EU kaznila kompaniju Meta sa 800 miliona evra zbog kršenja antimonopolskih pravila
Evropska komisija kaznila je kompaniju Meta, osnivača Fejsbuka, sa skoro 800 miliona evra zbog oglašavanja svojih usluga korisnicima društvenih mreža, prenosi danas Politiko.
Izvor: Fonet
14.11.2024. 17:35
Foto: Tanjug/AP/Jeff Chiu
Komisija je saopštila da je Meta, povezivanjem Fejsbuk marketplejsa sa svojom društvenom mrežom istog imena, nametnula nepoštene uslove konkurentskim oglašivačima.
Kompanija je dobila nalog da zaustavi takvu praksu, navodi se u saopštenju evropske komesarke za konkurenciju Margaret Vestager.
Antimonopolska kazna od 798 miliona evra je prva za Metu, što je dodatak kazni od 110 miliona evra iz 2017. godine zbog neuspeha u pružanju tačnih informacija tokom preuzimanja WhatsAppa.
Evropska komisija usvojila je svoj godišnji Paket proširenja, koji pruža detaljnu procenu stanja i napretka koji su postigli Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Severna Makedonija, Gruzija, Republika Moldavija, Ukrajina i Turska na svom putu ka pristupanju EU.
Oko 55 odsto građana Zapadne Srbije i Šumadije smatra da Srbija treba da nastavi proces evropskih integracija, pokazalo je istraživanje "Srbija i EU - Predrasude i stavovi", koje je predstavljeno u Evropskoj kući u Beogradu.
U saopštenju kompanije Meta se navodi da će osporiti visinu kazne, ali će se povinovati odluci Komisije i raditi brzo i konstruktivno na rešenju.
Razočaravajuće je što je Komisija odlučila da preduzme regulatorne mere protiv besplatne i inovativne usluge, izgrađene kako bi zadovoljila potražnju potrošača, posebno kada su vrednosti EU da bude konkurentnija, inovativnija i naprednija, navodi se u saopštenju.
Suparnici Mete žalili su se da je kompanija nepošteno povezala svoju uslugu onlajn malih oglasa Marketplejs sa svojom društvenom mrežom i da je koristila podatke o oglašavanju koji nisu javni.
Telo vlade Velike Britanije koje se bavi pitanjem konkurencije i tržišta prošle godine završilo je sličnu istragu Mete, pošto je kompanija pristala da promeni način na koji koristi podatke oglašivača.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Zajednički tekst predsednika Srbije i premijera Albanije objavljen u uglednom nemačkom listu sa predlogom Evropskoj uniji o novoj dinamici i politici proširenja. Gosti emisije u studiju večeras su Marko Matic, direktor Centra za odgovorne medije i Srđan Barac, specijalni savetnik u Ministarstvu za evrointegracije. Četvrti dan napada na Iran koji je otvorio pitanje bezbednosti zemalja američkih saveznika u regionu Bliskog istoka, ali i zemalja u Evropi. Osim sa gostima u beogradskom studiju, situaciju analiziraćemo sa našim kolegama iz Francuske i Amerike- Nikolom Letićem i Antonijem Kovačevićem.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Ko preuzima tržište plina u BiH? Da li će uvoz plina ostati pod državnom kontrolom, pitamo stručnjaka za energetiku Nihada Harbaša. Milan Stefanovski, bezbednosni stručnjak analizira posetu Marka Rutea, generalnog sekretara NATO-a Severnoj Makedoniji. Hoće da li Skoplje treba tražiti pomoć NATO članica za evakuaciju svojih državljana iz zemalja koje su ugrožene zbog sukoba? Mladen Bulatović, predsednik Skupštine Asocijacije menadžera bezbednosti o evakuaciji državljana Crne Gore sa Bliskog istoka, da li treba tražiti pomoć drugih država i hoće li se uključiti nacionalni avio-prevoznik.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li je tišina za pojedine – prepreka koju društvo ne čuje? Koliko su gluve osobe zaista ravnopravne u našem društvu? Sa kakvim se barijerama suočavaju svakog dana – u školi, na poslu, na šalteru? Za emisiju „Tražim reč“ govore, predsednik Saveza gluvih i nagluvih Srbije Mihailo Gordić, ORL specijalista Marija Komadina Vuković i surdolog Ivana Maletić Sekulić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto je za Srbiju važno otvaranje vatikanskih arhiva? Kakva je uloga pape Pija XII u genocidu nad Srbima u NDH? Šta donose novi zbornici Balkanološkog isntituta SANU o odnosima Vatikana i totalitarizma u Jugoslaviji — odgovore tražimo od istoričara Vojislava G. Pavlovića.
