Poplave u centralnoj Evropi odnele 23 života: Mađarska se sprema za "najteže dane"
Poplave u srednjoj i istočnoj Evropi odnele su živote 23 ljudi. Mađarska se priprema za najveću poplavu za poslednjih 10 godina, Poljska se suočava s vanrednim stanjem i evakuacijom stanovništva, u pojedinim delovima Austrije proglašeno je stanje prirodne katastrofe.
Češki mediji javili su da je poslednja žrtva 70-godišnja žena iz sela u blizini Jesenika, koja je pronađena 20 metara od svoje kuće, a u toj zemlji nivoi vode uglavnom opadaju, iako reke i dalje beleže visok vodostaj u nekim delovima južne Bohemije. Prema podacima Rojtersa, u Rumuniji je poginulo sedam ljudi, u Poljskoj sedam, a u Austriji pet.
Ciklon Boris izazvao je obilne padavine na području centralne i istočne Evrope. U Poljskoj je najteže u Ostravi, trećem po veličini češkom gradu, koji je doslovno potopljen. Izlila se reka Odra, a poslednji stanovnici evakuisani su helikopterima.
Poplavom je najteže pogođena pokrajina Donja Austrija, koja je cela proglašena područjem katastrofe, i dalje je u kriznom modusu.
Istovremeno, ogromni vodeni talas koji ide Dunavom stigao je u Slovačku, a za njega se pripremaju i u Mađarskoj, posebno Budimpešta, gde je vojska već na terenu.
Ciklon Boris zahvatio je centralnu i istočnu Evropu i doneo ogromne poplave. Nastradalo je 18 soba, a uništeno je na hiljade domova. Volonteri u poljskom gradu Nisi postavili su bedeme kako bi zaštitili grad od vode, u Austriji je proglašeno vanredno stanje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je Srbija spremna da pruži svu neophodnu pomoć nastradalima u poplavama koje su pogodile centralnu Evropu.
Slovačko selo Člaba, koje se nalazi blizu granice sa Mađarskom, proglasilo je vanrednu situaciju zbog porasta vodostaja Dunava u tom regionu, za koji se očekuje da će vrhunac dostići u četvrtak, prenosi TASR.
Ukaz mađarskog premijera Viktora Orbana o zaštiti od poplava, prema kojem su naložene koordinisane mere zaštite za celu teritoriju Mađarske stupio je na snagu, a on je izjavio da je u toku najteža faza zaštite, za koju se očekuje da će trajati do sledećeg četvrtka.
Foto: Tanjug/AP/Gergely Janossy
Orban: Ovo je najteži period
Vrh poplavnog talasa zahvatio je Mađarsku u utorak uveče, rekao je Orban u sredu ujutro novinarima, dodavši da će nadležne službe, vojska, Ministarstvo unutrašnjih poslova i volonteri raditi na zaštiti oblasti ugroženih poplavnim talasom iz zapadnih delova zemlje, prenosi MTI.
"Ovo je najteži period. Trajaće oko nedelju dana ili osam dana počev od danas", rekao je on.
Prema njegovim rečima, do sada je evakuisano 4.392 ljudi, a najugroženije oblasti trenutno su Pilišmarot, neki delovi autoputa 11 na severozapadu zemlje i ostrvo Margaret, kao i metro stanica Baćanji skver u Budimpešti, gde stručnjaci za upravljanje vodnim resursima rade na skretanju toka vode. Orban je izrazio nadu da ta stanica metroa neće morati da bude zatvorena.
Foto: Tanjug/AP/Stanislav Hodina
Prema ukazu koji je Orban potpisao, aktivnostima u oblasti odbrane koordiniše ministar nadležan za odbranu od katastrofa, odnosno ministar unutrašnjih poslova Šandor Pinter, prenosi mađarski portal Indeks.
Načelnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije Luka Čaušić istakao je da su korita reka u Srbiji faktički bila prazna, tako da ne očekuje veće probleme zbog obilnih padavina u centralnoj Evropi.
Ukazom koji je Orban potpisao naložena je koordinisana zaštitna aktivnost za celokupnu teritoriju Mađarske u cilju koordinacije zadataka zaštite odbrambeno-bezbednosnih organizacija i organa državne uprave zbog velikih i dugotrajnih poplava na rekama Mađarske.
Ukaz je stupio na snagu u utorak uveče u 22 sata, a prestaće da važi 24. septembra.
Češka: Reke se i dalje izlivaju iz korita
Reke se i dalje izlivaju iz korita u Češkoj, dok je nivo Dunava porastao u Slovačkoj i Mađarskoj. Češko-poljska pogranična područja su od vikenda među najteže pogođenima, jer su reke srušile ili oštetile mostove i uništile kuće. Premijer Petr Fiala saopštio je da je evakuisano više od 13.000 ljudi, a desetine hiljada čeških i poljskih domaćinstava i dalje je bez struje.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GradjaНИН
GradjaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GradjaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Beli dim iz dimnjaka Sikstinske kapele označio je da je Rimokatolička crkva ovog popodneva dobila novog papu. Reč je o američkom kardinalu Robertu Fransisu Prevostu, koji je uzeo ime Lav XIV
Evropski parlament usvojio je izveštaj o Srbiji izvestioca Tonina Picule. Za usvajanje rezolucije je glasalo 419 evroposlanika, 113 je bilo protiv, dok je 88 njih ostalo uzdržano.
Pravnica Jelena Krivokapić Nikolić, članica Romskog glasa za pravdu, rekla je da su napadači na porodicu Gaši pušteni na slobodu, navodeći da su žrtve napada uplašene jer dobijaju pretnje.
Rimokatolička crkva dobila je u četvrtak popodne novog papu. Kardinal Robert Fransis Prevost postao je Lav XIV i prvi je poglavar koji je seo na tron Svete stolice sa američkog kontinenta.
Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da Alijansa nije obećala da će članstvo Ukrajine u toj organizaciji biti garantovano mirovnim sporazumom sa Rusijom.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da carinska stopa od 80 odsto na kinesku robu "deluje ispravno", uoči novih trgovinskih pregovora sa Kinom koji će se tokom vikenda održati u Ženevi.
Najveća vojna parada u novijoj ruskoj istoriji, kako ju je nazvao predsednik Vladimir Putin, održana je na Crvenom trgu povodom 80. godišnjice pobede nad fašizmom, a kako je ocenio geopolitički analitičar Andrej Mlakar, mere bezbednosti bile su dodatno pooštrene.
Premijer Holandije Dik Shof izjavio je da bi Rusija u naredne tri godine mogla da ojača svoje vojne kapacitete duž severne evropske granice kako bi pokrenula novi rat.
Najmanje pet civila poginulo je tokom noći sa četvrtak na petak, a 14 je ranjeno u razmeni artiljerijske vatre indijskih i pakistanskih vojnika duž linije kontrole koja razdvaja sporni region Kašmir između dve zemlje, rekli su lokalni indijski i pakistanski zvaničnici.
U Moskvi je održana vojna parada organizovana povodom Dana pobede u Drugom svetskom ratu, u kojoj je učestvovalo više od 11.500 vojnika Ministarstva odbrane Rusije i drugih bezbednosnih struktura - FSB-a, MČS Rusije i Ruske garde, ali i strojevi drugih zemalja- učesnica rata.
Komentari (0)