(VIDEO) Psiholog i advokat o izmenama maloletničkog zakonodavstva: "Sistem mora bolje da zaštiti decu žrtve nasilja"
Decu žrtve nasilja sistem mora bolje da zaštiti u krivičnom postupku, a onda i kasnije sa njima mora da radi dugo, pažljivo i stručno, saglasni su advokat Stefan Ćorda i dečji psiholog Biljana Lajović.
Desetak dana nakon što je preuzeo resor, ministar pravde Nenad Vujić najavio je izmene maloletničkog zakonodavstva sa posebnim akcentom na decu žrtve nasilja. Kako je rekao, posebna pažnja biće posvećena deci žrvama koja, kako je naveo, često i sama postaju počinioci krivičnih dela.
Kako će se ove izmene ukoliko budu usvojene sprovoditi u praksi, pitali smo advokata Stefana Ćordu i dečjeg psihologa Biljanu Lajović, koji su bili gosti jutarnjeg programa "Otvori oči".
Advokat se najpre osvrnuo na postojeći Zakon koji je donet pre skoro dve decenije.
"Postojeći Zakon stupio je na snagu 1. januara 2006. i za ovih skoro 20 godina, jasno i nesumnjivo su se mnoge okolnosti promenile. Od ukupno 169 članova, u samo devet članova reguliše neka pitanja koja se tiču žrtava. Dakle, 95 odsto Zakona se uopšte ne tiče žrtava, ako tako možemo da kažemo. Ovo je zasad samo nacrt i on je daleko od onoga što će ući u skupštinsku proceduru kao predlog zakona. Svakako, pozdravljam apsolutno što se to radi sada", poručio je Ćorda.
Foto: Milena Đorđević
On je prokomentarisao i problem zaštite maloletnih žrtava u krivičnim postupcima, koji, kako smatra, pruža prostor za poboljšanje tog Zakona.
"Često se desi da maloletni učinioci krivičnih dela jesu oni koji naknadno budu žrtve. Oni to obično rade iz nekog svog otpora ili neke nesvesnosti. Dakle, razni su faktori koji od toga dovode. Sadašnji zakon je strašno bitan, pogotovo u ovim vremenima sada, jer maloletnički kriminalitet, a samim tim i žrtve, rastu trostruko godišnje. Zakon koji imamo prava žrtve reguliše gotovo nikako. Ona se regulišu u trenutku kada žrtva dođe u sam postupak i onda zakon kaže, recimo, ne može se saslušavati više od dva puta ili svega po pet minuta. To ništa ne znači. Žrtve se moraju ozbiljnije pripremati za samo saslušanje, a sistem mora bolje da odgovori da ih zaštiti i u samom krivičnom postupku, a tek kasnije se njima mora raditi dugo, i to naročito kod žrtava krivičnog dela seksualne prirode", navodi advokat.
Tinejdžeri koji su trajno isključeni iz škole imaju dvostruko veće šanse da počine ozbiljno nasilje u roku od godinu dana nakon isključenja od onih koji su samo suspendovani, pokazala je analiza policijskih i obrazovnih evidencija koju su uradili istraživači sa Univerziteta Hal i Bristol.
Porast kriminala među maloletnicima u Srbiji postaje ozbiljan društveni problem, a statistika pokazuje da je sve više maloletnika uključeno u prodaju droge. Sagovornici Newsmax Balkans, objašnjavaju ko su deca koja ulaze u svet kriminala i kako ih stariji regrutuju.
O tome koliko se često dešava da dete koje je pretrpelo nasilje ili koje je zanemarivano postane počinilac nekog krivičnog dela, psihološkinja Lajović dala je svoj sud.
"Ne može se pouzdano reći da je pravilo da onaj ko je nekad bio žrtva postane nasilnik. Mogu da napravim jednu paralelu koja je vrlo razumljiva, ako dete raste u porodici alkoholičara, uopšte ne znači da će postati alkoholičar. Kad sve to sagledamo, možemo da kažemo ne znamo šta će biti, ali je mnogo važno da se posvećuje veća pažnja onome ko je pretrpeo nasilje, da mu se da šansa da se prosto oporavi od toga što se desilo, koliko god da je nasilje bilo strašno. Ja sam dugo radila u školi i vi vidite da prosto nekako kao da ni sistem, ni društvo ne da detetu koje je izvršilo bilo kakvo nasilje da izađe iz tog začaranog kruga", kazala je Lajović, dodavši da ne postoje precizni podaci o tome koliko često se dešava da žrtva kasnije postane počinilac krivičnog dela.
Foto: Milena Đorđević
Prema njenom mišljenju, potrebno je posvetiti ozbiljnu pažnju radu sa maloletnicima, kako im pristupiti i na koji način izbeći nanošenje dodatne patnje.
