Poplave u centralnoj Evropi odnele 23 života: Mađarska se sprema za "najteže dane"
Poplave u srednjoj i istočnoj Evropi odnele su živote 23 ljudi. Mađarska se priprema za najveću poplavu za poslednjih 10 godina, Poljska se suočava s vanrednim stanjem i evakuacijom stanovništva, u pojedinim delovima Austrije proglašeno je stanje prirodne katastrofe.
Izvor: HRT, Tanjug
18.09.2024. 10:55 >> 18:17
Foto: Tanjug/AP/Robert Michael
Češki mediji javili su da je poslednja žrtva 70-godišnja žena iz sela u blizini Jesenika, koja je pronađena 20 metara od svoje kuće, a u toj zemlji nivoi vode uglavnom opadaju, iako reke i dalje beleže visok vodostaj u nekim delovima južne Bohemije. Prema podacima Rojtersa, u Rumuniji je poginulo sedam ljudi, u Poljskoj sedam, a u Austriji pet.
Ciklon Boris izazvao je obilne padavine na području centralne i istočne Evrope. U Poljskoj je najteže u Ostravi, trećem po veličini češkom gradu, koji je doslovno potopljen. Izlila se reka Odra, a poslednji stanovnici evakuisani su helikopterima.
Poplavom je najteže pogođena pokrajina Donja Austrija, koja je cela proglašena područjem katastrofe, i dalje je u kriznom modusu.
Istovremeno, ogromni vodeni talas koji ide Dunavom stigao je u Slovačku, a za njega se pripremaju i u Mađarskoj, posebno Budimpešta, gde je vojska već na terenu.
Ciklon Boris zahvatio je centralnu i istočnu Evropu i doneo ogromne poplave. Nastradalo je 18 soba, a uništeno je na hiljade domova. Volonteri u poljskom gradu Nisi postavili su bedeme kako bi zaštitili grad od vode, u Austriji je proglašeno vanredno stanje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je Srbija spremna da pruži svu neophodnu pomoć nastradalima u poplavama koje su pogodile centralnu Evropu.
Slovačko selo Člaba, koje se nalazi blizu granice sa Mađarskom, proglasilo je vanrednu situaciju zbog porasta vodostaja Dunava u tom regionu, za koji se očekuje da će vrhunac dostići u četvrtak, prenosi TASR.
Ukaz mađarskog premijera Viktora Orbana o zaštiti od poplava, prema kojem su naložene koordinisane mere zaštite za celu teritoriju Mađarske stupio je na snagu, a on je izjavio da je u toku najteža faza zaštite, za koju se očekuje da će trajati do sledećeg četvrtka.
Foto: Tanjug/AP/Gergely Janossy
Orban: Ovo je najteži period
Vrh poplavnog talasa zahvatio je Mađarsku u utorak uveče, rekao je Orban u sredu ujutro novinarima, dodavši da će nadležne službe, vojska, Ministarstvo unutrašnjih poslova i volonteri raditi na zaštiti oblasti ugroženih poplavnim talasom iz zapadnih delova zemlje, prenosi MTI.
"Ovo je najteži period. Trajaće oko nedelju dana ili osam dana počev od danas", rekao je on.
Prema njegovim rečima, do sada je evakuisano 4.392 ljudi, a najugroženije oblasti trenutno su Pilišmarot, neki delovi autoputa 11 na severozapadu zemlje i ostrvo Margaret, kao i metro stanica Baćanji skver u Budimpešti, gde stručnjaci za upravljanje vodnim resursima rade na skretanju toka vode. Orban je izrazio nadu da ta stanica metroa neće morati da bude zatvorena.
Foto: Tanjug/AP/Stanislav Hodina
Prema ukazu koji je Orban potpisao, aktivnostima u oblasti odbrane koordiniše ministar nadležan za odbranu od katastrofa, odnosno ministar unutrašnjih poslova Šandor Pinter, prenosi mađarski portal Indeks.
Načelnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije Luka Čaušić istakao je da su korita reka u Srbiji faktički bila prazna, tako da ne očekuje veće probleme zbog obilnih padavina u centralnoj Evropi.
Ukazom koji je Orban potpisao naložena je koordinisana zaštitna aktivnost za celokupnu teritoriju Mađarske u cilju koordinacije zadataka zaštite odbrambeno-bezbednosnih organizacija i organa državne uprave zbog velikih i dugotrajnih poplava na rekama Mađarske.
Ukaz je stupio na snagu u utorak uveče u 22 sata, a prestaće da važi 24. septembra.
