Bio je Veliki petak, uoči Uskrsa 1999. godine, 17. dan NATO agresije na Srbiju odnosno SRJ kada je u rejonu karaule Košare usledio žestok napad sa teritorije Albanije. Namera terorističkih formacija OVK odnosno njihovih pretpostavljenih iz NATO bio je proboj granice, otvaranje prostora za prodor unutar teritorije Srbije u Metohiji.
Cilj je nesumljivo bio da pošto pripadnici terorističke OVK prodru u Metohiju time bude pripremljen teren odnosno otvoren put za ulazak kopnenih trupa NATO. Paralelno namera je bila da izazivanjem na masivnija dejstva pripadnici Vojske Jugoslavije razotkriju svoje položaje, a sa idejom da će time biti omogućeno efikasnije delovanje NATO avijacije po Vojsci Jugoslavije.
Inače, nasuprot snagama Vojske Jugoslavije na prostoru Albanije nalazilo se gotovo 12.000 vojnika NATO, od čega 5.000 Amerikanaca, sa najmanje 30 tenkova i 26 borbenih helikoptera Apač. Na tom graničnom pojasu incidenti nisu bili retki, razmene vatre su se događale i prethodno u mirnodopskim vremenima.
NATO iz vazduha, dve brigade OVK na malu grupu graničara
Pošto je 24. marta 1999. počeo napad NATO na SRJ ratna dejstva zahvataju i taj potez graničnog pojasa. Karaula Košare nalazi se na oko 200 metra od granične linije, na visini iznad 1.800 metara. Graničari VJ sa Košara pokrivali su inače standardno potez od oko sedam kilometara državne granice. Reč je o teško pristupačnom pojasu Juničkih planina, istočnih obronaka Prokletija.
Izbor te lokacije za napad koji je usledio 9. aprila bio je najverovatnoje određen konfiguracijom terena, pošto se karaula Košare nalazila na nižem nivou od pozicija koje su držale jedinice na teritoriji Albanije. To je u startu davalo povoljniju poziciju napadačima.
Pukovnik 250. raketne brigade Vojske Jugoslavije Zoltan Dani 27. marta 1999. u 20.40 časova izdao je naređenje "Lansiraj". U tom trenutku nisu bili svesni da su pogodili F-117A, "nevidljivi" avion NATO alijanse, a Dani je za Newsmax Balkans ispričao detalje.
NATO bombardovanje SR Jugoslavije je počelo pre 26 godina i bez odobrenja Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. General u penziji Jovan Milanović izjavio je za Newsmax Balkans da je tokom boravka u Briselu za četiri godine poslao blizu 4.000 stranica informacija s tim u vezi.
Tog 9. aprila u 3.00 sata sa prostora Albanije započinje teško neprekidno artiljerijsko dejstvo u pravcu karaule Morina. Bila je to međutim varka, s ciljem da se trupe VJ koncentrišu na Morinu, kako bi snage bile odvučene od Košara. Potom, u 4.30 vatrena dejstva se usmeravaju na Košare. Vojska Albanije tukla je artljerijskim sredstvima, minobacačima, topovima, haubicama. Bio je to uvod za masovni napad pešadinaca OVK. Oko 6.00 časova započinju napad na tri pravca, jedan prema samoj karauli Košare, a druga dve prema strateškim kotama, visovima, Maja Glava i Rasa Košare.
Napadača je bilo, procenjuje se, oko 1.500. Nasuprot se nalazilo malo više od stotinak graničara Vojske Jugoslavije. Napadale su dve brigade OVK, artiljerija Albanije besomučno tukla, a NATO je iz vazduha tukao sve vreme, pored drugog i nedozvoljnim kastenim bombama, što je i nanelo najviše gubitaka snagama VJ. NATO je takođe vršio razorna tepih bombardovanja. Borbe su bez prekida trajale tokom čitavog dana i noći, kao i narednog dana. U popodnevnim satima 10. aprila graničari Vojske Jugoslavije, opkoljeni sa tri strane, odlučuju se da napuste karaulu Košare, nešto pre 19.00 časova.
Bitka odnela 108 života pripadnika VJ
Pripadnici Vojske Jugoslavije pritom su se utvrdili na liniji odbrane koja je bila konfiguracijom terena pogodnija kao linija odbrane. Ubrzo su i popunjeni svežim snagama.
Posle pada karaule, stiglo je pojačanje od više stotina pripadnika Vojske Jugoslavije iz pešadijskih i specijalnih jedinica, tako da je linija fronta stabilizovana 19. aprila i nije bilo većih pomeranja do kraja rata.
