(VIDEO) Psiholog i advokat o izmenama maloletničkog zakonodavstva: "Sistem mora bolje da zaštiti decu žrtve nasilja"
Foto: Milena Đorđević
Decu žrtve nasilja sistem mora bolje da zaštiti u krivičnom postupku, a onda i kasnije sa njima mora da radi dugo, pažljivo i stručno, saglasni su advokat Stefan Ćorda i dečji psiholog Biljana Lajović.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Desetak dana nakon što je preuzeo resor, ministar pravde Nenad Vujić najavio je izmene maloletničkog zakonodavstva sa posebnim akcentom na decu žrtve nasilja. Kako je rekao, posebna pažnja biće posvećena deci žrvama koja, kako je naveo, često i sama postaju počinioci krivičnih dela.
Kako će se ove izmene ukoliko budu usvojene sprovoditi u praksi, pitali smo advokata Stefana Ćordu i dečjeg psihologa Biljanu Lajović, koji su bili gosti jutarnjeg programa "Otvori oči".
Advokat se najpre osvrnuo na postojeći Zakon koji je donet pre skoro dve decenije.
"Postojeći Zakon stupio je na snagu 1. januara 2006. i za ovih skoro 20 godina, jasno i nesumnjivo su se mnoge okolnosti promenile. Od ukupno 169 članova, u samo devet članova reguliše neka pitanja koja se tiču žrtava. Dakle, 95 odsto Zakona se uopšte ne tiče žrtava, ako tako možemo da kažemo. Ovo je zasad samo nacrt i on je daleko od onoga što će ući u skupštinsku proceduru kao predlog zakona. Svakako, pozdravljam apsolutno što se to radi sada", poručio je Ćorda.
Foto: Milena Đorđević
On je prokomentarisao i problem zaštite maloletnih žrtava u krivičnim postupcima, koji, kako smatra, pruža prostor za poboljšanje tog Zakona.
"Često se desi da maloletni učinioci krivičnih dela jesu oni koji naknadno budu žrtve. Oni to obično rade iz nekog svog otpora ili neke nesvesnosti. Dakle, razni su faktori koji od toga dovode. Sadašnji zakon je strašno bitan, pogotovo u ovim vremenima sada, jer maloletnički kriminalitet, a samim tim i žrtve, rastu trostruko godišnje. Zakon koji imamo prava žrtve reguliše gotovo nikako. Ona se regulišu u trenutku kada žrtva dođe u sam postupak i onda zakon kaže, recimo, ne može se saslušavati više od dva puta ili svega po pet minuta. To ništa ne znači. Žrtve se moraju ozbiljnije pripremati za samo saslušanje, a sistem mora bolje da odgovori da ih zaštiti i u samom krivičnom postupku, a tek kasnije se njima mora raditi dugo, i to naročito kod žrtava krivičnog dela seksualne prirode", navodi advokat.
Tinejdžeri koji su trajno isključeni iz škole imaju dvostruko veće šanse da počine ozbiljno nasilje u roku od godinu dana nakon isključenja od onih koji su samo suspendovani, pokazala je analiza policijskih i obrazovnih evidencija koju su uradili istraživači sa Univerziteta Hal i Bristol.
Porast kriminala među maloletnicima u Srbiji postaje ozbiljan društveni problem, a statistika pokazuje da je sve više maloletnika uključeno u prodaju droge. Sagovornici Newsmax Balkans, objašnjavaju ko su deca koja ulaze u svet kriminala i kako ih stariji regrutuju.
O tome koliko se često dešava da dete koje je pretrpelo nasilje ili koje je zanemarivano postane počinilac nekog krivičnog dela, psihološkinja Lajović dala je svoj sud.
"Ne može se pouzdano reći da je pravilo da onaj ko je nekad bio žrtva postane nasilnik. Mogu da napravim jednu paralelu koja je vrlo razumljiva, ako dete raste u porodici alkoholičara, uopšte ne znači da će postati alkoholičar. Kad sve to sagledamo, možemo da kažemo ne znamo šta će biti, ali je mnogo važno da se posvećuje veća pažnja onome ko je pretrpeo nasilje, da mu se da šansa da se prosto oporavi od toga što se desilo, koliko god da je nasilje bilo strašno. Ja sam dugo radila u školi i vi vidite da prosto nekako kao da ni sistem, ni društvo ne da detetu koje je izvršilo bilo kakvo nasilje da izađe iz tog začaranog kruga", kazala je Lajović, dodavši da ne postoje precizni podaci o tome koliko često se dešava da žrtva kasnije postane počinilac krivičnog dela.
