Prosečna plata u Srbiji 108.013 dinara: Stari grad "najbogatiji", zaposleni u proseku primaju 184.740 dinara
Prosečna bruto zarada obračunata za mart 2025. godine u Srbiji iznosila je 148.652 dinara, dok je prosečna neto zarada, bez poreza i doprinosa, bila 108.013 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
U odnosu na isti mesec prethodne godine, bruto i neto zarade zabeležile su nominalni rast od 11,5 odsto, dok je realni rast iznosio 6,8 procenata.
Posmatrano za prvi kvartal 2025. godine (januar–mart), u poređenju sa istim periodom 2024, zarade su nominalno porasle za 11,2 odsto, a realno za 6,4 procenta.
Većina zaposlenih zarađuje ispod proseka
Medijalna neto zarada za mart 2025. iznosila je 81.793 dinara. To znači da je polovina zaposlenih u Srbiji primila zaradu do tog iznosa, dok je druga polovina zarađivala više.
Najvišu prosečnu bruto zaradu zabeležili su zaposleni u pravnim licima - 158.631 dinar, dok su najniže zarade imali zaposleni van radnog odnosa, u proseku 90.604 dinara bruto.
Vrednost građevinskih radova od januara do marta ove godine opala je za 1,4 odsto u tekućim cenama i 5,6 odsto u stalnim cenama u odnosu na isti period prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Broj stranaca koji su se doselili u Srbiju tokom 2023. godine devet i po puta je veći nego pre nešto više od decenije, pokazuje istraživanje koje je predstavio Republički zavod za statistiku (RZS).
Prosečna bruto zarada za decembar 2024. godine iznosila je 148.428 dinara, a prosečna neto zarada, dakle bez poreza i doprinosa, 108.312 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Zanimljivo je da zaposleni u javnom sektoru u proseku zarađuju više - 151.971 dinar bruto - u poređenju sa zaposlenima u vanjavnom sektoru, čija je prosečna bruto plata 147.342 dinara.
Indeksi potvrđuju rast
Nominirani indeks zarada za mart 2025. u odnosu na prethodni mesec iznosio je 104,0, dok je realni indeks bio 103,9.
U poređenju sa martom 2024. godine, nominalni indeks je bio 111,5, a realni 106,8.
Plate u Srbiji: Beograd na vrhu, Bojnik i dalje na začelju
Prosečna zarada u Srbiji značajno varira u zavisnosti od regiona, pokazuje najnoviji izveštaj Republičkog zavoda za statistiku za mart 2025. godine. Dok zaposleni u prestonici zarađuju i do dva puta više od pojedinih opština na jugu zemlje, razlike u platama sve više otkrivaju ekonomsku neravnotežu između urbanih i ruralnih sredina.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna bruto plata u Beogradu za prva tri meseca iznosila je 184.051 dinara, a neto zarada 133.832 dinara.
Najplaćenija gradska opština je Stari grad sa čak 251.177 dinara bruto, dok je najniža prosečna plata u beogradskim opštinama zabeležena u Mladenovcu - 123.675 dinara bruto, što je gotovo 50 odsto manje od centra grada.
Novi Sad prednjači u Vojvodini
U Vojvodini najvišu prosečnu platu imaju zaposleni u Novom Sadu - 171.061 dinara bruto, odnosno 124.225dinara neto. Slede Pančevo i Vrbas, dok su najniže zarade zabeležene u opštinama kao što su Mali Iđoš (neto 81.417 RSD) i Novi Bečej (neto 82.357 RSD).
Niš ispod republičkog proseka
Grad Niš, kao regionalni centar, beleži prosečnu zaradu od 97.003 dinara, što je znatno ispod republičkog proseka od 108.013 dinara, i daleko od nivoa koji imaju veći gradovi poput Beograda i Novog Sada.
Podaci ukazuju na kontinuirani jaz između razvijenijih urbanih sredina i perifernih opština. Dok se u Beogradu prosečna plata približava 140.000 dinara, čak 20 opština u Srbiji ima prosečnu neto zaradu ispod 80.000 dinara.
Foto: Milena Đorđević
Trgovište, Gadžin Han i Preševo beleže porast zarada u odnosu na prethodni period, ali i dalje ostaju u donjoj trećini. Ub, Lajkovac i Kostolac imaju natprosečne zarade zahvaljujući energetskim i rudarskim postrojenjima.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
STAV DANA (R)
15 godina francusko-srpskog sporazuma o strateškom partnerstvu Da li je sporazum strategija ili partnerstvo? Da li je kupovina Rafala strategija ili partnerstvo? Može li Pariz da pomogne Beogradu na putu ka Briselu i da li je Kosovo jedina tema koja opterećuje odnose dve države? Gosti Stava dana: poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević i istoričar Stanislav Sretenović.
U tramvajskoj nesreći u Sarajevu stradao je student (23), dok se lekari i dalje bore za život učenice (17) kojoj je amputirana noga. Vozač tramvaja A. K. (47) uhapšen je nakon nesreće. U subotu je u Kantonu Sarajevo Dan žalosti.
Pripadnici policijske stanice Novi Beograd u saradnji sa Trećim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su M. P. (51) zbog sumnje da je izvršio krivično delo polno uznemiravanje i laka telesna povreda.
Preduzeće "Beogradske pijace" saopštilo je da će radno vreme pijaca u glavnom gradu, tokom predstojećeg Dana državnosti, 15, 16. i 17 februara, biti uobičajeno.
Proizvođači mleka i poljoprivrednici, koji od srede u selu Vitanovac blokiraju regionalni put Kraljevo-Kragujevac, izmestili su protest na magistralni put u Mrčajevcima.
Petnaest godina francusko-srpskog sporazuma o strateškom partnerstvu. Da li je sporazum strategija ili partnerstvo? Da li je kupovina rafala strategija ili partnerstvo? Može li Pariz da pomogne Beogradu na putu ka Briselu i da li je kosovo jedina tema koja opterećuje odnose dve države ?
Naftna industrija Srbije podnela je Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za izdavanje posebne licence kojom se omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i posle 20. februara, kada ističe rok predviđen prethodnom licencom, objavljeno je iz NIS.
Generalni direktor kompanije Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je ta kompanija najkvalitetnijom 5G mrežom pokrila Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Niš i Suboticu, kao i da će do kraja godine biti pokriveni svi gradovi u Srbiji.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da će u prvih šest meseci u katastar biti upisano između 300.000 i 500.000 prijava za upis bespravnih objekata po osnovu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima.
Mađarska je počela izgradnju novih reaktora nuklearne elektrane "Pakš 2". Taj projekat smatra se jednim od ključnih za energetsku budućnost regiona. Srbija izvesno vreme razmatra mogućnost kupovine udela, što bi bio prvi korak ka nuklearnoj energiji nakon uklanjanja višedecenijskog moratorijuma.
Građanima koji su podneli prijave za upis bespravnih objekata na osnovu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, koji je nazvan "Svoj na svome", počela su da stižu prva rešenja i već je obrađeno oko 200 prijava
Komentari (0)