Skoro dve decenije u političkom vakuumu: Da li se mapa priznanja Kosova i Metohije menja
Foto: AP/Marjan Vučetić
Kosovo i Metohija, već skoro dve decenije nalazi se u političkom vakumu, a pitanje priznanja, odnosno nepriznanja ponovo ulazi u institucionalne rasprave u regionu.
U Crnoj Gori, u Opštini Zeta, odbornici bi trebalo da se izjasne o deklaraciji kojom se traži poništenje odluke o priznanju Kosova na teritoriji te opštine.
Prema rečima lidera Demokratske narodne partije, Milana Kneževića koji su i pokrenuli tu inicijativu, cilj je pokretanje institucionalne procedure koja bi na državnom nivou otvorila pitanje povlačenja priznanja države Kosovo.
Kosovo i Metohija je i dalje je jedno od najduže otvorenih političkih pitanja u Evropi.
Februara 2008. godine u Prištini je jednostrano proglašena nezavisnost, bez saglasnosti Beograda i bez odluke Ujedinjenih nacija o tome.
Skup Demokratske narodne partije (DNP) održan je u u Podgorici, a predsednik te partije Milan Knežević poručio je da crnogorski i srpski narod na tom prostoru trpe golgotu i najmanje što mogu da urade je da pokrenu institucionalni proces da se povuče priznanje Kosova, bar od strane Crne Gore.
Da bi avio-kompanije nadoknadile rast cena goriva, karta od 200 evra morala bi da košta 800 evra, upozorava urednik portala Tango Six Petar Vojinović, ističući da će zbog geopolitičkih tenzija i skoka cena kerozina prevoznici biti prinuđeni na redukciju letova i uvođenje doplata za putnike.
Povodom Međunarodnog dana sestrinstva, govorimo o ljudima koji često ostaju nevidljivi iza zatvorenih bolničkih vrata, a bez kojih nijedno lečenje, nijedna terapija i nijedna borba za zdravlje ne bi mogla da funkcioniše.
I danas, 2026. godine, Kosovo nije član Ujedinjenih nacija, a Ustav Srbije piše da je pokrajina Kosovo i Metohija sastavni deo teritorije Srbije.
Kada pogledamo svetsku mapu priznanja Kosova, vidimo da ona zapravo ne izražava jedinstvo jer ga po ovom pitanju nema, već je više mozaik koji nije do kraja složen.
S jedne strane su zemlje koje su Kosovo priznale i koje ga tretiraju kao nezavisnu državu – tu je veliki deo Evropske unije, bez Španije, Slovačke, Rumunije, Grčke, Bosne i Hercegovine. Van Evrope, Kosovo su priznale Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija, Japan, ali ne i Argentina na primer, Ruska federacija, Indija Kina, Kipar, Argentina i Meksiko.
Printscreen: Newsmax Balkans
Tu je i veliki broj država iz Afrike, Azije i Latinske Amerike koje i dalje smatraju da je pitanje Kosova otvoreno i nerešeno sa stanovišta međunarodnog prava.
Ko je povukao priznanje
Mapa jasno pokazuje da ne postoji jedinstven svetski stav, već oštre suprotnosti, podeljenost država po pitanju priznanja, odnosno nepriznanja Kosova.
I upravo u toj podeli leži suština: Kosovo se i dalje nalazi između dve političke interpretacije sveta, bez jedne zajedničke tačke koja bi zatvorila ovo pitanje.
Ono što dodatno menja sliku stava međunarodne zajednice u globalu po pitanju Kosova i Metohije, jesu rezultati ostvareni na području povlačenja priznanja Kosova. Naime, u prvim godinama nakon 2008. godine, proces priznanja Kosova bio je u usponu. do 2017. više od 110 država je priznalo njegovu nezavisnost.
Međutim, u narednom periodu dolazi do preokreta u tom trendu. Taj proces povlačenja se postepeno širio kroz pojedinačne odluke država koje su revidirale svoje spoljnopolitičke stavove.
Među prvim državama koje su povukle priznanje bio je Surinam, čime je otvoren put za niz sličnih odluka u narednim godinama. Do 2026. godine, ukupno 28 država je povuklo ili dovelo u pitanje priznanje, pa se broj onih koji i dalje priznaju Kosovo spustio na oko 86, a 107 država ne priznaje kosovo kao samostalnu državu.
