, a ne efikasan pojačivač evropskih strateških ciljeva. Stoga će Komisija razviti moderan sistem za predlaganje izuzeća od viza koji pruža veću jasnoću i transparentnost trećim zemljama i služi strateškim interesima EU efikasnije i doslednije. Ključni element takvog sistema biće novi okvir za procenu zemalja kojima je trenutno potrebna viza kao potencijalnih kandidata za izuzeće od viza. Da bi podržala ovaj okvir, Komisija će, u konsultaciji sa državama članicama, razviti ciljaniji skup kriterijuma, delujući u okviru važećeg pravnog okvira", objašnjeno je u dokumentu.
Kriterijumi za državljane trećih zemalja
Uz već postojeća kvalitativna razmatranja, razmatraće se dodatni kriterijumi za državljane trećih zemalja, koji bi mogli da uključuju: stopu odbijanja viza, neosnovane zahteve za azil, stopu vraćanja i procenu praktične saradnje zemlje u vezi sa vraćanjem i readmisijom.
Komisija će, u konsultaciji sa državama članicama, proceniti da li je potrebna revizija Vizne uredbe kako bi se nedavno uvedeni novi razlozi za suspenziju uskladili sa uslovima koji moraju da budu ispunjeni prilikom razmatranja odobravanja izuzeća od vize.
Praćenje bezviznih režima od strane Evropske komisije otkriva značajne izazove za bezbednost, upravljanje granicama i migracijama EU zbog različitih oblika zloupotrebe izuzeća od vize, što može da uključuje zloupotrebu procedura za azil, pri čemu skoro četvrtina zahteva za azil u 2024. godini u EU dolazi od putnika bez viza, a značajan deo tih zahteva je neosnovan.
Problem državljani bez vize i ilegalno ostajanje u EU
Naglašava se da još jedan problem predstavljaju državljani bez viza koji prekoračuju svoj dozvoljeni boravak i ilegalno ostaju u EU.
"Štaviše, bezbednosni rizici su povećani praksom određenih zemalja oslobođenih viza koje sprovode programe državljanstvo za investiciju, dodeljujući državljanstvo bez odgovarajuće bezbednosne provere. Pored toga, stalna neusklađenost u viznim politikama nekih partnera bez viza sa viznom politikom EU može da stvori ili olakša ilegalne migracione rute u EU. Za zemlje kandidate za EU i potencijalne kandidate, usklađivanje vizne politike je osnovni zahtev i doprinosi bezbednosti i zaštiti Šengenskog prostora", piše u Strategiji.
U sve nestabilnijem geopolitičkom okruženju, ocenjuje se, Evropska unija mora da bude u stanju da brzo i srazmerno reaguje na neprijateljske akcije trećih zemalja, zbog čega bi vizna politika EU trebalo da sadrži efikasne alate koji će služiti i kao odvraćanje i kao mehanizam reagovanja u slučajevima ozbiljnog političkog ili bezbednosnog pogoršanja.
Foto: AP/Andreea Alexandru
Neophodno je i poboljšati kapacitet vlasti država članica za verifikaciju otisaka prstiju sačuvanih u putnim ispravama EU, zbog čega će EK proceniti izvodljivost stvaranja centralne kontakt tačke na nivou EU preko koje bi države članice mogle bezbedno da razmenjuju sertifikate za verifikaciju otisaka prstiju.
Ističe se da će EU u narednim godinama sprovesti veliku reformu svojih viznih pravila koja će fundamentalno transformisati način na koji se zahtevi za vize prikupljaju, obrađuju i izdaju, olakšavajući putovanje putnicima kojima je potrebna viza za ulazak u EU, a ključna karakteristika ove reforme biće digitalizacija viznih procedura.
"Ova reforma će učiniti putovanje u Evropu bezbednijim i praktičnijim, a istovremeno će državama članicama pružiti ažurirane i usklađene alate za efikasnu i bezbednu obradu zahteva", piše u dokumentu.
