Prosečna plata u Srbiji 108.013 dinara: Stari grad "najbogatiji", zaposleni u proseku primaju 184.740 dinara
Prosečna bruto zarada obračunata za mart 2025. godine u Srbiji iznosila je 148.652 dinara, dok je prosečna neto zarada, bez poreza i doprinosa, bila 108.013 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
U odnosu na isti mesec prethodne godine, bruto i neto zarade zabeležile su nominalni rast od 11,5 odsto, dok je realni rast iznosio 6,8 procenata.
Posmatrano za prvi kvartal 2025. godine (januar–mart), u poređenju sa istim periodom 2024, zarade su nominalno porasle za 11,2 odsto, a realno za 6,4 procenta.
Većina zaposlenih zarađuje ispod proseka
Medijalna neto zarada za mart 2025. iznosila je 81.793 dinara. To znači da je polovina zaposlenih u Srbiji primila zaradu do tog iznosa, dok je druga polovina zarađivala više.
Najvišu prosečnu bruto zaradu zabeležili su zaposleni u pravnim licima - 158.631 dinar, dok su najniže zarade imali zaposleni van radnog odnosa, u proseku 90.604 dinara bruto.
Vrednost građevinskih radova od januara do marta ove godine opala je za 1,4 odsto u tekućim cenama i 5,6 odsto u stalnim cenama u odnosu na isti period prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Broj stranaca koji su se doselili u Srbiju tokom 2023. godine devet i po puta je veći nego pre nešto više od decenije, pokazuje istraživanje koje je predstavio Republički zavod za statistiku (RZS).
Prosečna bruto zarada za decembar 2024. godine iznosila je 148.428 dinara, a prosečna neto zarada, dakle bez poreza i doprinosa, 108.312 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Zanimljivo je da zaposleni u javnom sektoru u proseku zarađuju više - 151.971 dinar bruto - u poređenju sa zaposlenima u vanjavnom sektoru, čija je prosečna bruto plata 147.342 dinara.
Indeksi potvrđuju rast
Nominirani indeks zarada za mart 2025. u odnosu na prethodni mesec iznosio je 104,0, dok je realni indeks bio 103,9.
U poređenju sa martom 2024. godine, nominalni indeks je bio 111,5, a realni 106,8.
Plate u Srbiji: Beograd na vrhu, Bojnik i dalje na začelju
Prosečna zarada u Srbiji značajno varira u zavisnosti od regiona, pokazuje najnoviji izveštaj Republičkog zavoda za statistiku za mart 2025. godine. Dok zaposleni u prestonici zarađuju i do dva puta više od pojedinih opština na jugu zemlje, razlike u platama sve više otkrivaju ekonomsku neravnotežu između urbanih i ruralnih sredina.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna bruto plata u Beogradu za prva tri meseca iznosila je 184.051 dinara, a neto zarada 133.832 dinara.
Najplaćenija gradska opština je Stari grad sa čak 251.177 dinara bruto, dok je najniža prosečna plata u beogradskim opštinama zabeležena u Mladenovcu - 123.675 dinara bruto, što je gotovo 50 odsto manje od centra grada.
Novi Sad prednjači u Vojvodini
U Vojvodini najvišu prosečnu platu imaju zaposleni u Novom Sadu - 171.061 dinara bruto, odnosno 124.225dinara neto. Slede Pančevo i Vrbas, dok su najniže zarade zabeležene u opštinama kao što su Mali Iđoš (neto 81.417 RSD) i Novi Bečej (neto 82.357 RSD).
Niš ispod republičkog proseka
Grad Niš, kao regionalni centar, beleži prosečnu zaradu od 97.003 dinara, što je znatno ispod republičkog proseka od 108.013 dinara, i daleko od nivoa koji imaju veći gradovi poput Beograda i Novog Sada.
Podaci ukazuju na kontinuirani jaz između razvijenijih urbanih sredina i perifernih opština. Dok se u Beogradu prosečna plata približava 140.000 dinara, čak 20 opština u Srbiji ima prosečnu neto zaradu ispod 80.000 dinara.
Foto: Milena Đorđević
Trgovište, Gadžin Han i Preševo beleže porast zarada u odnosu na prethodni period, ali i dalje ostaju u donjoj trećini. Ub, Lajkovac i Kostolac imaju natprosečne zarade zahvaljujući energetskim i rudarskim postrojenjima.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su sve vatrogasno-spasilačke jedinice na terenu, kao i Helikopterska jedinica usled velikog broja požara i jakog nevremena koji su zahvatili Srbiju i pozvao građane na oprez i odgovorno ponašanje.
Vojvodinu su tokom popodneva pogodili pljuskovi sa grmljavinom praćeni olujnim vetrom, koji je u pojedinim gradovima čupao drveće iz korenja. Jak vetar je pogodio i Beograd, gde je podigao prašinu sa gradilišta i napravio prašinsku oluju.
Oluja koja je protutnjala Splitom pravila je probleme iz sata u sat. Dve osobe teško su povređene u nevremenu, a u trajektnoj luci je došlo do sudara trajekta sa druga dva broda, jedan od njih je potonuo.
Gruzija je zvanično potvrdila učešće na Specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 Beograd, koja će se održati od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine pod temom "Igra(j) za čovečanstvo: sport i muzika za sve".
Na osnovu izmena i dopuna Javnobeležničke tarife, koje je doneo ministar pravde Nenad Vujić, došlo je do promena u nagradama i troškovima koje stranke plaćaju javnim beležnicima za njihove usluge. To znači da naknade poskupljuju u proseku za 20 odsto, a pojedine i više nego dvostruko.
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da pomeranje roka za uvođenje američkih carina na uvoz u SAD na 1. avgust daje Srbiji dodatni prostor za nastavak pregovora i drugih aktivnosti po tom pitanju.
Vojna industrija u regionu - sektor između ekonomije i politike. Srbija ima najrazvijeniju vojnu industriju u našem delu Evrope. Kome Srbija prodaje oružje, ko određuje kome će prodati, a koliko će ostati za sopstvene potrebe?
Diverzifikacija načina transporta i istovara uglja, kao i intenziviranje saradnje bile su ključne teme razgovora generalnog direktora "Elektroprivrede Srbije" (EPS) Dušana Živkovića sa izvršnim direktorom "Luke Bar" Ilijom Pješčićem, saopšteno je iz EPS-a.
Posledice svakodnevnih blokada u Srbiji osećaju se na različitim nivoima, neki sektori su posebno pogođeni, dok su drugi uspeli da ostanu nešto stabilniji, istakao je za Newsmax Balkans državni sekretar Ministarstva finansija Saša Stevanović.
Poslodavci u Srbiji su u maju, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), tražili 14.390 radnika, a najtraženiji su bili čistači prostorija, odnosno hotela, kancelarija, toaleta za koje je oglašeno 556 slobodnih radnih mesta.
Komentari (0)