Vojska Jugoslavije u borbama na Košarama izgubila je 108 ljudi, među kojima 50 vojnika, 13 rezervista, 24 dobrovoljca, dvojica iz Rusije, odnosno Ukrajine, kao i 18 starešina Vojske Jugoslavije, oficira i podoficira. Ranjeno je 256 pripadnika VJ. Među poginulim napadačima, odnosno snagama NATO bili su, osim stotina pripadnika OVK, i jedan Alžirac, verovatno islamistički veteran, i po jedan Francuz i Italijan.
Berza dodatno obogaćuju program analizom privrednih i društvenih dešavanja regiona
dokumentarni
14:00
PERSPEKTIVA
U emisiji Perspektiva sa Nemanjom Živaljevićem tražićemo odgovore i rješenja za neke od najvećih izazova sa kojima se suočavaju Crna Gora i zemlje regiona. O političkim, društvenim, ekonomskim, kao i temama iz kulture i sporta, razgovaraćemo sa relevantim i kredibilnim sagovornicima.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
17:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEPOZNATE PRICE PRIRODE
Nepoznate priče prirode je dokumentarni serijal koji istražuje netaknutu lepotu prirodnih predela Srbije, otkrivajući skrivene tajne, jedinstvenu floru i faunu, kao i živote ljudi koji ih okružuju.
dokumentarni
17:30
PROZORI BALKANA BEST I
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Oko 65 odsto stanovništva u Srbiji priključeno je na kanalizacioni sistem dok ostali koriste septičke jame. Inženjerka Denisa Đorđević i hemičar Mladen Nikolić govorili su za Newsmax Balkans o tome zašto je ovakvo odlaganje otpadnih voda opasno i kako amonijak utiče na zdravlje čoveka.
Tog 1. maja 1995. godine, jedni su slavili pobedu, a za oko 15.000 Srba iz Zapadne Slavonije to je bio dan koji im je promenio život. Hrvatska vojska je prekršila Sarajevski sporazum i Rezoluciju UN 743, i za 31 sat zauzela 500 kvadratnih kilometara.
Istoričari 2. maj 1991. godine beleže kao datum kada je i zvanično počeo krvavi građanski rat na teritoriji bivše Jugoslavije. Tog dana, pre 34 godine, u sukobu između srpskih meštana i pripadnika hrvatskih policijskih snaga, poginulo je 12 hrvatskih policajaca i tri osobe srpske nacionalnosti.
Nezapamćena tragedija dogodila se u selu Vaganac u Topoli. Četvoro ljudi stradalo je od posledica trovanja amonijakom, nakon što su upali u septičku jamu na porodičnoj farmi.
Prošlo je tačno dve godine od kako je Uroš Blažić (22) pucajući iz automatske puške i pištolja ubio osmoro i ranio četrnaestoro mladih ljudi u Duboni i Malom Orašju, selima udaljenim oko 30 kilometara od Beograda. Jedan od ranjenih mladića preminuo je dva meseca kasnije.
Masakr u OŠ Vladislav Ribnikar mogao je da bude sprečen da su roditelji dečaka vodili računa o promenama u ponašanju deteta koje su morali da vide. Znali su šta je gledao i kako se pripremao gledajući filmove o sličnim ubistvima, rekao je Anđelko Aćimov, otac devojčice ubijene u "Ribnikaru".
Članica radne grupe za izgradnju Memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubistva u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" Slavica Ševkušić izjavila je da će konkurs za uspostavljanje tog centra biti uskoro raspisan, kao i da je potrebno da se oko toga usaglase sve porodice nastradalih.
Profesor Biološkog fakulteta Biljana Stojković izjavila je FoNetu da bi veći broj beogradskih fakulteta trebalo da u narednih 10 dana obavi neophodne procedure nakon kojih će stupiti u štrajk.
Prošle su dve godine otkako je Srbija bila potresena jednom od najvećih tragedija u svojoj novijoj istoriji. U Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, 3. maja 2023. godine, učenik sedmog razreda K. K, naoružan očevim pištoljem, izvršio je masovno ubistvo u školi.
Premijer Srbije Đuro Macut razgovarao je sa doskorašnjim premijerom i predsednikom Srpske napredne stranke Milošem Vučevićem o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji, o nastavku razvoja zemlje i o projektima usmerenim na poboljšanje životnog standarda građana.
Komentari (1)
Kapetan Bob
Herojima Slava!
pre 3 nedelje
1 0 Odgovori