Evropska komisija predstavila novu viznu strategiju: "Investicija u ekonomsku snagu i globalnu atraktivnost Evrope"
Evropska komisija predstavila je Strategiju Evropske unije za vize, donetu kako bi se Unija što bolje suočila sa aktuelnim i budućim globalnim izazovima.
U dokumentu se navodi da će moderna, perspektivna vizna politika biti ključni faktor za globalnu atraktivnost EU, održavajući inovacioni kapacitet, rast i konkurentnost Evrope.
Ali, dodaje se, otvorenost mora da ide "ruku pod ruku" sa odgovornošću, kao i da kredibilna vizna politika mora da spreči zloupotrebe, odvrati ilegalne migracije i zaštiti integritet Šengenskog prostora.
"Postizanje prave ravnoteže između bezbednosti i olakšavanja je neophodno kako za održavanje poverenja građana, tako i za obezbeđivanje otpornosti spoljnih granica Evrope i njene unutrašnje bezbednosti. Istovremeno, vizna politika je moćan instrument spoljne i spoljne politike Unije. Ona može da promoviše saradnju sa zemljama partnerima u oblastima od strateškog značaja za EU. Predložene reforme će osigurati da putovanje bez viza nije trajno pravo, već privilegija čije održavanje zahteva dosledne napore", navodi se u Strategiji.
Sa druge strane, ostvarivanje te vizije zahteva moderne alate i efikasnu implementaciju, a digitalizacija viznih procedura i pojednostavljenje sistema za prijavu učiniće evropsku viznu politiku efikasnijom, bezbednijom i jednostavnijom za korišćenje, što će koristiti i putnicima i državama članicama.
"Dosledna implementacija širom Unije biće ključna da bi se ove reforme pretvorile u opipljive rezultate. U krajnjoj liniji, vizna politika, kao suštinski stub šengenske pravne tekovine, mora da služi kao strateški most između otvorenosti i zaštite. Mora da uveri građane da se evropske granice efikasno upravljaju, istovremeno signalizirajući svetu da je Evropska unija asertivan, konkurentan i strateški orijentisan globalni akter, spreman da oblikuje mobilnost pod sopstvenim uslovima u sve međusobno povezanom svetu", ističe se u Strategiji.
"Posvećena bezbednosti građana i integritetu spoljnih granica"
Navodi se da vizna politika EU odražava interese i vrednosti Unije i da mora da odražava Evropu kakvu želimo - čvrsto posvećenu bezbednosti građana i integritetu spoljnih granica, a opet otvorenu i koja doprinosi prosperitetu.
"Integritet Šengenskog prostora, jednog od naših najopipljivijih dostignuća, zavisi od robusnog upravljanja granicama i dosledne primene zajedničkih pravila. Vizni sistem je prva linija bezbednosne provere u Evropi, pomažući u sprečavanju ilegalnih migracija, organizovanog kriminala i terorizma. Nove tehnologije, razmena informacija i interoperabilnost između baza podataka EU učiniće naš vizni sistem pametnijim i otpornijim", ocenjuje se u dokumentu.
Takođe, vizna politika takođe mora biti pokretač ekonomskog rasta i konkurentnosti Evrope, jer se danas, talenti, inovativne ideje i investicije privlače u regione sa dobro razvijenim, pouzdanim i efikasnim viznim sistemima.
"Evropa mora ostati destinacija po izboru za: turiste i poslovne ljude, studente i istraživače, umetnike i kulturne stručnjake, sportiste, preduzetnike i kvalifikovane stručnjake, koji doprinose našim ekonomijama i društvima. Digitalne vizne procedure, brže donošenje odluka i efikasniji vizni procesi mogu učiniti putovanje u Evropu jednako besprekornim koliko i bezbednim. Modernizacija viznog sistema je strateška investicija u ekonomsku snagu i globalnu atraktivnost Evrope", navodi se.
Srce namenjeno transplantaciji transportovano je od Niša do Beograda za svega 75 minuta, zahvaljujući spremnosti medicinskih timova Kliničkog centra Niš i u organizaciji saobraćajne policije, u noći između 26. i 27. januara, čime je spasen jedan ljudski život.
