Evropljanima ostaje 70 odsto prosečne plate, Srbima manje od pola: Koliko je život u Srbiji skup?
Povećavaju se plate medicinarima i prosvetnim radnicima. Povećava se minimalac naredna tri meseca na 500 evra, a od 1. januara na 550, ali povećavaju se i cene. Struja je od 1. oktobra skuplja za 6,6 odsto. Za nekoliko hiljada proizvoda vlada je ograničila trgovačke marže, kako cene ne bi išle gore.
Istraživali smo koliko je skup život u Srbiji i da li je i šta skuplje u Evropskoj Uniji?
Da li stižemo Evropsku uniju po cenama i platama? Zvanična statistika kaže da polako, ali sigurno stižemo EU po cenama namirnica, naročito onih koje su neophodne za život. Međutim, ne stižemo ih po količini novca koji na kraju meseca ostaje u novčaniku kod onih sa prosečnim primanjima, kada poredimo Evropu i Srbiju.
U Srbiji su cene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju za samo mesec dana, u avgustu ove godine porasle za 0,2 odsto u odnosu na jul 2025, pokazuju zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku. Za godinu dana, taj porast iznosi 4,7 odsto. Za toliko su proizvodi skuplji u odnosu na isti period prošle godine.
Kvalitet obrazovanja nije samo društveno ili kulturno pitanje, to je direktno ekonomska kategorija. U savremenim uslovima globalne konkurencije, zemlje sa prilagodljivim obrazovnim sistemima i kvalifikovanom radnom snagom privlače investitore, jačaju domaću privredu i podižu standard građana.
Vanredni parlamentarni izbori - termin koji vrlo često čujemo u poslednjih nekoliko meseci, pa i godina. Potencijalni izbori mogli bi da pokažu ne samo snagu stranaka, već i težinu višegodišnje apstinencije.
Konsultant za finansije Vladimir Vasić ocenio je za Newsmax Balkans, govoreći o sankcijama NIS, da privatni distributeri već upozoravaju da bi tržište moglo da ostane stabilno do Nove godine, ali da bi posle usledile nestašice i rast cena, jer bi bili primorani da uvoze gorivo od stranih izvora.
U Evropi je drugačija slika - rast cena za mesec dana, duplo manji je nego kod nas, a i porast cena na godišnjem nivou. Građani Evropske uniije ove godine namirnice plaćaju za 2,6 odsto skuplje.
Poređenja radi, hleb je skuplji u EU za oko 50 odsto. U Srbiji najniža cena vekne hleba od 500 grama košta oko 0,72 evra, dok u Evropskoj uniji za hleb treba izdvojiti od jedan do 1,5 evra. Mleko u Srbiji košta oko 1,25 evra, a u Evropskoj uniji za 50 centi više.
Kada je reč o mesu, cene su skoro pa izjednačene. U Srbiji je za kilogram svinjskog mesa treba izdvojiti od četiri do 5,7 evra, a u EU pet do sedam. Cene se razlikuju od zemlje do zemlje i od klase mesa.
Printscreen: Newsmax Balkans
Struju Evropljani plaćaju duplo više. Prosečna srpska porodica za struju izdvaja oko 50 evra mesečno, a u Evropskoj uniji ta cifra ide od 110 do 120 evra.
Ipak, kome više novca ostaje?
U Srbiji trošimo 36,6 odsto prosečne plate za hranu i piće i 16,3 odsto prosečne plate za komunalije, što je više od polovine prosečne plate u Srbiji, odnosno 52,9 odsto.
U Evropskoj uniji svi ti troškovi zajedno čine oko 30 odsto, dakle manje nego što mi trošimo za ishranu.
Kada se namire sve osnovne životne potrebe, Evropljanima sa prosečnom platom ostaje 70 odsto plate, a građanima u Srbiji manje od pola.
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Kako neke serije i filmovi ponovo otvaraju prostor za stara verovanja, rituale i obrede? Da li običaji i dalje oblikuju naš identitet? Kako rituali utiču na strahove, odluke i međusobne odnose i zašto nas magijsko i dalje snažno privlači? Odgovore tražimo od antropologa dr Aleksandra Repedžića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA-PROLOM BANJA (R)
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT USPEHA-PADEL
Nije ni tenis, a nije ni skvoš, ali osvaja svet neverovatnom brzinom. Privlačnost padela leži u jednostavnosti igre i društvenoj dinamici, a u Srbiji je u kratkom roku postao sportsko-poslovni fenomen. Od prvih terena na Vračaru do velikih centara i planova za evropske turnire, padel je prerastao u ozbiljan investicioni potencijal. Kroz priče osnivača centara, bivših sportista i predstavnika Saveza, otkrivamo kako se od hobija razvija unosan biznis i zašto padel obećava svetlu budućnost u našoj zemlji.
Ekipa Hitne pomoći intervenisala je u 4.45. sati u Mirijevu zbog požara u ulici Dušana Radovića gde je zatekla muškarca (45) bez svesti, koji je davao znake života.
Cene stanova u Srbiji u drugom tromesečju ove godine porasle su za skoro šest odsto. Svi regioni zabeležili su porast prodaje stanova, a najveći, od čak 30 odsto, ostvaren je u regionu Južne i Istočne Srbije. U Nišu su cene stanova skočile za 14 procenata.
Posle sedam godina rada, u Bujanovcu je zatvorena fabrika za preradu životinjskih creva Joli natural, takozvana Crevara. Bez posla je ostalo 60 radnika, kojima nije isplaćeno nekoliko zarada.
Generalni direktor Telekoma Srbije Vladimir Lučić izjavio je da kompanija dočekuje 2026. sa snažnom pozicijom nakon ključne akvizicije glavnog konkurenta i istakao da će firma ovu poslovnu godinu završiti sa prihodom od 2,2 milijarde evra.
Građani Srbije se sve češće suočavaju sa problemima kada kupuju proizvode preko platformi za onlajn prodaju kao što su Shein, Temu i AliExpress, istakao je u razgovoru za Newsmax Balkans Dejan Gavrilović iz udruženja za zaštitu potrošača "Efektiva".
Vlada Srbije imenovala je ministarku unutrašnje i spoljne trgovine Jagodu Lazarević za komesara Međunarodne specijalizovane izložbe EXPO, koja će se 2027. godine održati u Beogradu.
Cene stanova u Srbiji u drugom tromesečju ove godine porasle su za skoro šest odsto. Svi regioni zabeležili su porast prodaje stanova, a najveći, od čak 30 odsto, ostvaren je u regionu Južne i Istočne Srbije. U Nišu su cene stanova skočile za 14 procenata.
Predlogom Zakona o budžetu za 2026. godinu, koji bi uskoro trebalo da se nađe pred poslanicima, predviđeni su ukupni prihodi i primanja od nepunih 2,5 hiljada milijardi dinara. Najveći deo trebalo bi da se obezbedi od svima poznatog PDV, a najveći izdatak predviđen je za plate zaposlenih.
Ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) poslali su zahtev američkom OFAC u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom, objavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i dodala da je država Srbija taj zahtev zvanično podržala.
Irska niskobudžetna avio-kompanija Rajaner saopštila je da će od 12. novembra prihvatati isključivo digitalne bording karte, čime se ukida mogućnost korišćenja odštampanih papira za ukrcavanje.
Zaduženost u Srbiji nastavlja da raste i ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika premašili su 4.100 milijardi dinara samo u septembru. Najviše se uzimaju gotovinski i stambeni krediti, dok ekonomisti upozoravaju da je udeo gotovinskih zajmova prešao 50 odsto, što može predstavljati rizik.
Komentari (0)