Evropska komisija predstavila je Strategiju Evropske unije za vize, donetu kako bi se Unija što bolje suočila sa aktuelnim i budućim globalnim izazovima.
Izvor: Tanjug
29.01.2026. 15:33
U dokumentu se navodi da će moderna, perspektivna vizna politika biti ključni faktor za globalnu atraktivnost EU, održavajući inovacioni kapacitet, rast i konkurentnost Evrope.
Ali, dodaje se, otvorenost mora da ide "ruku pod ruku" sa odgovornošću, kao i da kredibilna vizna politika mora da spreči zloupotrebe, odvrati ilegalne migracije i zaštiti integritet Šengenskog prostora.
"Postizanje prave ravnoteže između bezbednosti i olakšavanja je neophodno kako za održavanje poverenja građana, tako i za obezbeđivanje otpornosti spoljnih granica Evrope i njene unutrašnje bezbednosti. Istovremeno, vizna politika je moćan instrument spoljne i spoljne politike Unije. Ona može da promoviše saradnju sa zemljama partnerima u oblastima od strateškog značaja za EU. Predložene reforme će osigurati da putovanje bez viza nije trajno pravo, već privilegija čije održavanje zahteva dosledne napore", navodi se u Strategiji.
Sa druge strane, ostvarivanje te vizije zahteva moderne alate i efikasnu implementaciju, a digitalizacija viznih procedura i pojednostavljenje sistema za prijavu učiniće evropsku viznu politiku efikasnijom, bezbednijom i jednostavnijom za korišćenje, što će koristiti i putnicima i državama članicama.
"Dosledna implementacija širom Unije biće ključna da bi se ove reforme pretvorile u opipljive rezultate. U krajnjoj liniji, vizna politika, kao suštinski stub šengenske pravne tekovine, mora da služi kao strateški most između otvorenosti i zaštite. Mora da uveri građane da se evropske granice efikasno upravljaju, istovremeno signalizirajući svetu da je Evropska unija asertivan, konkurentan i strateški orijentisan globalni akter, spreman da oblikuje mobilnost pod sopstvenim uslovima u sve međusobno povezanom svetu", ističe se u Strategiji.
"Posvećena bezbednosti građana i integritetu spoljnih granica"
Navodi se da vizna politika EU odražava interese i vrednosti Unije i da mora da odražava Evropu kakvu želimo - čvrsto posvećenu bezbednosti građana i integritetu spoljnih granica, a opet otvorenu i koja doprinosi prosperitetu.
"Integritet Šengenskog prostora, jednog od naših najopipljivijih dostignuća, zavisi od robusnog upravljanja granicama i dosledne primene zajedničkih pravila. Vizni sistem je prva linija bezbednosne provere u Evropi, pomažući u sprečavanju ilegalnih migracija, organizovanog kriminala i terorizma. Nove tehnologije, razmena informacija i interoperabilnost između baza podataka EU učiniće naš vizni sistem pametnijim i otpornijim", ocenjuje se u dokumentu.
Takođe, vizna politika takođe mora biti pokretač ekonomskog rasta i konkurentnosti Evrope, jer se danas, talenti, inovativne ideje i investicije privlače u regione sa dobro razvijenim, pouzdanim i efikasnim viznim sistemima.
"Evropa mora ostati destinacija po izboru za: turiste i poslovne ljude, studente i istraživače, umetnike i kulturne stručnjake, sportiste, preduzetnike i kvalifikovane stručnjake, koji doprinose našim ekonomijama i društvima. Digitalne vizne procedure, brže donošenje odluka i efikasniji vizni procesi mogu učiniti putovanje u Evropu jednako besprekornim koliko i bezbednim. Modernizacija viznog sistema je strateška investicija u ekonomsku snagu i globalnu atraktivnost Evrope", navodi se.
Srce namenjeno transplantaciji transportovano je od Niša do Beograda za svega 75 minuta, zahvaljujući spremnosti medicinskih timova Kliničkog centra Niš i u organizaciji saobraćajne policije, u noći između 26. i 27. januara, čime je spasen jedan ljudski život.
Putovanja bez viza u EU su moćno oruđe za unapređenje strateških interesa Unije i jačanje bezbednosnog okvira, a nudeći mogućnost ukidanja viza pod određenim uslovima, EU vrši snažan geopolitički uticaj u svojim odnosima sa trećim zemljama, vezujući ih za zajednički prostor kretanja.