Putovanja bez viza u EU su moćno oruđe za unapređenje strateških interesa Unije i jačanje bezbednosnog okvira, a nudeći mogućnost ukidanja viza pod određenim uslovima, EU vrši snažan geopolitički uticaj u svojim odnosima sa trećim zemljama, vezujući ih za zajednički prostor kretanja.
"Ova percepcija je, ponekad, postala izvor iritacije za treće zemlje, a ne efikasan pojačivač evropskih strateških ciljeva. Stoga će Komisija razviti moderan sistem za predlaganje izuzeća od viza koji pruža veću jasnoću i transparentnost trećim zemljama i služi strateškim interesima EU efikasnije i doslednije. Ključni element takvog sistema biće novi okvir za procenu zemalja kojima je trenutno potrebna viza kao potencijalnih kandidata za izuzeće od viza. Da bi podržala ovaj okvir, Komisija će, u konsultaciji sa državama članicama, razviti ciljaniji skup kriterijuma, delujući u okviru važećeg pravnog okvira", objašnjeno je u dokumentu.
Kriterijumi za državljane trećih zemalja
Uz već postojeća kvalitativna razmatranja, razmatraće se dodatni kriterijumi za državljane trećih zemalja, koji bi mogli da uključuju: stopu odbijanja viza, neosnovane zahteve za azil, stopu vraćanja i procenu praktične saradnje zemlje u vezi sa vraćanjem i readmisijom.
Komisija će, u konsultaciji sa državama članicama, proceniti da li je potrebna revizija Vizne uredbe kako bi se nedavno uvedeni novi razlozi za suspenziju uskladili sa uslovima koji moraju da budu ispunjeni prilikom razmatranja odobravanja izuzeća od vize.
Praćenje bezviznih režima od strane Evropske komisije otkriva značajne izazove za bezbednost, upravljanje granicama i migracijama EU zbog različitih oblika zloupotrebe izuzeća od vize, što može da uključuje zloupotrebu procedura za azil, pri čemu skoro četvrtina zahteva za azil u 2024. godini u EU dolazi od putnika bez viza, a značajan deo tih zahteva je neosnovan.
Problem državljani bez vize i ilegalno ostajanje u EU
Naglašava se da još jedan problem predstavljaju državljani bez viza koji prekoračuju svoj dozvoljeni boravak i ilegalno ostaju u EU.
"Štaviše, bezbednosni rizici su povećani praksom određenih zemalja oslobođenih viza koje sprovode programe državljanstvo za investiciju, dodeljujući državljanstvo bez odgovarajuće bezbednosne provere. Pored toga, stalna neusklađenost u viznim politikama nekih partnera bez viza sa viznom politikom EU može da stvori ili olakša ilegalne migracione rute u EU. Za zemlje kandidate za EU i potencijalne kandidate, usklađivanje vizne politike je osnovni zahtev i doprinosi bezbednosti i zaštiti Šengenskog prostora", piše u Strategiji.
U sve nestabilnijem geopolitičkom okruženju, ocenjuje se, Evropska unija mora da bude u stanju da brzo i srazmerno reaguje na neprijateljske akcije trećih zemalja, zbog čega bi vizna politika EU trebalo da sadrži efikasne alate koji će služiti i kao odvraćanje i kao mehanizam reagovanja u slučajevima ozbiljnog političkog ili bezbednosnog pogoršanja.
Foto: AP/Andreea Alexandru
Neophodno je i poboljšati kapacitet vlasti država članica za verifikaciju otisaka prstiju sačuvanih u putnim ispravama EU, zbog čega će EK proceniti izvodljivost stvaranja centralne kontakt tačke na nivou EU preko koje bi države članice mogle bezbedno da razmenjuju sertifikate za verifikaciju otisaka prstiju.
Ističe se da će EU u narednim godinama sprovesti veliku reformu svojih viznih pravila koja će fundamentalno transformisati način na koji se zahtevi za vize prikupljaju, obrađuju i izdaju, olakšavajući putovanje putnicima kojima je potrebna viza za ulazak u EU, a ključna karakteristika ove reforme biće digitalizacija viznih procedura.
"Ova reforma će učiniti putovanje u Evropu bezbednijim i praktičnijim, a istovremeno će državama članicama pružiti ažurirane i usklađene alate za efikasnu i bezbednu obradu zahteva", piše u dokumentu.
