Srbija razmatra kupovinu udela u mađarskoj nuklearki "Pakš 2": Koliko je to realno i šta donosi
Mađarska je počela izgradnju novih reaktora nuklearne elektrane "Pakš 2". Taj projekat smatra se jednim od ključnih za energetsku budućnost regiona. Srbija izvesno vreme razmatra mogućnost kupovine udela, što bi bio prvi korak ka nuklearnoj energiji nakon uklanjanja višedecenijskog moratorijuma.
Naši zvaničnici su više puta potvrdili da Srbija razmatra kupovinu od pet do 10 odsto udela. I kada bi do toga zaista došlo, to bi bio korak napred u pogledu energetske sigurnosti, ali i u razvoju kadrova i pristupu savremenim tehnologijama.
Stručnjaci poručuju da je za Srbiju ključno da sarađuje sa svim zemljama koje imaju razvijeno nuklearno znanje i da bi mogućnost kupovine udela u nuklearki "Pakš 2" za našu zemlju bio dobar početak.
Međutim, stručnjaci smatraju i to da kupovina udela nije dovoljna za potrebe Srbije i da je svakako potrebno raditi na izgradnji sopstvenih kapaciteta. Ukazuju na to da nam je dugoročno gledano potrebna izgradnja konvencionalnih nuklearnih reaktora ili malih modularnih reaktora.
Ukupan priliv stranih investicija u Crnu Goru, u periodu od 1. januara do 30. novembra 2025. godine, iznosio je 867 miliona evra, a Turska se pozicionirala kao najveći pojedinačni investitor sa ukupnim ulaganjima od 127,1 milion evra.
Muzej savremene umetnosti u Beogradu najavio je da će povodom Sretenja - Dana državnosti 14, 15. i 16. februara omogućiti besplatan ulaz na sve svoje programe.
Procene su da bi Srbiju taj udeo u "Pakšu 2" koštao oko 1,25 milijardi evra, dok stručnjaci ukazuju na to da će Srbija imati sve veće potrebe za električnom energijom i potrebe za novim izvorima.
Prema ocenama eksperata, stabilna proizvodnja struje u jednoj članici Evropske unije znači i veću sigurnost za ceo region. A to donosi izgradnja "Pakša 2" od strane ruskog "Rosatoma" budući da se radi o reaktorima najnovije generacije sa unapređenim sistemima bezbednosti. Ipak, koliko su srpska i mađarska strana blizu ovakvog dogovora, u ovom momentu nije poznato.
Dalibor Arbutina, direktor JP "Nuklearni objekti Srbije", rekao je za Newsmax Balkans da je to najbolja opcija i najjeftinija u ovom trenutku.
"S druge strane, to bi mnogo značilo zbog tehnološkog razvoja i operativnog iskustva naših ljudi koji bi učestvovali od starta u izgradnji nuklearne elektrane. Tako da bi to nama podiglo i kapacitet, što se tiče i znanja, i što se tiče kadrova, a samim tim bi promenilo i percepciju javnosti zbog nuklearne elektrane"; objasnio je Arbutina u emisiji "Presek".
Dodao je da bi se smanjio i strah od eventualne izgradnje nuklearne elektrane u zemlji, jer bi Srbija već imala učešće u jednoj nuklearnoj elektrani koja nam je blizu, u regionu.
Dogovaralo bi se o svemu
Arbutina je naglasio da takvo rešenje u svakom slučaju ne bi bilo dovoljno za dugoročnu budućnost, ali bi imalo značaja, kako zbog kadrova, tako i iz drugih razloga.
Kako je istakao, to ne zavisi samo od njih, već pre svega od vlasnika nuklearne elektrane i njegove spremnosti da proda svoj udeo.
Printscreen: Newsmax BalkansDalibor Arbutina
"Tako da, tu bi se dogovaralo i o procentima i o svemu. Sa te neke ekonomske strane, u ovom trenutku bi bilo najjeftinije, ali opet, bilo bi nam nedovoljno. Ipak, značilo bi nam, zbog ulaska u neki naš naredni nuklearni ciklus", zaključio je Arbutina za Newsmax Balkans.
Potrebe za električnom energijom ne samo u Srbiji, već i u svetu rastu i eksperti smatraju da je potrebno da radimo na izgradnji sopstvenih kapaciteta i da proširimo saradnju sa drugim zemljama kada je reč o nuklearnoj energiji.
