(VIDEO) Psiholog i advokat o izmenama maloletničkog zakonodavstva: "Sistem mora bolje da zaštiti decu žrtve nasilja"
Decu žrtve nasilja sistem mora bolje da zaštiti u krivičnom postupku, a onda i kasnije sa njima mora da radi dugo, pažljivo i stručno, saglasni su advokat Stefan Ćorda i dečji psiholog Biljana Lajović.
Desetak dana nakon što je preuzeo resor, ministar pravde Nenad Vujić najavio je izmene maloletničkog zakonodavstva sa posebnim akcentom na decu žrtve nasilja. Kako je rekao, posebna pažnja biće posvećena deci žrvama koja, kako je naveo, često i sama postaju počinioci krivičnih dela.
Kako će se ove izmene ukoliko budu usvojene sprovoditi u praksi, pitali smo advokata Stefana Ćordu i dečjeg psihologa Biljanu Lajović, koji su bili gosti jutarnjeg programa "Otvori oči".
Advokat se najpre osvrnuo na postojeći Zakon koji je donet pre skoro dve decenije.
"Postojeći Zakon stupio je na snagu 1. januara 2006. i za ovih skoro 20 godina, jasno i nesumnjivo su se mnoge okolnosti promenile. Od ukupno 169 članova, u samo devet članova reguliše neka pitanja koja se tiču žrtava. Dakle, 95 odsto Zakona se uopšte ne tiče žrtava, ako tako možemo da kažemo. Ovo je zasad samo nacrt i on je daleko od onoga što će ući u skupštinsku proceduru kao predlog zakona. Svakako, pozdravljam apsolutno što se to radi sada", poručio je Ćorda.
Foto: Milena Đorđević
On je prokomentarisao i problem zaštite maloletnih žrtava u krivičnim postupcima, koji, kako smatra, pruža prostor za poboljšanje tog Zakona.
"Često se desi da maloletni učinioci krivičnih dela jesu oni koji naknadno budu žrtve. Oni to obično rade iz nekog svog otpora ili neke nesvesnosti. Dakle, razni su faktori koji od toga dovode. Sadašnji zakon je strašno bitan, pogotovo u ovim vremenima sada, jer maloletnički kriminalitet, a samim tim i žrtve, rastu trostruko godišnje. Zakon koji imamo prava žrtve reguliše gotovo nikako. Ona se regulišu u trenutku kada žrtva dođe u sam postupak i onda zakon kaže, recimo, ne može se saslušavati više od dva puta ili svega po pet minuta. To ništa ne znači. Žrtve se moraju ozbiljnije pripremati za samo saslušanje, a sistem mora bolje da odgovori da ih zaštiti i u samom krivičnom postupku, a tek kasnije se njima mora raditi dugo, i to naročito kod žrtava krivičnog dela seksualne prirode", navodi advokat.
Tinejdžeri koji su trajno isključeni iz škole imaju dvostruko veće šanse da počine ozbiljno nasilje u roku od godinu dana nakon isključenja od onih koji su samo suspendovani, pokazala je analiza policijskih i obrazovnih evidencija koju su uradili istraživači sa Univerziteta Hal i Bristol.
Porast kriminala među maloletnicima u Srbiji postaje ozbiljan društveni problem, a statistika pokazuje da je sve više maloletnika uključeno u prodaju droge. Sagovornici Newsmax Balkans, objašnjavaju ko su deca koja ulaze u svet kriminala i kako ih stariji regrutuju.
O tome koliko se često dešava da dete koje je pretrpelo nasilje ili koje je zanemarivano postane počinilac nekog krivičnog dela, psihološkinja Lajović dala je svoj sud.
"Ne može se pouzdano reći da je pravilo da onaj ko je nekad bio žrtva postane nasilnik. Mogu da napravim jednu paralelu koja je vrlo razumljiva, ako dete raste u porodici alkoholičara, uopšte ne znači da će postati alkoholičar. Kad sve to sagledamo, možemo da kažemo ne znamo šta će biti, ali je mnogo važno da se posvećuje veća pažnja onome ko je pretrpeo nasilje, da mu se da šansa da se prosto oporavi od toga što se desilo, koliko god da je nasilje bilo strašno. Ja sam dugo radila u školi i vi vidite da prosto nekako kao da ni sistem, ni društvo ne da detetu koje je izvršilo bilo kakvo nasilje da izađe iz tog začaranog kruga", kazala je Lajović, dodavši da ne postoje precizni podaci o tome koliko često se dešava da žrtva kasnije postane počinilac krivičnog dela.