Podseća se da je EU uvela jedan od najnaprednijih digitalnih sistema za upravljanje granicama u svetu - sistem ulaska/izlaska (EES), i koji je od oktobra 2025. godine zabeležio više od 20 miliona registracija ulazaka i izlazaka od svog pokretanja.
Foto: Tanjug/Saška Drobnjak
"EES se već pokazao kao prekretnica u upravljanju granicama, sprečavanju ilegalnih migracija, otkrivanju prevara sa dokumentima i identitetom i, na kraju krajeva, povećanju bezbednosti EU. Nakon postepenog početka, EES će biti u potpunosti operativan na svim graničnim prelazima u Šengenskom prostoru od aprila 2026. godine", navodi se.
Da bi se osigurala uspešna implementacija ove strategije, Komisija će sarađivati sa Evropskim parlamentom i Savetom Evropske unije i pozvati obe institucije da podrže rad na najavljenim budućim inicijativama.
S obzirom na njihov uticaj na spoljne odnose EU, predložene akcije u ovoj strategiji biće sprovedene u saradnji sa Evropskom službom za spoljne poslove, u okviru vršenja njenih funkcija.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako prekinuti crnu statistiku motociklista? Koje greške najčešće dovode do nesreća i kako ih izbeći? Da li smo kao društvo spremni za novu sezonu dvotočkaša i šta može da spreči nove tragedije na putevima. Za emisiju „Tražim reč“ govore, stručnjak za bezbednost saobraćaja Vladimir Jevtić i instruktor vožnje Srđan Mančić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto je kultura način postojanja jednog naroda i njegovo lice pred svetom? Da li je kultura najdublji izraz duhovne vertikale svake etničke skupine? Zašto kultura nije statična tradicija, već dinamičan proces u kome se prošlost i budućnost neprestano prožimaju u sadašnjosti - odgovore tražimo od književnog istoričara i pisca Petra Pijanovića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Novi vrhovni vođa Irana, Modžtaba Hamnei, sin nedavno ubijenog ajatolaha Alija Hamneija, poseduje dva luksuzna stana u londonskom Kensingtonu, na samo 50 metara od izraelske ambasade, piše britanski dnevnik Telegraf.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da su američke snage tokom poslednjih nekoliko sati u Ormuskom moreuzu uništile 10 iranskih plovila za postavljanje mina.
Generalni direktor američke televizije Newsmax Kristofer Rudi u svojoj analizi tvrdi da je američki predsednik Donald Tramp postigao ključnu pobedu u sukobu sa Iranom i da sada može usmeriti region ka stabilnosti.
Više stotina srpskih firmi uspešno posluje na Bliskom istoku, pre svega u IT sektoru, građevini i inovacijama. Predsednik Poslovnog saveta Srbije u Dubaiju dr Marko Selaković kaže za Newsmax Balkans da nema povlačenja sa tržišta i da naše kompanije prilagođavaju rad, ali ne zatvaraju poslove.
Novi premijer Nepala Balendra Šah je reper, ima 35 godina, predstavlja se kao pobunjenik protiv starih elita moći i važi za nadu mlade Generacije Z koja je prošle jeseni smrtonosnim protestima srušila vladu u ovoj azijskoj zemlji.
Istraživači sa Univerziteta u Granadi razvili su veštačku rožnjaču napravljenu od krljušti nekoliko vrsta riba, koja bi mogla da postane jeftinija alternativa donorskim transplantacijama za teške očne bolesti.
Rat na Bliskom istoku i rastuće regionalne tenzije ponovo su otvorile pitanja o ulozi savezništva Amerike i Izraela, vojnoj pomoći koju Vašington pruža Tel Avivu, ali i o budućem balansu snaga u regionu. O svemu tome za Newsmax Balkans govorio je američki bezbednosni analitičar Džoel Martin Rubin.
Nemački automobilski gigant Folksvagen planira da do 2030. godine ukine oko 50.000 radnih mesta u Nemačkoj, nakon što je neto profit kompanije u 2025. godini pao za 44 odsto, na 6,9 milijardi evra, što je najslabiji rezultat od izbijanja afere sa dizel motorima 2015. godine.
Komentari (0)