Prosečna plata u Srbiji 108.013 dinara: Stari grad "najbogatiji", zaposleni u proseku primaju 184.740 dinara
Prosečna bruto zarada obračunata za mart 2025. godine u Srbiji iznosila je 148.652 dinara, dok je prosečna neto zarada, bez poreza i doprinosa, bila 108.013 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
U odnosu na isti mesec prethodne godine, bruto i neto zarade zabeležile su nominalni rast od 11,5 odsto, dok je realni rast iznosio 6,8 procenata.
Posmatrano za prvi kvartal 2025. godine (januar–mart), u poređenju sa istim periodom 2024, zarade su nominalno porasle za 11,2 odsto, a realno za 6,4 procenta.
Većina zaposlenih zarađuje ispod proseka
Medijalna neto zarada za mart 2025. iznosila je 81.793 dinara. To znači da je polovina zaposlenih u Srbiji primila zaradu do tog iznosa, dok je druga polovina zarađivala više.
Najvišu prosečnu bruto zaradu zabeležili su zaposleni u pravnim licima - 158.631 dinar, dok su najniže zarade imali zaposleni van radnog odnosa, u proseku 90.604 dinara bruto.
Vrednost građevinskih radova od januara do marta ove godine opala je za 1,4 odsto u tekućim cenama i 5,6 odsto u stalnim cenama u odnosu na isti period prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Broj stranaca koji su se doselili u Srbiju tokom 2023. godine devet i po puta je veći nego pre nešto više od decenije, pokazuje istraživanje koje je predstavio Republički zavod za statistiku (RZS).
Prosečna bruto zarada za decembar 2024. godine iznosila je 148.428 dinara, a prosečna neto zarada, dakle bez poreza i doprinosa, 108.312 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Zanimljivo je da zaposleni u javnom sektoru u proseku zarađuju više - 151.971 dinar bruto - u poređenju sa zaposlenima u vanjavnom sektoru, čija je prosečna bruto plata 147.342 dinara.
Indeksi potvrđuju rast
Nominirani indeks zarada za mart 2025. u odnosu na prethodni mesec iznosio je 104,0, dok je realni indeks bio 103,9.
U poređenju sa martom 2024. godine, nominalni indeks je bio 111,5, a realni 106,8.
Plate u Srbiji: Beograd na vrhu, Bojnik i dalje na začelju
Prosečna zarada u Srbiji značajno varira u zavisnosti od regiona, pokazuje najnoviji izveštaj Republičkog zavoda za statistiku za mart 2025. godine. Dok zaposleni u prestonici zarađuju i do dva puta više od pojedinih opština na jugu zemlje, razlike u platama sve više otkrivaju ekonomsku neravnotežu između urbanih i ruralnih sredina.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna bruto plata u Beogradu za prva tri meseca iznosila je 184.051 dinara, a neto zarada 133.832 dinara.
Najplaćenija gradska opština je Stari grad sa čak 251.177 dinara bruto, dok je najniža prosečna plata u beogradskim opštinama zabeležena u Mladenovcu - 123.675 dinara bruto, što je gotovo 50 odsto manje od centra grada.
Novi Sad prednjači u Vojvodini
U Vojvodini najvišu prosečnu platu imaju zaposleni u Novom Sadu - 171.061 dinara bruto, odnosno 124.225dinara neto. Slede Pančevo i Vrbas, dok su najniže zarade zabeležene u opštinama kao što su Mali Iđoš (neto 81.417 RSD) i Novi Bečej (neto 82.357 RSD).
Niš ispod republičkog proseka
Grad Niš, kao regionalni centar, beleži prosečnu zaradu od 97.003 dinara, što je znatno ispod republičkog proseka od 108.013 dinara, i daleko od nivoa koji imaju veći gradovi poput Beograda i Novog Sada.
Podaci ukazuju na kontinuirani jaz između razvijenijih urbanih sredina i perifernih opština. Dok se u Beogradu prosečna plata približava 140.000 dinara, čak 20 opština u Srbiji ima prosečnu neto zaradu ispod 80.000 dinara.