Printscreen: Newsmax Balkans
Bez stolice u UN, Interpol i UNESCO Kosovu van domašaja
Valja napomenuti da Kosovo nema apsolutnu većinu u međunarodnom sistemu. upravo ta brojka se reflektuje i u institucionalnom smislu: Kosovo je bez stolice u Ujedinjenim nacijama, dok su članstva u organizacijama poput Interpola i UNESCO-a i dalje van domašaja bez šire međunarodne saglasnosti.
U diplomatiji, brojevi ne stoje samo na papiru, oni pokazuju koliko je neka realnost međunarodno potvrđena, a koliko i dalje ostaje otvoreno pitanje. 97 glasova predstavnika država je potrebno za prostu većinu u UN, a 129 glasova za dvotrećinsku većinu.
Foto: AP/Darko Vojinović
Prema podacima našeg ministarstva spoljnih poslova, 107 država ne priznaje Kosovo kao samostalnu državu.
Zanimljivo je da na sajtovima privremenih kosovskih institucija stoji drugačija brojka jer nisu uračunali odnosno sa spiska država koje su priznale one države koje su u međuvremenu povukle priznanje.
I tako, između priznanja i osporavanja, Kosovo i Metohija i dalje stoje na liniji koja razdvaja dve različite slike sveta. Ta linija i dalje pokazuje da konačnog odgovora u međunarodnoj politici još nema.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Izvoz vredan stotine miliona evra, desetine hiljada porodica koje su od nje živele i status jednog od najvažnijih srpskih brendova.
"Ako neko bude uzrok da se nečiji život spasi, kao da je svim ljudima život sačuvao" - ovom rečenicom iz Kurana vodila se Misala Rizović iz Novog Pazara (45) kad je odlučila da donira bubreg devojci Emini Sinanović (21).
Stručni timovi alpinista uklonili su baner sa Palate Albanija u Beogradu, čime će se osloboditi pristup i omogućiti hranjenje mladunaca ptice bele čiope čija se gnezda nalaze na višim spratovima zgrade.
Izbor novog tuša nije samo pitanje izgleda kupatila, već i prilika da tuširanje prilagodite sopstvenim navikama i potrebama. Bilo da želite osećaj luksuznog spa centra, efekat letnje kiše ili vam je najvažniji kvalitet vode, postoji veliki broj modela koji mogu da odgovore različitim zahtevima.
Srpska pravoslavna crkva obeležava jedan od najznačajnih hrišćanskih praznika - dan Svete Trojice, koji se još zove Duhovi i Silazak Svetog duha na apostole.
Preduzeće Putevi Srbije sapštilo je da je na petlji Surčin 1 (Ekspo) - zbog prevrtanja šlepera onemogućeno uključenje vozila na auto-put Miloš Veliki ka Obrenovcu i na obilaznicu oko Beograda.
Beograd će od 2. do 4. juna 2026. godine biti domaćin Globalne konferencije žena parlamentarki (GCWP), koja se organizuje pod okriljem Interparlamentarne unije (IPU).
Javno preduzeće "Beogradska tvrđava" najavilo je da od 3. juna uvodi režim noćnog zatvaranja dela kompleksa Gornjeg grada Beogradske tvrđave, sa ciljem unapređenja bezbednosti posetilaca, očuvanja kulturno-istorijskog nasleđa i zaštite jednog od najznačajnijih simbola Beograda.
U okviru Dana MUP i Dana policije, pokrenuta je nacionalna platforma "Sajber straža" za prijavu i prevenciju visokotehnološkog kriminala, jačanje digitalne bezbednosti i efikasniju zaštitu građana i privrede u digitalnom prostoru.
Univerzitet u Beogradu zauzima 393. mesto na najnovijoj Center for World University Rankings (CWUR) globalnoj rang-listi za 2026. godinu, čime se nalazi među 1,9 odsto najbolje rangiranih univerziteta u svetu.
U saobraćajnoj nezgodi na Dorćolu, kada je iskliznuo tramvaj na liniji 5, uzrok je bio ljudski faktor i neprilagođena brzina, saopštio je GSP "Beograd”.
Veštačka inteligencija tiho je postala deo naše svakodnevice, olakšavajući poslove odraslima, ali istovremeno postavljajući ozbiljne izazove pred razvoj najmlađih. Psiholog Snežana Anđelić upozorava da preterano oslanjanje na AI alate može dovesti do stagnacije kognitivnih sposobnosti.
Komentari (0)