(VIDEO) Da li su deca u Srbiji lake mete seksualnih nasilnika : "Prisutna je kultura neverovanja žrtvama"
Svaka osma žena i i svaki jedanaesti muškarac u svetu bili su žrtva seksualnog zlostavljanja pre 18. godine, podaci su istraživanja UNICEF. Više od 370 miliona devojaka bile su žrtve silovanja ili seksualnog zlostavljanja tokom detinjstva ili adolescencije.
U prošloj godini registrovano je 19 žrtava femicida u Srbiji, dok svaka druga trpi psihičko zlostavljanje u porodici. U odnosu na pretprošlu, to je za sedam žrtava manje, ali to ne znači da je borba protiv femicida u Srbiji efikasna.
Oko 30 odsto nasilja u porodici počinje već tokom trudnoće, pa je važno da zdravstveni radnici budu edukovani da prepoznaju nasilje nad trudnicama, izjavila je predstavnica Kabineta ministarke bez portfelja Valentina Opančina.
Prema istraživanju UNICEF u našem regionu više od osam odsto dece prijavljuje da je doživelo seksualno zlostavljanje.
"Govor tela šalje poruku"
Psiholog Snežana Aleksić istakla je za Newsmax Balkans da je prijavljivanje seksualnog zlostavljanja praćeno uznemirenošću, strahovima i nesigurnošću.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Lako možemo da prepoznamo način na koji osoba priča o seksualnom zlostavljanju. Ne mora da postoji ni emocionalna reakcija, to može da bude emocionalna zamrznutost, a postoji mogućnost da nema nikakve reakcije. Sam govor tela govori tačno gde ste", naglasila je Aleksić.
Registar osoba osuđenih za krivična dela seksualnog nasilja nad maloletnicima u Srbiji postoji od 2015. godine, a spisak je prema statistici svake godine duži za oko 100 imena.
Krivični i dokazni postupak za mnoge žrtve predstavlja još teže iskustvo ponovno preživljavanje traume i suočavanje s bolom.
"Žrtvi se ne veruje"
Specijalizovani pedagog Jelena Vukićević navela je da se žrtvama nasilja obično ne veruje.
"Nedostaju nam preventivni programi, pričalo se o registrima počinilaca, koji postoje, ali ne možemo 100 posto biti sigurni da li su to svi oni koji su počinioci, s obzirom da je u našem društvu veliki problem prijava i često se žrtvama ne veruje", naglasila je Vukićević.
Dodala je i to da je teško poverovati detetu.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Sama činjenica da je dete žrtva zlostavljanja strašna je i onda nekako da bi se odbranili, spremni smo da umanjimo ono što nam dete govori, a imamo i kulturu neverovanja žrtvama. Uvek se dovodi u pitanje šta je žrtva mogla drugačije da uradi da ne bi počinilac na nju baš naišao i nad njom učinio krivično delo", zakjučila je pedagoškinja.
Izlazak u javnost žrtava seksualnog zlostavljanja može da ohrabri druge koji su pretpreli određeni vid nasilja da o tome progovore.
Nasilje bez obzira na oblik, možete da prijavite direktno policiji, Centru za socijalni rad ili Osnovnom javnom tužilaštvu.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Srbija se sprema za povratak obaveznog vojnog roka i ulazi u ciklus najvećih ulaganja u odbranu u novijoj istoriji. Već od septembra ili oktobra počinje evidentiranje vojnih obveznika, dok bi prvi regruti u kasarne mogli u decembru ove ili u martu naredne godine.
Obeležava se Nacionalni dan bez duvana, a njegov cilj je da ukaže na štetne zdravstvene, socijalne i ekonomske posledice upotrebe duvana, kao i na značaj sprovođenja sveobuhvatnih mera prevencije i kontrole upotrebe duvanskih proizvoda.
Policija je, u saradnji sa Prvim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila S. D. (36), zbog sumnje da je izvršila krivično delo teška krađa, dok se za još jednom osobom intenzivno traga zbog sumnje da joj je u tome pomagala, saopštio je MUP.
Srbija se sama obavezala na jedan set pravila i reformi koje treba da sprovede za ulazak u EU, pa nije ništa ispunjeno u onoj meri koju je Brisel očekivao i tu se ogleda politička volja vlasti, rekao je za emisiju "Stav nedelje" koordinator Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Dragiša Mijačić.
Gradska građevinska inspekcija će sankcionisati i pokretati odgovarajuće postupke pred nadležnim organima protiv privatnih vlasnika, u slučajevima kada je zbog neodržavanja objekata u privatnom vlasništvu ugrožen javni interes, saopštio je Sekretarijat za inspekciju, nadzor i komunikaciju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u saradnji sa više službi i po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su N. I. (27) iz Doljevca zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu, zloupotrebu poslovnog imena, poresku utaju i poresku prevaru.
Kako danas govorimo u javnosti, koliko slušamo jedni druge i da li smo zaboravili osnovna pravila dijaloga – bila su ključna pitanja emisije "Tražim reč", posvećene javnom nastupu i komunikaciji u savremenom društvu.
Komentari (0)