Foto: Milena Đorđević
Trgovište, Gadžin Han i Preševo beleže porast zarada u odnosu na prethodni period, ali i dalje ostaju u donjoj trećini. Ub, Lajkovac i Kostolac imaju natprosečne zarade zahvaljujući energetskim i rudarskim postrojenjima.
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Nemačka vojska Bundesver biće najmoćnija vojna sila na evropskom kontinentu, obećava nemački premijer Fridrih Merc, tvrdeći da je to na vrhu liste zadataka njegove vlade. Kako je došlo do toga da se za vrlo kratko vreme nemačka armija od ozloglašenog gubitnika u Drugom svetskom ratu, podigne u sam vrh oružanih snaga Evrope? Za Stav dana govore stručnjak za bezbednost Daniel Šunter, istoričar Stanislav Sretenović i dopisnik NewsMax Balkansa iz Nemačke Vlastimir Vidić.
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Novinska agencija Tanjug objavila je da Svetislav Pešić više nije selektor košarkaša Srbije, a samo nekoliko minuta kasnije iz Košarkaškog saveza Srbije je ta informacija demantovana.
Večeras oko 20.20 časova u Kosjeriću, na raskrsnici ulica Karađorđeve i Olge Grbić, okupljeni na neprijavljenom javnom okupljanju su onemogućavali šetnju građanima koji su prisustvovali prijavljenom javnom okupljanju "Stop blokadama", naveo je MUP.
Protest pod sloganom "Indeks je jači od pendreka" održan je u Beogradu u organizaciji studenata u blokadi. Protestna šetnja krenula je oko 14 sati ispred zgrade Vlade Srbije, a završena je ispred Sektora unutrašnje kontrole MUP oko 17.30 časova.
U sudaru tri automobila koji se dogodio oko 6.40 časova, na Karaburmi, u Višnjičkoj ulici kod tržnog centra "Big", povređeno je petoro ljudi, za Newsmax Balkans nezvanično navode iz MUP Srbije.
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdalo je građevinsku dozvolu za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, potvrđeno je Tanjugu u Ministarstvu finansija.
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Ekonomska mera koju Vlada hoće da sprovede je dobra, ali je pitanje mogu li da nateraju trgovinske kompanije da snize marže na 25 odsto. Vidim da su neki trgovci to uradili, ali odgovor drugih je povećanje cena, izjavio je ekonomista prof. Ljubodrag Savić za Newsmax Balkans.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da su ekonomske mere Vlade Srbije već dale efekte i da se to "čuje i vidi u svakodnevnom kontaktu sa građanima".
Američka tehnološka kompanija Majkrosoft počev od 14. oktobra prestaje da podržava operativni sistem Windows 10, što znači da korisnici više neće dobijati bezbednosne zakrpe, tehničku pomoć niti nove funkcionalnosti, a sistem će funkcionisati, ali uz povećan rizik od sajber pretnji.
Uredbom Vlade Srbije ograničene su marže u maloprodaji i veleprodaji. Marže ne mogu biti veće od 20 odsto, a ovo pravilo važi za velike trgovce. Šta će se desiti sa cenama na pijaci gde preprodavci nude poljoprivredne proizvode po višestruko većoj ceni od one koju plaćaju poljoprivrednicima?
Svako od nas je bio barem jednom izmanipulisan u prodavnici. Uzrok tome može biti i "šanterisanje", odnosno način izlaganja proizvoda na rafovima. Osim što proizvode namerno mogu postavljati na vrh ili dno rafova, trgovci ih mogu i čuvati u magacinu dok ne isteknu popusti.
Više od 800.000 posetilaca nacionalnog paviljona Srbije imalo je priliku da se na Svetskoj izložbi EXPO 2025 Osaka, upozna sa bogatim sadržajem koji je naša zemlja predstavila, a ova brojka je potvrda velikog interesovanja međunarodne publike za paviljon, ali i kvalitetnog i zanimljivog programa.
Komentari (0)