(VIDEO) Daleko iznad EU proseka: Više od 40 odsto plate u Srbiji odlazi na hranu
U Srbiji se najveći deo plate izdvaja za hranu - čak više od 40 odsto. Zemlje regiona beleže nešto drugačiju statistiku: u Sloveniji se za hranu izdvaja oko 18 procenata, u Hrvatskoj 27, a u Crnoj Gori oko 30 odsto, pokazuju podaci najnovijeg istraživanja Demostata.
Veliko izdvajanje za hranu je obeležje niskog životnog standarda / to je ekonomska zakonitost. Poređenja radi, ti troškovi čine šest odsto ukupne potrošnje domaćinstava u SAD, osam u Velikoj Britaniji, i 11 u Nemačkoj.
Urednik ekonomske rubrike u Večernjim novostima Dušan Stojaković ističe da skupoća igra bitnu ulogu u Srbiji.
"Slovenci i Crnogorci troše vrlo malo na hranu. Crnogorci oko 300, Slovenci oko 290 evra. Zanimljivo je da Hrvati, prema tim podacima, troše 380–390 evra, a mi negde oko 380. Tako da se, otprilike, vidi da se na hranu troši u rasponu od 300 do 400 evra od prosečne zarade u našem regionu. Kolike su razlike govori samo o visinama plata. Ono što je kod nas takođe jedna tendencija, gde smo mi mogli da uštedimo bar neki procenat, jeste skupoća. Hrana je kod nas jako skupa", kaže Stojaković.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dejan Gavrilović iz udruženja "Efektiva" kao dva ključna parametra koja određuju ovu statistiku navodi paradoks: niske plate i visoke cene.
On dodaje da to nije prolazni trend, već da već neko vreme svedočimo takvoj situaciji.
Upravo zbog visokih cena, "Efektiva" je početkom ove godine pozvala na bojkote trgovinskih lanaca.
"Poslednje dve godine imamo značajan rast cena hrane, koji je apsolutno bio neosnovan. Bilo je rasta cena energenata i rast cena hrane je to morao donekle da isprati, ali ne ovoliko koliko se to desilo kod nas. Prost primer je da su do pre dve godine građani Hrvatske prelazili granicu i kupovali hranu u Srbiji, a sada je obrnuto, građani Srbije kupuju hranu u Hrvatskoj, a građani Hrvatske u Sloveniji, jer je tamo jeftinije", objašnjava Gavrilović.
Printscreen: Newsmax Balkans
Većina naših suseda ne poznaje termin "minimalna zarada".
Njihovi zahtevi idu u pravcu toga da najniža zarada mora da pokrije ne samo golo preživljavanje, već i da omogući dostojanstven život, sa dovoljno sredstava za odeću, prevoz, kulturne manifestacije i odlazak na godišnji odmor.
U Srbiji, minimalna plata koja iznosi nešto više od 56.000 dinara, premašuje minimalnu potrošačku korpu za svega 1.500 dinara.
Dok naši sugrađani često biraju između kvaliteta i kvantiteta, zemlje članice Evropske unije svoj novac nešto raspoređuju drugačije.
"Oni troše na neke uobičajene stvari. Njihov udeo putovanja, dodatnog ulaganja u kulturu, odnosno u neko svoje prosvećenje, posete muzejima, koncertima i slično su dramatično veći nego što je to kod nas", navodi Stojaković.
U Srbiji je u decembru prvi put u istoriji zemlje vrednost prosečne neto zarade premašila vrednost prosečne potrošačke korpe, navodi se u najnovijem izdanju biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Srbija se nalazi u paradoksalnoj situaciji - dok trošimo značajan deo budžeta na osnovne životne namirnice, naši troškovi za stanovanje i režije približni su onima u razvijenim zemljama, koje pritom, imaju mogućnost da izdvoje bar pet odsto prihoda za štednju.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Danas konačni rezultati lokalni izbora održanih u nedelju. Da li će biti promena u procentima i šta su posmatrači izbora zabeleželi na biračkim mestima? Hoće li opozicija pristati na poziv predsednika Aleksandra Vučića o dogovoru za predstojeće parlamentarne izbore i može li doći do kompromisa? Gosti Marko Miškeljin I Slobodan Ilić Novinari održali protest – da li resorno ministarstvo ima rešenje za nezadovoljstvo unutar struke? Koliko su novinari u Srbiji zaista bezbedni i šta država čini da ih obezbedi? Gost ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Nuklearne bombe i terorizam. Ne zna se od čega savremeno čovečanstvo više strepi. Moć neke zemlje danas se ne meri samo brojem aviona ili tenkova ili dužinom leta raketa, nego mrežom saradnika i ćelija raspoređenih po svetskim centrima sposobnih da blokiraju rad institucija, a u narodu izazovu strah i paniku. Gosti Stava dana analitičari Milovan Jolović u studiju, a uključićemo i Dzevada Galijašević.
special
10:30
SIGNAL (R)
Zalivski rat i napadi na Kipar i Tursku ponovo otvaraju pitanje koliko je evropsko nebo sigurno od dronova, krstarećih i balističkih raketa. Nova epizoda Signala analizira kako se u aktuelnom sukobu pokazao NATO protivraketni štit od istočnog Mediterana do Rumunije i Poljske, podelu uloga između SAD i Evrope i da li ratna realnost menja njegovu budućnost.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Gost emisije je Želimir Nešković, delegat PDP u Domu naroda BiH. Da li će prijedlog Zakona o akcizama dobiti podršku ili će Dom naroda ostati u blokadi? Evropski zakoni na čekanju a lista primjedbi na sadržaj zakona nikad duža, može li se BiH pomjeriti na EU putu ili se stagnacija očekuje do oktobarskih izbora?
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Er Srbija će tokom šoping festivala u Tržnom centru "Galerija" u Beogradu, od 2. do 5. aprila 2026. godine, predstaviti specijalnu ponudu za sve posetioce.
Ekonomista Jovo Drobnjak ocenio je da je nerealno očekivati da se sukobi na Bliskom istoku završe brzo i dodao da je jedino moguće da situacija pređe u zamrznuti konflikt, te da će posle toga uslediti i velike ekonomske krize i nestašice svega.
Republički geodetski zavod (RGZ) objavio je da indeks cena stanova za Srbiju u četvrtom tromesečju 2025. godine iznosi 190,43 što predstavlja rast cena stanova od 5,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Expo 2027 je naša najveća prilika za rast, a na ovoj izložbi ćemo predstaviti Srbiju na pravi način, izjavio je potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali u intervjuu za španski list El Mundo.
Cena nafte je pala na manje od 100 dolara po barelu, a evropski indeksi beleže snažan rast nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio da bi američka vojska mogla da završi svoje vojne akcije u Iranu u roku od dve do tri nedelje.
Sukob na Bliskom istoku utiče na poremećaje u lancima snabdevanja širom sveta. Kašnjenja u transportu, rast troškova logistike i nestabilne cene energenata odražavaju se i na Srbiju. Od pandemije, preko ratova i geopolitičkih tenzija, globalni lanci snabdevanja suočavaju se sa čestim poremećajima.
Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZZ) objavila je 11 javnih poziva u okviru kompleksnog sistema podrške, zahvaljujući kojima bi posao trebalo da pronađe oko 15.000 nezaposlenih lica.
Komentari (0)