Treći je dan sukoba Irana i Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. U Libanu je poginulo više od 30 osoba, u Bahreinu je pala prva žrtva, čuju se eksplozije u Dohi, Dubaiju i Abu Dabiju. Širom Izraela oglašene su sirene za uzbunu, nakon što je Iran pokrenuo novi balistički napad.
Četvrti je dan sukoba na Bliskom istoku, otkako su u zajedničkoj akciji Izrael i SAD napale Iran. Kako je saopštila vojska, Izraelsko ratno vazduhoplovstvo pokrenulo je nove vazdušne napade na mete u Iranu i Libanu.
Britanska baza Kraljevskskih vazdušnih snaga u Akrotiriju na Kipru napadnuta je dronom nešto posle ponoći, a u napadu nije bilo žrtava, saopštilo je Ministarstvo obrane Velike Britanije.
Opštinska izborna komisija u Smederevskoj Palanci proglasila je izbornu listu "Studenti Palanke", koja će na predstojeće lokalne izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
U zoni petlje najprometnijeg čvorišta u Beogradu Autokomande u toku su radovi koji će trajati do 24. maja. Zbog radova u ovom delu grada stvaraju se velike gužve, a kolone automobila postale su gotovo svakodnevica.
Sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio poručio je da će Sjedinjene Američke Države nastaviti snažne vojne udare na Iran, dok god Teheran odbija pregovore.
Skupština stručnjaka Irana izabrao je Modžtaba Hamneija, sina ubijenog ajatolaha Alija Hameneija, za narednog vrhovnog lidera, piše Iran International.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policije, u saradnji sa PU Kikinda i Višim javnim tužilaštvom u Subotici, uhapsili su turskog državljanina T. I. (36) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Frustrirani i zabrinuti putnici tražili su danas letove sa Bliskog istoka i drugih regiona gde je širenje rata u Iranu zarobilo desetine hiljada ljudi, zatvorilo glavne aerodrome i prouzrokovalo masovna otkazivanja letova, javlja AP.
U velikoj međunarodnoj akciji usmerenoj protiv trgovine kokainom, uhapšeno je 16 osoba, među kojima i jedan visokorangirani član kriminalne mreže povezane sa ekvadorskim kartelom Los Lobos, dok su još četiri osumnjičena pozvana na ispitivanje.
Govoreći o atmosferi u Iranu, nakon napada Izraela i SAD, politički analitičar Miad Nakhavali istakao je za Newsmax Balkans da su građani uplašeni, naročito jer su neposredno pre rata održavani masovni protesti, što dodatno komplikuje trenutnu situaciju.
Ali Laridžani, dugogodišnji član iranskog političkog vrha i jedan od najuticajnijih pragmatičara unutar sistema, postao je ključna ličnost u Iranu nakon ubistva vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i komandanta IRGC Mohamada Pakpura u američko‑izraelskom napadu.
Iran se spremao da napadne i druge. Dobro je što smo prvi napali, da nismo moglo je biti gore. Potpuno uništavamo Iran, imamo veliku količinu municije i visoke tehnologije, izjavio je američki predsednik Donald Tramp na sastanku sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Beloj kući.
Komentari (0)