"Imam veoma dugo iskustvo u radu s decom i nikad se ne bih usudila nakon pet minuta ili pet rečenica razgovora da dam bilo kakav sud. Ovo je oblast u kojoj treba veoma stručno, brižljivo i pažljivo donositi bilo kakav zaključak i bilo šta raditi. Bolje da stanete i da sve sistematično napravite i izanalizirate nego da trčite i da ubrzavate proces, pogotovo kad veoma malo propisa to uređuje, pa sve ostaje na volju ili nevolju jednoj osobi koja će to da proceni. To ostavlja posledice. U radu sa žrtvama imate nečiji život u rukama i to je strašna odgovornost. Mentalno zdravlje je kao najkrhkija biljka, lako se uruši, a vrlo teško ga podižete nazad i vraćate na svoje mesto. Bez ozbiljne odgovornosti onoga ko donosi propis i onoga ko ga primenjuje, to je jedan novi zločin", ukazuje Lajović.
Gostovanje psihološkinje i advokata možete pogledati u videu:
Kako se promenio redosled autoriteta u učionici i gde se izgubilo poštovanje u odnosu roditelja, dece i nastavnika? Koji su najčešći izazovi u toj saradnji i kako ih prevazići? Jesu li nam deca postala bahatija? Za emsiju “Tražim reč” govore: profesor Andreja Pavlović, Gordana Plenić, Udruženje Roditelj, psiholog Jelena Vukičević i učiteljica Zorica Vukajlović.
specijal
04:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
"Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Govorićemo o sveprisutnoj temi – genetskoj manipulaciji i tzv. Dizajnerskim bebama — što već godinama izaziva ogromnu pažnju i polemike. Od istraživanja u Silicijumskoj dolini, gde se bogati okreću stvaranju svojevrsne "genetske elite", do međunarodnih apela da se zabrani menjanje ljudskih embriona, jasno je da nauka sve brže otvara vrata mogućnostima koje donose i nadu i strah. Sagovornik na te teme bio nam je profesor Oliver Stojković. Početku školske godine posvetili smo malo više pažnje. Da li se u školama dovoljno pažnje posvećuje pitanjima bezbednosti đaka? Kada će roditelji osnovaca u Nišu dobiti po 20.000 dinara, kao pomoć na početku nove školske godine. Ovo je prvi put da grad daje takozvane "besplatne udžbenike"."
Staljinove čistke - kada su reči nosile smrtnu opasnost, a glave olako padale. U tom mračnom periodu, jedan mladi radnik iz Kumrovca započinje svoj put ka istoriji. Josip Broz Tito, čovek bez formalnog obrazovanja, ali sa bogatim životnim iskustvom i instinktima koji su ga činili izuzetnim, uspevao je da se snađe u najopasnijim situacijama. Kako su ga prirodne osobine oblikovale i kako je preživeo u vremenu kada je svaka reč mogla da košta života? Ne propustite priču o preživljavanju, snalažljivosti i borbi u doba velikih strahova. Naši sagovornici su prof. dr Branko Nadoveza, naučni savetnik na Institutu za noviju istoriju i dr Stefan Gužvica, istoričar.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Šta se očekuje od evroazijskog samita u Kini? Počela primena novih marži za trgovce. Kakav će to uticaj imati na tržište i budžet Srbije? Na početku školske godine razgovaramo o tome da li srednja škola treba da bude obavezna?
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
U kojoj meri će smanjenje trgovačkih marži poboljšati budžet naših građana? Dokle se stiglo u pregovorima zbog američkih sankcija na robu iz Srbije? Zbog čega je važna predstojeća poseta predsednika Vučića Kini? Gost "Stava nedelje" ministarka za unutrašnju i spoljnu trgovinu Jagoda Lazarević.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić rekao je da je penzionisani komandant Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) pukovnik Spasoje Vulević stekao uslove za odlazak u penziju još 23. marta 2024. godine, kada mu je odobren nastavak službe.
Košarkaška reprezentacija Srbije poražena je od reprezentacije Finske u osmini finala na Evropskom prvenstvu u Rigi rezultatom 92:86 i time je završila ovo takmičenje.
Večeras oko 20.20 časova u Kosjeriću, na raskrsnici ulica Karađorđeve i Olge Grbić, okupljeni na neprijavljenom javnom okupljanju su onemogućavali šetnju građanima koji su prisustvovali prijavljenom javnom okupljanju "Stop blokadama", naveo je MUP.
Direktor policije Dragan Vasiljević rekao je da su okupljanja protiv blokada održana na 111 lokacija u Srbiji, a da je na njima ukupno bilo prisutno 126.399 osoba.
Policija u Nišu uhapsila je, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u tom gradu, G. S. (61) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljen promet akciznih proizvoda, saopštila je Policijska uprava u Nišu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su demonstanti u Šapcu pokušali da izazovu incident, ali da su se učesnici protesta protiv blokada sklonili jer žele mir i stabilnost.
U gradovima i opštinama širom Srbije okupili su se građani koji se protive blokadama, jer im, kako su rekli, ometaju svakodnevno funkcionisanje i žele da se normalan život, rad i učenje. U nekoliko gradova održani su i skupovi na koje su pozvali zborovi građana.
U ponedeljak, 8. septembra, počinje realizacija ispitnog roka "Septembar 2" na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, saopšteno je iz te visokoobrazovne ustanove i navedeno da je istog dana planirano da policija napusti zgradu fakulteta.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski položila je u ime Vlade Srbije vence u Spomen kapeli i kod Spomen-kosturnice na Kajmakčalanu povodom obeležavanja 109. godišnjice Bitke na Kajmakčalanu i osvajanja vrha planine Nidže.
Komentari (0)