Bliži se krajnji rok za prijavu lokalnih samouprava na konkurs za unapređenje energetske efikasnosti
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović pozvala je danas lokalne samouprave da iskoriste priliku da se do 8. avgusta prijave na javni poziv za finansiranje projekata unapređenja energetske efikasnosti u objektima od javnog značaja.
"Želim da podsetim opštine i gradove da javni poziv traje do 8. avgusta i da ih pozovem da iskoriste priliku da se prijave za subvencije države kojima će unaprediti energetsku efikasnost domova zdravlja, vrtića, škola i drugih javnih objekata na svojoj teritoriji, na dobrobit svih građana", rekla je Đedović Handanović, saopštilo je ministarstvo.
Građani će i ove godine imati priliku da konkurišu za bespovratna sredstva za zamenu prozora, vrata, kotlova i ugradnju solarnih panela. Ali samo ako su se njihovi gradovi, odnosno opštine, prijavile Ministarstvu energetike na javni poziv za subvencionisanje mera energetske efikasnosti.
Stručnjak za energetiku Miodrag Kapor istakao je za Newsmax Balkans da Evropa ima tendenciju da smanji upotrebu prirodnog gasa i da ga menja drugim energentima. S druge strane, kako je rekao, Srbija iz nekog razloga, geopolitičkog pre svega, insistira na upotrebi prirodnog gasa.
Podsetila je da ukupna opredeljena sredstva za javni poziv ove godine iznose 571,3 miliona dinara.
U finansiranju pojedinačnih projekata ministarstvo učestvuje sa 70 odsto, odnosno sa maksimalno 30 miliona dinara, a lokalne samouprave sa 30 odsto.
"Subvencije se dodeljuju za mere energetske efikasnosti kao što su uređivanje fasada, krovova, zamena vrata i prozora, zamena kotlova na mazut drugim gorivima koja manje zagađuju životnu sredinu i troše manje energenata, ugradnja solarnih panela ili solarnih kolektora za toplu vodu", rekla je Đedović Handanović.
Dodala je da se posebno vodilo računa o manje razvijenim opštinama, koje za projekte mogu da dobiju i 100 odsto subvencija.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Rat Sjedinjenih Država i Izraeala sa Iranom ušao je u 12 dan nesmanjenom žestinom. Gađani su vojni objekti, raketni položaji i logistika, ali prvi put i finansijske institucije povezane sa iranskom vojskom, odnosno Iranskom revolicionarnom gardom, konkretno Sepah banka. Sukobi su vođeni i u regionu Ormuškog moreuza što je glavni put izvoza nafte iz Perskijskog zaliva i uvoza hrane u Iran i susedne zemlje. Ni Iran ne ostaje dužan, gađani su ciljevi u Izraelu, ali i američke vojne baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku. Šta nas čeka sutra? Za Stav dana govore diplomata Zoran Milivojević i novinar Slobodan Reljić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
SIGNAL
Zašto iranski nuklearni program krši međunarodno pravo? Može li bomba u rukama Teherana da pokrene globalnu kataklizmu? I šta za Evropu znači jačanje francuskih nuklearnih snaga?
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Naftna industrija Srbije saopštila je da je pustila u rad solarnu fotonaponsku elektranu na tlu u Skladištu naftnih derivata Novi Sad očekivane godišnje proizvodnje oko 8,7 gigavat-sata i koja se sastoji od 12.000 solarnih fotonaponskih panela.
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da je došla do informacija da se privredno društvo koje se na društvenoj mreži Fejsbuk oglašava pod imenom Imperial d.o.o. neovlašćeno bavi poslovima davanja kredita, nudeći pozajmice za zaposlene i nezaposlene u iznosu od 1.000 do 50.000 evra
Američki preduzetnik Ilon Mask je drugu godinu zaredom na vrhu liste najbogatijih ljudi na svetu sa imovinom čija se neto vrednost procenjuje na 839 milijardi dolara, što je skoro dva i po puta više od prošlogodišnje 342 milijarde, objavio je Forbs.
Pomoćnik direktora sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić smatra da je administracija Evropske unije tvrdoglava što se tiče sistema ulaska i izlaska na granicama EU, iako je moguće napraviti izuzetak.
U Beogradu je počeo Drugi susret međunarodnih učesnika izložbe EXPO 2027, koji je u glavnom gradu Srbije okupio oko 500 delegata i predstavnika medija iz 138 zemalja sveta.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Komentari (0)