Foto: Milena Đorđević
Prema njenom mišljenju, potrebno je posvetiti ozbiljnu pažnju radu sa maloletnicima, kako im pristupiti i na koji način izbeći nanošenje dodatne patnje.
"Imam veoma dugo iskustvo u radu s decom i nikad se ne bih usudila nakon pet minuta ili pet rečenica razgovora da dam bilo kakav sud. Ovo je oblast u kojoj treba veoma stručno, brižljivo i pažljivo donositi bilo kakav zaključak i bilo šta raditi. Bolje da stanete i da sve sistematično napravite i izanalizirate nego da trčite i da ubrzavate proces, pogotovo kad veoma malo propisa to uređuje, pa sve ostaje na volju ili nevolju jednoj osobi koja će to da proceni. To ostavlja posledice. U radu sa žrtvama imate nečiji život u rukama i to je strašna odgovornost. Mentalno zdravlje je kao najkrhkija biljka, lako se uruši, a vrlo teško ga podižete nazad i vraćate na svoje mesto. Bez ozbiljne odgovornosti onoga ko donosi propis i onoga ko ga primenjuje, to je jedan novi zločin", ukazuje Lajović.
Gostovanje psihološkinje i advokata možete pogledati u videu:
Mirovne misije nisu samo vojni angažman u inostranstvu, već i način da država pokaže kako vidi svoju ulogu u međunarodnoj bezbednosti. Nova epizoda Signala govori o učešću Vojske Srbije u operacijama Ujedinjenih nacija, Evropske unije i multinacionalnoj misiji na Sinaju, kako izgleda priprema i selekcija i zašto se iskustvo iz misija smatra jednim od najvrednijih profesionalnih kapitala jedne vojske.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Usvojene su izmjene Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji. Američki investitori pozdravili odluku I očekuju da će I Dom naroda podržati ova zakon. Da li je sve spremno za početak implementacije ovog starteški važnog energetskog projekta? Ključno pitanje je rješavanje državne imovine a da li ima volje za to, u emisiji Razumno odgovara Belmin Zukan, šef kluba SDP u Parlamentu Federacije BiH.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Šta gubimo ako ne poznajemo sopstveno kulturno nasleđe? Šta nas čeka ako zaboravimo sopstvenu umetnost? Da li mlade generacije imaju odnos prema umetničkom nasleđu i da li su današnje generacije zainteresovane za studije istorije umetnosti? Za emisiju “Tražim reč” govore istoričari umetnosti Jasmina Ćirić i Vladimir Simić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
U naselju Braće Jerković, posle 23 časa u sredu, dogodio se incident u kojem su učestvovali vozač autobusa i vozač putničkog automobila marke "citroen", nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Sve je spremno za start 39. Powerade Beogradskog maratona koji će ove godine biti realizovan po potpuno novom konceptu 18. i 19. aprila. Najmasovnija sportska manifestacija u Srbiji prvi put u svojoj istoriji trajaće dva dana.
Devojčica od tri godine hitno je operisana na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, nakon što se nehotice povredila nožem, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Poslanici Skupštine Srbije nastavili su sednicu prolećnog zasedanja, na čijem je dnevnom redu 40 tačaka, uključujući set zakona iz oblasti trgovine, saobraćaja, zaštite potrošača i međunarodnih sporazuma.
U Srbiji će biti pretežno sunčano vreme, uz malu ili umerenu oblačnost i toplo vreme za ovaj period godine., sa najvišom dnevnom temperaturom od 20 do 24 stepena, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Odlukom administrativne komisije Vlade Republike Srbije poništeno je rešenje Ministarstva građevinarstva o izdavanju građevinske dozvole za izgradnju objekta u ulici Kneza Miloša 42, potvrdio je za portal Newsmax Balkans advokat Nemanja Vučković.
U Srbiji više od 1.000 osoba boluje od retkih poremećaja zgrušavanja krvi, od čega oko 580 ima hemofiliju, a oko 170 su deca. U svetu je registrovano oko 450.000 obolelih, ali samo 25 odsto ima adekvatno lečenje.
Organska proizvodnja u Srbiji nalazi se između sve veće potrebe potrošača za zdravijom hranom i rastućeg nepoverenja u ono što se svakodnevno kupuje, posebno na pijacama gde se, kako stručnjaci upozoravaju, sve teže razlikuje domaće, konvencionalno i organsko.
Na svakom koraku širom Srbije niču nova gradilišta zgrade, tržni centrima poslovni prostori. Negde između poslodavaca koji ispunjavaju ili ne zakonske obaveze i manjka inspektora - često nevidljive, a još češće nezaštićene ruke radnika.
Komentari (0)