Podseća se da je EU uvela jedan od najnaprednijih digitalnih sistema za upravljanje granicama u svetu - sistem ulaska/izlaska (EES), i koji je od oktobra 2025. godine zabeležio više od 20 miliona registracija ulazaka i izlazaka od svog pokretanja.
Foto: Tanjug/Saška Drobnjak
"EES se već pokazao kao prekretnica u upravljanju granicama, sprečavanju ilegalnih migracija, otkrivanju prevara sa dokumentima i identitetom i, na kraju krajeva, povećanju bezbednosti EU. Nakon postepenog početka, EES će biti u potpunosti operativan na svim graničnim prelazima u Šengenskom prostoru od aprila 2026. godine", navodi se.
Da bi se osigurala uspešna implementacija ove strategije, Komisija će sarađivati sa Evropskim parlamentom i Savetom Evropske unije i pozvati obe institucije da podrže rad na najavljenim budućim inicijativama.
S obzirom na njihov uticaj na spoljne odnose EU, predložene akcije u ovoj strategiji biće sprovedene u saradnji sa Evropskom službom za spoljne poslove, u okviru vršenja njenih funkcija.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-JAT NA NEBU SVETA
Premijera nove epizoda dokumentarnog serijala DEKADE počinje pričom o JAT-u koji je obeležio avio saobraćaj u SFRJ. Sećanje na JAT nam otkriva kako je jugoslavija bila povezana sa svetom i na koji način je ta kompanija bila među deset najcenjenijih tokom svog postojanja. Svoja sećanja na razvoj JAT-a u epizodi “JAT na nebu sveta” podelili su bivši piloti, stjuardese, direktori kompanije, tehnike, ali i svi oni koji su bili deo njegovog uspona.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Makedonski pop pevač Danijel Kajmakoski (42) otet je u centru Beograda nakon nastupa u blizini Beton hale, i pronađen je nakon policijske potere na auto-putu kod isključenja za Rumu kad su otmičari udarili u bankinu, nezvanično je potvrđeno za Newsmax Balkans.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku, upozorava građane na pojavu novog vida internet prevare kojom se zloupotrebljava aplikacija WhatsApp.
U mestu Jelovik, na teritoriji opštine Bajina Bašta, oko 7.20 časova došlo je do teške saobraćajne nesreće u kojoj je poginula jedna osoba, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Građani Srbije do ponoći mogu da podnesu prijave za upis bespravnih po osnovu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima (Svoj na svome), a prema poslednjim podacima Republičkog geodetskog zavoda do sada je stiglo oko 2,3 miliona prijava građana.
Tužilaštvo u italijanskom gradu Bolonji saopštilo je da je spremno da otvori predmet zbog terorizma povodom sabotaže železničkih linija u Bolonji i Pezaru, koje su prvog dana Zimskih olimpijskih igara Milano–Kortina izazvale ozbiljne poremećaje u železničkom saobraćaju širom Italije.
Socijalistički kandidat Antonio Žoze Seguro pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Portugalu, osvojivši 64,14 odsto glasova, dok je njegov desničarski protivkandidat Andre Ventura osvojio 35,84 odsto glasova, prenosi javni servis te zemlje.
Bugarske vlasti istražuju ubistvo šest osoba povezanih sa nevladinom organizacijom koja se bavi ekološkim aktivnostima, a policija je saopštila da istražuje nekoliko verzija događaja, među kojima je i mogućnost da su ubistva povezana sa kultom.
Supruga grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa, Mareva Grabovski-Micotakis doživela je saobraćajnu nesreću u Italiji, nakon čega je hospitalizovana u Atini.
Rat u Ukrajini utiče i na kućne ljubimce na iznenađujuće načine, a istraživanje o ponašanju pasa pokazalo je da su oni na prvoj liniji fronta postali sličniji njihovim divljim rođacima, poput vukova, kojota ili dingosa, u periodu od četiri godine, koliko rat traje, pokazuje najnovija studija.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je da se lideri Ukrajine i Rusije moraju naći licem u lice kako bi rešili najteža preostala pitanja u mirovnim pregovorima. On je ocenio da samo američki predsednik Donald Tramp ima moć da postigne sporazum i prekine rat.
Komentari (0)