"Ova percepcija je, ponekad, postala izvor iritacije za treće zemlje, a ne efikasan pojačivač evropskih strateških ciljeva. Stoga će Komisija razviti moderan sistem za predlaganje izuzeća od viza koji pruža veću jasnoću i transparentnost trećim zemljama i služi strateškim interesima EU efikasnije i doslednije. Ključni element takvog sistema biće novi okvir za procenu zemalja kojima je trenutno potrebna viza kao potencijalnih kandidata za izuzeće od viza. Da bi podržala ovaj okvir, Komisija će, u konsultaciji sa državama članicama, razviti ciljaniji skup kriterijuma, delujući u okviru važećeg pravnog okvira", objašnjeno je u dokumentu.
Kriterijumi za državljane trećih zemalja
Uz već postojeća kvalitativna razmatranja, razmatraće se dodatni kriterijumi za državljane trećih zemalja, koji bi mogli da uključuju: stopu odbijanja viza, neosnovane zahteve za azil, stopu vraćanja i procenu praktične saradnje zemlje u vezi sa vraćanjem i readmisijom.
Komisija će, u konsultaciji sa državama članicama, proceniti da li je potrebna revizija Vizne uredbe kako bi se nedavno uvedeni novi razlozi za suspenziju uskladili sa uslovima koji moraju da budu ispunjeni prilikom razmatranja odobravanja izuzeća od vize.
Praćenje bezviznih režima od strane Evropske komisije otkriva značajne izazove za bezbednost, upravljanje granicama i migracijama EU zbog različitih oblika zloupotrebe izuzeća od vize, što može da uključuje zloupotrebu procedura za azil, pri čemu skoro četvrtina zahteva za azil u 2024. godini u EU dolazi od putnika bez viza, a značajan deo tih zahteva je neosnovan.
Problem državljani bez vize i ilegalno ostajanje u EU
Naglašava se da još jedan problem predstavljaju državljani bez viza koji prekoračuju svoj dozvoljeni boravak i ilegalno ostaju u EU.
"Štaviše, bezbednosni rizici su povećani praksom određenih zemalja oslobođenih viza koje sprovode programe državljanstvo za investiciju, dodeljujući državljanstvo bez odgovarajuće bezbednosne provere. Pored toga, stalna neusklađenost u viznim politikama nekih partnera bez viza sa viznom politikom EU može da stvori ili olakša ilegalne migracione rute u EU. Za zemlje kandidate za EU i potencijalne kandidate, usklađivanje vizne politike je osnovni zahtev i doprinosi bezbednosti i zaštiti Šengenskog prostora", piše u Strategiji.
U sve nestabilnijem geopolitičkom okruženju, ocenjuje se, Evropska unija mora da bude u stanju da brzo i srazmerno reaguje na neprijateljske akcije trećih zemalja, zbog čega bi vizna politika EU trebalo da sadrži efikasne alate koji će služiti i kao odvraćanje i kao mehanizam reagovanja u slučajevima ozbiljnog političkog ili bezbednosnog pogoršanja.
Foto: AP/Andreea Alexandru
Neophodno je i poboljšati kapacitet vlasti država članica za verifikaciju otisaka prstiju sačuvanih u putnim ispravama EU, zbog čega će EK proceniti izvodljivost stvaranja centralne kontakt tačke na nivou EU preko koje bi države članice mogle bezbedno da razmenjuju sertifikate za verifikaciju otisaka prstiju.
Ističe se da će EU u narednim godinama sprovesti veliku reformu svojih viznih pravila koja će fundamentalno transformisati način na koji se zahtevi za vize prikupljaju, obrađuju i izdaju, olakšavajući putovanje putnicima kojima je potrebna viza za ulazak u EU, a ključna karakteristika ove reforme biće digitalizacija viznih procedura.
"Ova reforma će učiniti putovanje u Evropu bezbednijim i praktičnijim, a istovremeno će državama članicama pružiti ažurirane i usklađene alate za efikasnu i bezbednu obradu zahteva", piše u dokumentu.
Podseća se da je EU uvela jedan od najnaprednijih digitalnih sistema za upravljanje granicama u svetu - sistem ulaska/izlaska (EES), i koji je od oktobra 2025. godine zabeležio više od 20 miliona registracija ulazaka i izlazaka od svog pokretanja.
Foto: Tanjug/Saška Drobnjak
"EES se već pokazao kao prekretnica u upravljanju granicama, sprečavanju ilegalnih migracija, otkrivanju prevara sa dokumentima i identitetom i, na kraju krajeva, povećanju bezbednosti EU. Nakon postepenog početka, EES će biti u potpunosti operativan na svim graničnim prelazima u Šengenskom prostoru od aprila 2026. godine", navodi se.