Šta zapravo predstavlja ova izgradnja "Pakš 2" u Mađarskoj? Prema oceni stručnjaka ovo znači stabilnost u regionu, između ostalog i zbog toga što se radi o reaktorima najnovije generacije koji pružaju dodatnu bezbednost, a kada je reč o Srbiji i kupovini udela u ovoj mađarskoj nuklearki, to svakako ostaje otvoreno pitanje i u narednom periodu, budući da se tek početkom ovog meseca počelo sa izgradnjom "Pakš 2".
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ALAN FORD I DRUGOVI
Početkom sedamdesetih u SFRJ je stigao strip koji će promeniti svest mladih I uticati na njihov život do danas. Italijanski strip Alan Ford, koji objavljuje hrvatski Vjesnik,imao je težak put do uspeha kod publike. Bio je proglašen šundom, zabranjivan, cenzurisan, ali je zahvaljujući Magnusu I Bunkeru, a posebno prevodiocu Nenadu Briksiju, postao najvažniji proizvod socijalističke Jugoslavije. Nova epizoda DEKADA, kroz razgovore sa strip kolekcionarima I fanovima Alana Forda, istražuje zašto je taj strip bio popularniji u SFRJ nego u Italiji.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Treći je dan sukoba Irana i Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. U Libanu je poginulo više od 30 osoba, u Bahreinu je pala prva žrtva, čuju se eksplozije u Dohi, Dubaiju i Abu Dabiju. Širom Izraela oglašene su sirene za uzbunu, nakon što je Iran pokrenuo novi balistički napad.
Četvrti je dan sukoba na Bliskom istoku, otkako su u zajedničkoj akciji Izrael i SAD napale Iran. Kako je saopštila vojska, Izraelsko ratno vazduhoplovstvo pokrenulo je nove vazdušne napade na mete u Iranu i Libanu.
Britanska baza Kraljevskskih vazdušnih snaga u Akrotiriju na Kipru napadnuta je dronom nešto posle ponoći, a u napadu nije bilo žrtava, saopštilo je Ministarstvo obrane Velike Britanije.
Opštinska izborna komisija u Smederevskoj Palanci proglasila je izbornu listu "Studenti Palanke", koja će na predstojeće lokalne izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
U zoni petlje najprometnijeg čvorišta u Beogradu Autokomande u toku su radovi koji će trajati do 24. maja. Zbog radova u ovom delu grada stvaraju se velike gužve, a kolone automobila postale su gotovo svakodnevica.
Hrvatski JANAF naplaćuje naknade za tranzit nafte koje su višestruko veće od evropskih standarda, navodi se u saopštenju mađarske naftne kompanije MOL.
Let avio-prevoznika "Royal jet", koji je trebalo da stigne iz Dubaija u Beograd oko 14.40 časova, je otkazan, navedeno je na sajtu aerodroma "Nikola Tesla".
Član Udruženja proizvođača mleka Šumadije i Pomoravlja Predrag Veljković potvrdio je za FoNet da su poljoprivrednici dobili poziv za sastanak u Vladi Srbije i da će on biti održan u sredu.
Ministar finansija Siniša Mali je rekao da je Srbija od 2018. do 2025. godine ostavila kumulativni rast od 32,8 odsto i da je prosečna zarada u decembru prošle godine iznosila 1.057 evra.
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da se prema projekcijama centralne banke očekuje ubrzanje rasta BDP na 3,5 odsto, a naredne godine na pet odsto.
Cene nafte su zabeležile najveći rast za poslednje četiri godine zbog sukoba na Bliskom istoku nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael napale Iran tokom vikenda.
Važenje vladine Uredbe o ograničenju marži u trgovini na veliko i malo koju je usvojila Vlada Srbije prestaje, a kako su ranije najavili iz resornog Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, do kraja prvog kvartala, dakle do kraja marta, trebalo bi da se usvoje tri ključna zakona.
Uredba o ograničenju marži koju je usvojila Vlada Srbije prestaje da važi u nedelju, a iz Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine najavljuju da će do kraja marta biti usvojena tri ključna zakona za uređenje tržišta.
Približno 337.000 vozila marke BMW širom sveta i 29.000 u Nemačkoj, pet različitih modela, potencijalno je pogođeno rizikom od požara povezanim sa ugradnjom kablova na instrument tabli, saopštila je Nemačka federalna uprava za motorni saobraćaj.
Komentari (0)