(VIDEO) Psiholog i advokat o izmenama maloletničkog zakonodavstva: "Sistem mora bolje da zaštiti decu žrtve nasilja"

Decu žrtve nasilja sistem mora bolje da zaštiti u krivičnom postupku, a onda i kasnije sa njima mora da radi dugo, pažljivo i stručno, saglasni su advokat Stefan Ćorda i dečji psiholog Biljana Lajović.

Autor:

G. M.

28.04.2025. 11:50

(VIDEO) Psiholog i advokat o izmenama maloletničkog zakonodavstva: "Sistem mora bolje da zaštiti decu žrtve nasilja"

Desetak dana nakon što je preuzeo resor, ministar pravde Nenad Vujić najavio je izmene maloletničkog zakonodavstva sa posebnim akcentom na decu žrtve nasilja. Kako je rekao, posebna pažnja biće posvećena deci žrvama koja, kako je naveo, često i sama postaju počinioci krivičnih dela.

Kako će se ove izmene ukoliko budu usvojene sprovoditi u praksi, pitali smo advokata Stefana Ćordu i dečjeg psihologa Biljanu Lajović, koji su bili gosti jutarnjeg programa "Otvori oči".

Advokat se najpre osvrnuo na postojeći Zakon koji je donet pre skoro dve decenije.

"Postojeći Zakon stupio je na snagu 1. januara 2006. i za ovih skoro 20 godina, jasno i nesumnjivo su se mnoge okolnosti promenile. Od ukupno 169 članova, u samo devet članova reguliše neka pitanja koja se tiču žrtava. Dakle, 95 odsto Zakona se uopšte ne tiče žrtava, ako tako možemo da kažemo. Ovo je zasad samo nacrt i on je daleko od onoga što će ući u skupštinsku proceduru kao predlog zakona. Svakako, pozdravljam apsolutno što se to radi sada", poručio je Ćorda.

Foto: Milena Đorđević

On je prokomentarisao i problem zaštite maloletnih žrtava u krivičnim postupcima, koji, kako smatra, pruža prostor za poboljšanje tog Zakona.

"Često se desi da maloletni učinioci krivičnih dela jesu oni koji naknadno budu žrtve. Oni to obično rade iz nekog svog otpora ili neke nesvesnosti. Dakle, razni su faktori koji od toga dovode. Sadašnji zakon je strašno bitan, pogotovo u ovim vremenima sada, jer maloletnički kriminalitet, a samim tim i žrtve, rastu trostruko godišnje. Zakon koji imamo prava žrtve reguliše gotovo nikako. Ona se regulišu u trenutku kada žrtva dođe u sam postupak i onda zakon kaže, recimo, ne može se saslušavati više od dva puta ili svega po pet minuta. To ništa ne znači. Žrtve se moraju ozbiljnije pripremati za samo saslušanje, a sistem mora bolje da odgovori da ih zaštiti i u samom krivičnom postupku, a tek kasnije se njima mora raditi dugo, i to naročito kod žrtava krivičnog dela seksualne prirode", navodi advokat.

O tome koliko se često dešava da dete koje je pretrpelo nasilje ili koje je zanemarivano postane počinilac nekog krivičnog dela, psihološkinja Lajović dala je svoj sud.

"Ne može se pouzdano reći da je pravilo da onaj ko je nekad bio žrtva postane nasilnik. Mogu da napravim jednu paralelu koja je vrlo razumljiva, ako dete raste u porodici alkoholičara, uopšte ne znači da će postati alkoholičar. Kad sve to sagledamo, možemo da kažemo ne znamo šta će biti, ali je mnogo važno da se posvećuje veća pažnja onome ko je pretrpeo nasilje, da mu se da šansa da se prosto oporavi od toga što se desilo, koliko god da je nasilje bilo strašno. Ja sam dugo radila u školi i vi vidite da prosto nekako kao da ni sistem, ni društvo ne da detetu koje je izvršilo bilo kakvo nasilje da izađe iz tog začaranog kruga", kazala je Lajović, dodavši da ne postoje precizni podaci o tome koliko često se dešava da žrtva kasnije postane počinilac krivičnog dela.

Foto: Milena Đorđević

Prema njenom mišljenju, potrebno je posvetiti ozbiljnu pažnju radu sa maloletnicima, kako im pristupiti i na koji način izbeći nanošenje dodatne patnje.

"Imam veoma dugo iskustvo u radu s decom i nikad se ne bih usudila nakon pet minuta ili pet rečenica razgovora da dam bilo kakav sud. Ovo je oblast u kojoj treba veoma stručno, brižljivo i pažljivo donositi bilo kakav zaključak i bilo šta raditi. Bolje da stanete i da sve sistematično napravite i izanalizirate nego da trčite i da ubrzavate proces, pogotovo kad veoma malo propisa to uređuje, pa sve ostaje na volju ili nevolju jednoj osobi koja će to da proceni. To ostavlja posledice. U radu sa žrtvama imate nečiji život u rukama i to je strašna odgovornost. Mentalno zdravlje je kao najkrhkija biljka, lako se uruši, a vrlo teško ga podižete nazad i vraćate na svoje mesto. Bez ozbiljne odgovornosti onoga ko donosi propis i onoga ko ga primenjuje, to je jedan novi zločin", ukazuje Lajović.

Gostovanje psihološkinje i advokata možete pogledati u videu:

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)