Da bi se osigurala uspešna implementacija ove strategije, Komisija će sarađivati sa Evropskim parlamentom i Savetom Evropske unije i pozvati obe institucije da podrže rad na najavljenim budućim inicijativama.
S obzirom na njihov uticaj na spoljne odnose EU, predložene akcije u ovoj strategiji biće sprovedene u saradnji sa Evropskom službom za spoljne poslove, u okviru vršenja njenih funkcija.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U petoj epizodi Put znanja predstavljamo projekte koji povezuju nauku, ekologiju i kozmetiku. Prvi istražuje kako se otpad od kafe može pretvoriti u aktivne sastojke za funkcionalne kozmetičke formulacije, dok drugi razvija ekološke antimikrobne kompozite sa zaštitnim i regenerativnim svojstvima kože. Emisija pokazuje kako nauka i održive tehnologije oblikuju inovativne kozmetičke proizvode.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko dece pobegne od kuće, a koliko njih postanu žrtve ozbiljnijih oblika kriminala? Ko je ugroženiji, dečaci ili devojčice? Koliko često roditelji prijavu nestanka odlažu misleći da će se dete samo vratiti i zašto je to opasno? Da li roditelji danas više kontrolišu decu ili ih zapravo manje poznaju? Za emisiju „Tražim reč“ govore predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti Dejan Milutinović, generalni sekretar Biroa za borbu protiv trgovine ljudima Maja Jovanović, bivši inspektor Bratislav Timotijević, psihijatar Snežana Anđelić i osnivačica Romske ženske mreže Srbije Maja Simić.
specijal
11:00
AVANTURA BALKAN
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Jedna od najpoštovanijih relikvija pravoslavnog sveta, Pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save na Vračaru, gde se svakodnevno okupljaju hiljade vernika iz Srbije i regiona.
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Izvoz vredan stotine miliona evra, desetine hiljada porodica koje su od nje živele i status jednog od najvažnijih srpskih brendova.
Stručni timovi alpinista uklonili su baner sa Palate Albanija u Beogradu, čime će se osloboditi pristup i omogućiti hranjenje mladunaca ptice bele čiope čija se gnezda nalaze na višim spratovima zgrade.
Izgrizene cipele, izgrebana vrata, uništen nameštaj i prevrnuti predmeti često su prizori koji dočekuju vlasnike pasa koji pate od separacione anksioznosti.
Direktor policije Dragan Vasiljević potvrdio je da se tokom trenažnog leta srušio helikopter MUP Srbije i naveo da su povređena dva pilota, ali da nemaju teže povrede i nalaze se kod kuće.
Nova injekcija sa antitelom amivantamab pokazala je ohrabrujuće rezultate kod pacijenata sa uznapredovalim karcinomima otpornim na terapiju. U istraživanju sprovedenom u 11 zemalja tumori su se smanjili ili nestali kod 43 od 102 pacijenta.
Tri osobe su povređene, od kojih jedan policajac tokom nereda koje su izazvali navijači PSŽ na ulicama Pariza nakon osvajanja Lige šampiona. Bilo je nereda i u drugim mestima u Francuskoj, pa je uhapšeno 416 ljudi, uključujući 283 u Parizu, dok je ukupno povređeno sedam policajaca.
Zdravstvene vlasti u brazilskoj državi Sao Paulo istražuju sumnjivi slučaj ebole kod muškarca koji je nedavno doputovao iz Demokratske Republike Kongo, gde je u toku epidemija ove smrtonosne bolesti, saopštili su zvaničnici.
Ministar spoljnih poslova Slovačke Juraj Blanar izjavio je da Srbija ispunjava uslove za otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, ali da, prema njegovom utisku, u Evropskoj komisiji ne postoji dovoljna politička volja za nastavak procesa.
Bakingemska palata dobila je još 2020. godine arhivu od oko 30.000 imejlova koji, prema sudskim dokumentima, ukazuju da je nekadašnji princ Endru, dok je bio britanski trgovinski izaslanik, navodno delio poverljive informacije vlade sa svojim poslovnim kontaktima.
Američke Svemirske snage (Space Force) dodelile su kompaniji SpaceX, iza koje stoji najbogatiji čovek sveta Elon Musk, ugovor vredan neverovatnih 4.16 milijardi dolara za razvoj napredne satelitske mreže namenjene praćenju vazdušnih ciljeva iz orbite.
Vozač autobusa je poginuo, a prema prvim informacijama povređene su 23 osobe u nesreći koja se dogodila na magistralnom putu broj šest između Pečuja i Hirda, kada je autobus udario u drvo i sleteo u jarak, saopštila je Policijska uprava Baranjske županije.
Komentari (0)