(VIDEO) (Ne)efikasna borba protiv femicida u Srbiji: Koji su preduslovi za sprečavanje nasilja nad ženama?

U prošloj godini registrovano je 19 žrtava femicida u Srbiji, dok svaka druga trpi psihičko zlostavljanje u porodici. U odnosu na pretprošlu, to je za sedam žrtava manje, ali to ne znači da je borba protiv femicida u Srbiji efikasna.

Autor:  

Vera Bojović

|  

25.02.2025. 18:48

(VIDEO) (Ne)efikasna borba protiv femicida u Srbiji: Koji su preduslovi za sprečavanje nasilja nad ženama?

Zašto nije i šta bi trebalo da bude prvi korak da bi se ugrožene žene osetile sigurnije? 

Nasilje ne počinje i ne završava se samo tragičnim ishodima. Važno je razumeti da zlostavljanje ima svoje faze. Ono se ne događa odjednom, već je reč o procesu koji traje godinama, posebno u slučaju psihičkog i porodičnog nasilja. Stručnjaci razlikuju psihičko, verbalno, ekonomsko i fizičko. 

Žrtve psihičkog nasilja su konstantno ponižavane, omalovažavane, nasilnici pokušavaju da ih kontrolišu i sa njima manipulišu. U tom procesu žena često postepeno gubi samopouzdanje i osećaj sopstvene vrednosti. Gde je granica između verbalne rasprave, koja je deo svakodnevice u životu partnera i psihičkog nasilja? Gde god bila ona je tako tanka, upozoravaju stručnjaci.

"Svađe su normalan deo, aspekt našeg života i mi svi možemo da se posvađamo. I ono što je, kako da kažem, razlika između svađe i nasilja, verbalnog nasilja, je u tome da li se jedna strana plaši druge strane. To jeste, da li ako ja nešto izgovorim, a evo, naprimjer, vama se to ne sviđa, da li imam strah od toga da ćete vi mene da povredite, zato što sam ja to rekla, ali nemam. E sad to je ta razlika. Strah od osude okruženja, partnera i finansijska zavisnost često su razlozi zbog kojih žene ostaju bez razumevanja i podrške", navodi Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra (AŽC).

Strah od osude okruženja, partnera i finansijska zavisnost često su razlozi zbog kojih žene ostaju bez razumevanja i podrške okruženja. S druge strane, ekonomski samostalne žene često pružaju jači otpor nasilnicima. I obrnuto, kada žene nemaju stabilne prihode, a muškarci izbegavaju plaćanje alimentacije, često upadaju u bezizlazne situacije i nemajući kuda vraćaju se nasilnim partnerima, što se često tumači kao njihov poraz.

"Prema nekim podacima organizacija civilnog društva, skoro 80 odsto roditelja izbegava da plaća alimentaciju za svoje dete na različite načine, a pravni postupak ostvarivanja prava na alimentaciju je zaista dugačak i često vrlo komplikovan za roditelja koji očekuje da se plati alimentacija za dete. To je jedan izuzetno važan segment kroz koji se vrlo često vrši i ekonomsko nasilje nad ženama, gde se njima preti, ucenjuju itd. i zbog čega one vrlo često odlučuju da se vrate u nasilnu zajednicu jer su svesne da u tom momentu ne mogu ekonomski da obezbede sebe i svoje dete", kaže Jelena Ružić iz Ženskog udruženja kolubarskog okruga.

Kamen spoticanja i nepoverenje

Kada se žene odluče da prijave nasilnika, institucije moraju da odišu poverenjem. Umesto toga, one nailaze kod njih na kamen spoticanja i nepoverenje.

"Institucije mogu i da pomognu, i da odmognu. U AŽC uglavnom ne vidimo žene koje su dobro prošle kroz institucije. One koje su naišle na prepoznavanje, razumevanje, na prosto jedan profesionalizam, kako treba da se postupa u ovim slučajevima, ali, nažalost, vidimo u stvari mnogo više ovog gde žene nisu dobile odgovarajuću podršku i pristup kada su prijavljivale. To nekada može da bude policija, nekada može biti centar za socijalni rad, nekada može biti i tužilaštvo, znači nekada i sud", istakla je Macanović.

Kroz borbu za jednakost žene su nešto dobile, ali i nešto izgubile. Od žene se oduvek očekivalo da obavlja kućne poslove.

Danas, mnogo više od toga. Društvo od savremene žene zahteva da bude majka, domaćica, uspešna u svojoj profesiji, ali i upućena u politiku i naravno, uvek nasmejana i dobro raspoložena. Žene su, u krajnjem slučaju, i to svakodnevno, žrtve očekivanja. Svih. 

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)