Češka: Reke se i dalje izlivaju iz korita
Reke se i dalje izlivaju iz korita u Češkoj, dok je nivo Dunava porastao u Slovačkoj i Mađarskoj. Češko-poljska pogranična područja su od vikenda među najteže pogođenima, jer su reke srušile ili oštetile mostove i uništile kuće. Premijer Petr Fiala saopštio je da je evakuisano više od 13.000 ljudi, a desetine hiljada čeških i poljskih domaćinstava i dalje je bez struje.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
02:00
PORTAL (R)
U kakvom stanju je Rusija ušla u petu godinu rata? Zbog čega su čak i demokrate aplaudirale Trampu? O svedočenju Bila Klintona i Hilari Klinton u Kongresu i pregovorima u Ženevi o Ukrajini i Iranu razgovaramo s Mijatom Kostićem iz organizacije Novi treći put.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko trenutno traje prosečan postupak usvojenja u Srbiji? Zašto dolazimo u situaciju da usvojenje traje godinama, dok istovremeno imamo decu koja čekaju svoju porodicu? Koliko se u praksi zaista poštuje princip „najboljeg interesa deteta“ i ko ga konkretno procenjuje? Kako objasniti situacije u kojima deca ostaju u hraniteljskim porodicama godinama bez trajnog rešenja, a postoje zainteresovani usvojitelji? Za emisiju “Tražim reč” govore Dragana Krstić Šansa za roditeljstvo, specijalni pedagog Stevan Popović, v. d. direktorke Centra za porodični smeštaj i usvojenje Beograd Danijela Spajić, usvojiteljke Silvana Veselinović I Milica Dukić i hraniteljka Ivana Ivić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Da li živimo u vremenu kada su vrednosti na kojima smo odrasli postale teret, a ne oslonac? Da li su društvene podele danas toliko duboke da više nemamo zajednički jezik? I da li nas čeka distopija ili ipak postoji nada? Odgovore tražimo od pisca Miloša B. Tomaša koji kroz sudbinu svog junaka otvara pitanja straha, vere, sumnje i opstanka građanske klase.
Naša ekipa je posetila nekoliko gradova u Baranjskom okrugu Mađarske i donela zanimljive Procese vezane za ovu oblast. Pre svega, posetili smo jednog giganta za proizvodnju buradi u mestu Sigetvar, specijalizovanog za obradu različitih vrsta hrasta, koji će činiti idealne duge i danca za bačve koje se širom sveta koriste za sazrevanje vina. Učimo o svakom deluprocesa ponaosob, kako sa fizičkog, tako i sa hemijsko-tehnološkog aspekta, a potom pratimo dalju putanju burića po viniskim podrumima i saznajemo koji im je pravi vek trajanja i koliko dugo mogu pozitivno uticati na vino. Potom, drugi prilog nastavljamo u laboratoriji u gradu Pečuj, gde saznajemo koji su to sve procesi koji pomažu da se razume interakcija vina i drveta – od kontrole šećera i kiselina, do praćenja stabilnosti i mikrobiološke ispravnosti. Kroz analize koje prate svaki korak sazrevanja, laboratorija postaje mesto gde se tradicija i nauka susreću, ne da bi promenile vino, već da bi potvrdile njegov kvalitet i očuvale karakter koji je nastao u vinogradu i podrumu. Upravo ovde vidimo kako brojke i merenja služe jednoj jednostavnoj ideji – da svaka boca zadrži ukus, miris i priču koju je proizvođač želeo da podeli.
Izrael je pokrenuo "preventivni napad" na Iran, saopštila je izraelska vojska. Poginulo je više od 50 učenica u iranskoj školi, Teheran je najavio odmazdu i lansirao rakete ka Izraelu, UAE, Kataru i Bahreinu. Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je učešće Sjedinjenih Država u akciji sa Izraelom.
Opštinska izborna komisija u Kuli proglasila je izbornu listu "Glas mladih opštine Kula", koja će na predstojeće izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Ministarstvo prosvete pozvalo je samofinansirajuće studente koji ostvaruju pravo na povraćaj 50 odsto plaćene školarine za školsku 2024/2025. godinu da se hitno prijave za otvaranje Studentske kartice, kako bi im sredstva bila refundirana. Rok za prijavu je petak, 6. mart 2026. godine.
Ajatolah Ali Hamnei bio je tek drugi vrhovni vođa Irana od Islamske revolucije 1979. godine, a tu poziciju je preuzeo još 1989. godine. Rođen je 1939. u Mašhadu, drugom po veličini gradu u Iranu.
Državljani Irana organizovali su ispred Bele kuće u Vašingtonu slavlje zbog informacije da je vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ubijen u zajedničkom napadu SAD i Izraela.
Sve su izraženiji znaci da iranski vrhovni vođa Ali Hamnei više nije među živima, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu u video-obraćanju javnosti.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će Iranu biti potrebno nekoliko godina da se oporavi od zajedničkog američko-izraelskog napada na tu zemlju, u telefonskom razgovoru sa novinarom izraelske televizije Channel 12.
Bilo je strašno, sve se treslo, krenulo je jutros, ali je sada sve mirno. Poslednji napad je bio u 18.36 sati po lokalnom vremenu, ispričala je za Newsmax Balkans Srpkinja Marija Rakić Todić koja živi u Abu Dabiju, opisujući gađanje Irana raketama na Ujedinjene Arapske Emirate.
Novinarka Associated Press (AP) Sem Mednik, koja se javila iz Jerusalima, rekla je za Newsmax Balkans da su se nakon iranskih raketnih napada na Izrael u više gradova neprekidno čuli udari, kao i da strah od šireg sukoba dodatno raste zbog napetosti u regionu.
Na zahtev Rusije i Kine biće održan hitan sastanak Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli napade na Iran, saopštile su diplomate UN.
Italijanska finansijska policija zaplenila je skoro 350 kilograma marihuane u luci Čivitavekija, nakon što je presrela kamion koji je upravo iskrcan s broda iz Barselone.
Komentari (0)