Prosečna plata u Srbiji 108.013 dinara: Stari grad "najbogatiji", zaposleni u proseku primaju 184.740 dinara
Prosečna bruto zarada obračunata za mart 2025. godine u Srbiji iznosila je 148.652 dinara, dok je prosečna neto zarada, bez poreza i doprinosa, bila 108.013 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
U odnosu na isti mesec prethodne godine, bruto i neto zarade zabeležile su nominalni rast od 11,5 odsto, dok je realni rast iznosio 6,8 procenata.
Posmatrano za prvi kvartal 2025. godine (januar–mart), u poređenju sa istim periodom 2024, zarade su nominalno porasle za 11,2 odsto, a realno za 6,4 procenta.
Većina zaposlenih zarađuje ispod proseka
Medijalna neto zarada za mart 2025. iznosila je 81.793 dinara. To znači da je polovina zaposlenih u Srbiji primila zaradu do tog iznosa, dok je druga polovina zarađivala više.
Najvišu prosečnu bruto zaradu zabeležili su zaposleni u pravnim licima - 158.631 dinar, dok su najniže zarade imali zaposleni van radnog odnosa, u proseku 90.604 dinara bruto.
Vrednost građevinskih radova od januara do marta ove godine opala je za 1,4 odsto u tekućim cenama i 5,6 odsto u stalnim cenama u odnosu na isti period prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Broj stranaca koji su se doselili u Srbiju tokom 2023. godine devet i po puta je veći nego pre nešto više od decenije, pokazuje istraživanje koje je predstavio Republički zavod za statistiku (RZS).
Prosečna bruto zarada za decembar 2024. godine iznosila je 148.428 dinara, a prosečna neto zarada, dakle bez poreza i doprinosa, 108.312 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Zanimljivo je da zaposleni u javnom sektoru u proseku zarađuju više - 151.971 dinar bruto - u poređenju sa zaposlenima u vanjavnom sektoru, čija je prosečna bruto plata 147.342 dinara.
Indeksi potvrđuju rast
Nominirani indeks zarada za mart 2025. u odnosu na prethodni mesec iznosio je 104,0, dok je realni indeks bio 103,9.
U poređenju sa martom 2024. godine, nominalni indeks je bio 111,5, a realni 106,8.
Plate u Srbiji: Beograd na vrhu, Bojnik i dalje na začelju
Prosečna zarada u Srbiji značajno varira u zavisnosti od regiona, pokazuje najnoviji izveštaj Republičkog zavoda za statistiku za mart 2025. godine. Dok zaposleni u prestonici zarađuju i do dva puta više od pojedinih opština na jugu zemlje, razlike u platama sve više otkrivaju ekonomsku neravnotežu između urbanih i ruralnih sredina.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna bruto plata u Beogradu za prva tri meseca iznosila je 184.051 dinara, a neto zarada 133.832 dinara.
Najplaćenija gradska opština je Stari grad sa čak 251.177 dinara bruto, dok je najniža prosečna plata u beogradskim opštinama zabeležena u Mladenovcu - 123.675 dinara bruto, što je gotovo 50 odsto manje od centra grada.
Novi Sad prednjači u Vojvodini
U Vojvodini najvišu prosečnu platu imaju zaposleni u Novom Sadu - 171.061 dinara bruto, odnosno 124.225dinara neto. Slede Pančevo i Vrbas, dok su najniže zarade zabeležene u opštinama kao što su Mali Iđoš (neto 81.417 RSD) i Novi Bečej (neto 82.357 RSD).
Niš ispod republičkog proseka
Grad Niš, kao regionalni centar, beleži prosečnu zaradu od 97.003 dinara, što je znatno ispod republičkog proseka od 108.013 dinara, i daleko od nivoa koji imaju veći gradovi poput Beograda i Novog Sada.
Podaci ukazuju na kontinuirani jaz između razvijenijih urbanih sredina i perifernih opština. Dok se u Beogradu prosečna plata približava 140.000 dinara, čak 20 opština u Srbiji ima prosečnu neto zaradu ispod 80.000 dinara.
Foto: Milena Đorđević
Trgovište, Gadžin Han i Preševo beleže porast zarada u odnosu na prethodni period, ali i dalje ostaju u donjoj trećini. Ub, Lajkovac i Kostolac imaju natprosečne zarade zahvaljujući energetskim i rudarskim postrojenjima.
Bolne menstruacije, hronični bol, problemi sa začećem - a dijagnoza često kasni godinama. Endometrioza pogađa veliki broj žena u reproduktivnom periodu, ali se o njoj i dalje malo govori. Šta je zapravo endometrioza, zašto nastaje i kako utiče na kvalitet života i plodnost žena? Koliko je teško doći do dijagnoze i adekvatne terapije? O ovoj temi za emisiju „Tražim reč“ govore specijalista ginekologije i akušerstva Aleksandar Dobrosavljević, pevačica Vanja Topalović Varja i Jelena Pak, naturopata i predstavnica udruženja žena Žuto uže.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Zašto je kultura način postojanja jednog naroda i njegovo lice pred svetom? Da li je kultura najdublji izraz duhovne vertikale svake etničke skupine? Zašto kultura nije statična tradicija, već dinamičan proces u kome se prošlost i budućnost neprestano prožimaju u sadašnjosti - odgovore tražimo od književnog istoričara i pisca Petra Pijanovića.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da je došla do informacija da se privredno društvo koje se na društvenoj mreži Fejsbuk oglašava pod imenom Imperial d.o.o. neovlašćeno bavi poslovima davanja kredita, nudeći pozajmice za zaposlene i nezaposlene u iznosu od 1.000 do 50.000 evra
Američki preduzetnik Ilon Mask je drugu godinu zaredom na vrhu liste najbogatijih ljudi na svetu sa imovinom čija se neto vrednost procenjuje na 839 milijardi dolara, što je skoro dva i po puta više od prošlogodišnje 342 milijarde, objavio je Forbs.
Pomoćnik direktora sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić smatra da je administracija Evropske unije tvrdoglava što se tiče sistema ulaska i izlaska na granicama EU, iako je moguće napraviti izuzetak.
U Beogradu je počeo Drugi susret međunarodnih učesnika izložbe EXPO 2027, koji je u glavnom gradu Srbije okupio oko 500 delegata i predstavnika medija iz 138 zemalja sveta.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Komentari (0)