(VIDEO) Daleko iznad EU proseka: Više od 40 odsto plate u Srbiji odlazi na hranu
U Srbiji se najveći deo plate izdvaja za hranu - čak više od 40 odsto. Zemlje regiona beleže nešto drugačiju statistiku: u Sloveniji se za hranu izdvaja oko 18 procenata, u Hrvatskoj 27, a u Crnoj Gori oko 30 odsto, pokazuju podaci najnovijeg istraživanja Demostata.
Veliko izdvajanje za hranu je obeležje niskog životnog standarda / to je ekonomska zakonitost. Poređenja radi, ti troškovi čine šest odsto ukupne potrošnje domaćinstava u SAD, osam u Velikoj Britaniji, i 11 u Nemačkoj.
Urednik ekonomske rubrike u Večernjim novostima Dušan Stojaković ističe da skupoća igra bitnu ulogu u Srbiji.
"Slovenci i Crnogorci troše vrlo malo na hranu. Crnogorci oko 300, Slovenci oko 290 evra. Zanimljivo je da Hrvati, prema tim podacima, troše 380–390 evra, a mi negde oko 380. Tako da se, otprilike, vidi da se na hranu troši u rasponu od 300 do 400 evra od prosečne zarade u našem regionu. Kolike su razlike govori samo o visinama plata. Ono što je kod nas takođe jedna tendencija, gde smo mi mogli da uštedimo bar neki procenat, jeste skupoća. Hrana je kod nas jako skupa", kaže Stojaković.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dejan Gavrilović iz udruženja "Efektiva" kao dva ključna parametra koja određuju ovu statistiku navodi paradoks: niske plate i visoke cene.
On dodaje da to nije prolazni trend, već da već neko vreme svedočimo takvoj situaciji.
Upravo zbog visokih cena, "Efektiva" je početkom ove godine pozvala na bojkote trgovinskih lanaca.
"Poslednje dve godine imamo značajan rast cena hrane, koji je apsolutno bio neosnovan. Bilo je rasta cena energenata i rast cena hrane je to morao donekle da isprati, ali ne ovoliko koliko se to desilo kod nas. Prost primer je da su do pre dve godine građani Hrvatske prelazili granicu i kupovali hranu u Srbiji, a sada je obrnuto, građani Srbije kupuju hranu u Hrvatskoj, a građani Hrvatske u Sloveniji, jer je tamo jeftinije", objašnjava Gavrilović.
Printscreen: Newsmax Balkans
Većina naših suseda ne poznaje termin "minimalna zarada".
Njihovi zahtevi idu u pravcu toga da najniža zarada mora da pokrije ne samo golo preživljavanje, već i da omogući dostojanstven život, sa dovoljno sredstava za odeću, prevoz, kulturne manifestacije i odlazak na godišnji odmor.
U Srbiji, minimalna plata koja iznosi nešto više od 56.000 dinara, premašuje minimalnu potrošačku korpu za svega 1.500 dinara.
Dok naši sugrađani često biraju između kvaliteta i kvantiteta, zemlje članice Evropske unije svoj novac nešto raspoređuju drugačije.
"Oni troše na neke uobičajene stvari. Njihov udeo putovanja, dodatnog ulaganja u kulturu, odnosno u neko svoje prosvećenje, posete muzejima, koncertima i slično su dramatično veći nego što je to kod nas", navodi Stojaković.
U Srbiji je u decembru prvi put u istoriji zemlje vrednost prosečne neto zarade premašila vrednost prosečne potrošačke korpe, navodi se u najnovijem izdanju biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Srbija se nalazi u paradoksalnoj situaciji - dok trošimo značajan deo budžeta na osnovne životne namirnice, naši troškovi za stanovanje i režije približni su onima u razvijenim zemljama, koje pritom, imaju mogućnost da izdvoje bar pet odsto prihoda za štednju.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Srbiju je tokom prošle godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, posetilo 4,34 miliona turista, što je za 1,9 odsto manje nego 2024. godine.
Prema poslednjim objavljenim podacima Republičkog geodetskog zavoda za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima nazvanom "Svoj na svome" do 30. januara u 19 časova pristiglo je 1.393.479 prijava građana.
Cela planeta se trenutno nalazi u jako turbulentnom vremenu, što za posledicu ima rekordan skok cena plemenitih metala u poslednjih pola veka. Cena zlata je u 2025. porasla za gotovo 65 odsto, dok je srebro zabeležilo izuzetan rast od čak 148 odsto.
Ministar finansija Siniša Mali obišao je radove na izgradnji Nacionalnog stadiona u Surčinu i istakao da se završetak radova očekuje do polovine 2027. godine kao i da će stadion biti uspeh svih građana Srbije i da će zajedno sa Ekspom koji se gradi pored predstavljati sliku nove i uspešne i Srbije.
Maksimalne maloprodajne cene goriva u Srbiji biće u narednih sedam dana iste kao i sada, pa će litar evrodizela koštati 193 dinara, a benzina 176 dinara, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine.
Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež izjavio je da je blokadama teretnih terminala na granicama sa Evropskom unijom zaustavljeno 93 odsto izvoza iz regiona, što prouzrokuje dnevnu štetu od oko 92 miliona evra, odnosno 109,95 miliona dolara.
EXPO 2027 će biće centralni događaj u državi sledeće godine. Za neke delove ovog projekta već se ulazi u završnu fazu. Građani su bili kumovi EXPO maskotama Milici i Rastku. Sada imamo i njihova imena koja su puna simbolike, kostim predstavlja tradiciju i patike kao simbol koračanja u budućnost.
Tržište nekretnina u Srbiji u poslednjih nekoliko godina doživljava značajne promene koje se ogledaju kroz rast cena kvadrata, ali i kroz novi sistem podrške mladim kupcima stana.
Usluga smeštaja u državnim domovima za stare poskupeće od 1. februara u proseku za oko 30 odsto, pa će za boravak u pojedinim ustanovama korisnici morati da izdvoje i do 70.000 dinara mesečno, istakla je u razgovoru za Newsmax Balkans Nadežda Satarić iz Udruženja "Snaga prijateljstva - Amity".
Komentari (0)