Foto: Milena Đorđević
Prema njenom mišljenju, potrebno je posvetiti ozbiljnu pažnju radu sa maloletnicima, kako im pristupiti i na koji način izbeći nanošenje dodatne patnje.
"Imam veoma dugo iskustvo u radu s decom i nikad se ne bih usudila nakon pet minuta ili pet rečenica razgovora da dam bilo kakav sud. Ovo je oblast u kojoj treba veoma stručno, brižljivo i pažljivo donositi bilo kakav zaključak i bilo šta raditi. Bolje da stanete i da sve sistematično napravite i izanalizirate nego da trčite i da ubrzavate proces, pogotovo kad veoma malo propisa to uređuje, pa sve ostaje na volju ili nevolju jednoj osobi koja će to da proceni. To ostavlja posledice. U radu sa žrtvama imate nečiji život u rukama i to je strašna odgovornost. Mentalno zdravlje je kao najkrhkija biljka, lako se uruši, a vrlo teško ga podižete nazad i vraćate na svoje mesto. Bez ozbiljne odgovornosti onoga ko donosi propis i onoga ko ga primenjuje, to je jedan novi zločin", ukazuje Lajović.
Gostovanje psihološkinje i advokata možete pogledati u videu:
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto su leta sve toplija, a vremenske nepogode sve češće? Ko snosi odgovornost – priroda ili čovek? Da li još uvek imamo vremena da nešto promenimo i kakva je uloga svakog od nas? U emisjiji „Tražim reč“ govore, klimatolog Danijela Božanić i Prof.dr Ana Vuković, meteorolog.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Poruke Donalda Trampa upućene Danskoj testiraju granice transatlantskog partnerstva i nameću dilemu: ima li Evropa odgovor ako Sjedinjene Države promene pravila igre prema sopstvenim saveznicima? Odgovore tražimo od predsednika Atlantskog saveta Vladana Živulovića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su A. S. (44) iz okoline ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i laka telesna povreda.
Zbog sumnje na neadekvatno lečenje i propuste u Opštoj bolnici u Prokuplju, koji su, prema rečima porodice, doveli do smrti 34-godišnje Milene Kitanović, Ministarstvo zdravlja pokrenulo je inspekcijski nadzor.
Iako tovljenici na tržištu imaju nisku cenu, svinjsko meso u mesarama je poskupelo. Ministar poljoprivrede i odgajivači svinja su složni u tome da na cenu mesa u mesarama utiču i drugi faktori, pre svega međunarodna tržišna kretanja.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da su na teritoriji Srbije od 12. do 18. januara zabeleženo 11.483 slučaja oboljenja slična gripu.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju i glavni pregovarač Beograda na tehničkom nivou Petar Petković izjavio je u Briselu da je održan prvi sastanak Zajedničke komisije za implementaciju Deklaracije o nestalim osobama i izrazio nadu će se sada ubrzati rešavanje pitanja svih nestalih osoba.
Spektakularnim programom sa tadašnjim najvećim francuskim i stranim zvezdama poput Džonija Halideja, Serža Ginzburga, Mirej Matje, Šarla Aznavura ili Ornele Muti, 20. februara 1986. u 20.30 počela je sa radom prva besplatna privatna televizija u Francuskoj - Senk.
Vojska Srbije zauzima 63. mesto u konkurenciji armija 145 država, pokazuje istraživanje specijalizovanog sajta Global Firepower Index za 2025. godinu. Vodeću poziciju na listi najmoćnijih vojnih sila zadržale su Sjedinjene Američke Države, na drugom mestu je Rusija, a na trećem Kina.
Studenti Univerziteta u Novom Sadu protestovali su ispred Filozofskog fakulteta, pa krenuli u protestnu šetnju do Pravnog fakulteta, nakon što su ranije odlučili na plenumu da stupe u bojkot nastave. Na sajtu te visokoobrazovane ustanove napisali su da se fakultet zatvara "zbog najavljenog skupa".
Prosvetna inspekcija utvrdila je tokom vanrednog inspekcijskog nadzora da je direktor novosadske Gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj" Radivoje P. Stojković izvršio nezakonita zapošljavanja, saopštili su roditelji učenika te škole, zbog čega zahtevaju njegovu ostavku.
Komentari (0)