(VIDEO) Psiholog i advokat o izmenama maloletničkog zakonodavstva: "Sistem mora bolje da zaštiti decu žrtve nasilja"
Decu žrtve nasilja sistem mora bolje da zaštiti u krivičnom postupku, a onda i kasnije sa njima mora da radi dugo, pažljivo i stručno, saglasni su advokat Stefan Ćorda i dečji psiholog Biljana Lajović.
Desetak dana nakon što je preuzeo resor, ministar pravde Nenad Vujić najavio je izmene maloletničkog zakonodavstva sa posebnim akcentom na decu žrtve nasilja. Kako je rekao, posebna pažnja biće posvećena deci žrvama koja, kako je naveo, često i sama postaju počinioci krivičnih dela.
Kako će se ove izmene ukoliko budu usvojene sprovoditi u praksi, pitali smo advokata Stefana Ćordu i dečjeg psihologa Biljanu Lajović, koji su bili gosti jutarnjeg programa "Otvori oči".
Advokat se najpre osvrnuo na postojeći Zakon koji je donet pre skoro dve decenije.
"Postojeći Zakon stupio je na snagu 1. januara 2006. i za ovih skoro 20 godina, jasno i nesumnjivo su se mnoge okolnosti promenile. Od ukupno 169 članova, u samo devet članova reguliše neka pitanja koja se tiču žrtava. Dakle, 95 odsto Zakona se uopšte ne tiče žrtava, ako tako možemo da kažemo. Ovo je zasad samo nacrt i on je daleko od onoga što će ući u skupštinsku proceduru kao predlog zakona. Svakako, pozdravljam apsolutno što se to radi sada", poručio je Ćorda.
Foto: Milena Đorđević
On je prokomentarisao i problem zaštite maloletnih žrtava u krivičnim postupcima, koji, kako smatra, pruža prostor za poboljšanje tog Zakona.
"Često se desi da maloletni učinioci krivičnih dela jesu oni koji naknadno budu žrtve. Oni to obično rade iz nekog svog otpora ili neke nesvesnosti. Dakle, razni su faktori koji od toga dovode. Sadašnji zakon je strašno bitan, pogotovo u ovim vremenima sada, jer maloletnički kriminalitet, a samim tim i žrtve, rastu trostruko godišnje. Zakon koji imamo prava žrtve reguliše gotovo nikako. Ona se regulišu u trenutku kada žrtva dođe u sam postupak i onda zakon kaže, recimo, ne može se saslušavati više od dva puta ili svega po pet minuta. To ništa ne znači. Žrtve se moraju ozbiljnije pripremati za samo saslušanje, a sistem mora bolje da odgovori da ih zaštiti i u samom krivičnom postupku, a tek kasnije se njima mora raditi dugo, i to naročito kod žrtava krivičnog dela seksualne prirode", navodi advokat.
Tinejdžeri koji su trajno isključeni iz škole imaju dvostruko veće šanse da počine ozbiljno nasilje u roku od godinu dana nakon isključenja od onih koji su samo suspendovani, pokazala je analiza policijskih i obrazovnih evidencija koju su uradili istraživači sa Univerziteta Hal i Bristol.
Porast kriminala među maloletnicima u Srbiji postaje ozbiljan društveni problem, a statistika pokazuje da je sve više maloletnika uključeno u prodaju droge. Sagovornici Newsmax Balkans, objašnjavaju ko su deca koja ulaze u svet kriminala i kako ih stariji regrutuju.
O tome koliko se često dešava da dete koje je pretrpelo nasilje ili koje je zanemarivano postane počinilac nekog krivičnog dela, psihološkinja Lajović dala je svoj sud.
"Ne može se pouzdano reći da je pravilo da onaj ko je nekad bio žrtva postane nasilnik. Mogu da napravim jednu paralelu koja je vrlo razumljiva, ako dete raste u porodici alkoholičara, uopšte ne znači da će postati alkoholičar. Kad sve to sagledamo, možemo da kažemo ne znamo šta će biti, ali je mnogo važno da se posvećuje veća pažnja onome ko je pretrpeo nasilje, da mu se da šansa da se prosto oporavi od toga što se desilo, koliko god da je nasilje bilo strašno. Ja sam dugo radila u školi i vi vidite da prosto nekako kao da ni sistem, ni društvo ne da detetu koje je izvršilo bilo kakvo nasilje da izađe iz tog začaranog kruga", kazala je Lajović, dodavši da ne postoje precizni podaci o tome koliko često se dešava da žrtva kasnije postane počinilac krivičnog dela.
Foto: Milena Đorđević
Prema njenom mišljenju, potrebno je posvetiti ozbiljnu pažnju radu sa maloletnicima, kako im pristupiti i na koji način izbeći nanošenje dodatne patnje.
"Imam veoma dugo iskustvo u radu s decom i nikad se ne bih usudila nakon pet minuta ili pet rečenica razgovora da dam bilo kakav sud. Ovo je oblast u kojoj treba veoma stručno, brižljivo i pažljivo donositi bilo kakav zaključak i bilo šta raditi. Bolje da stanete i da sve sistematično napravite i izanalizirate nego da trčite i da ubrzavate proces, pogotovo kad veoma malo propisa to uređuje, pa sve ostaje na volju ili nevolju jednoj osobi koja će to da proceni. To ostavlja posledice. U radu sa žrtvama imate nečiji život u rukama i to je strašna odgovornost. Mentalno zdravlje je kao najkrhkija biljka, lako se uruši, a vrlo teško ga podižete nazad i vraćate na svoje mesto. Bez ozbiljne odgovornosti onoga ko donosi propis i onoga ko ga primenjuje, to je jedan novi zločin", ukazuje Lajović.
Gostovanje psihološkinje i advokata možete pogledati u videu:
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-FILMSKE NOVOSTI PRIKAZUJU
Arhivski snimci, važni događaji i retki filmovi biće predstavljeni u posebnom segmentu programa, pružajući autentičan prikaz istorije na filmskom platnu.
dokumentarni
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem tražiće odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM ( R )
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Iako su psi poznati kao verni i odani prijatelji čoveka, neke rase posebno teško podnose odsustvo svojih vlasnika. Njihova duboka emotivna povezanost sa ljudima može dovesti do ozbiljnih problema kada ostanu sami, čak i na kraće vreme.
Napadač koji se lažno predstavljao kao policajac ubio je visoko rangiranu demokratsku poslanicu državne skupštine i njenog supruga, u onome što izgleda kao "politički motivisano ubistvo", a ranio je drugog poslanika i njegovu suprugu, saopštio je guverner Minesote Tim Volc.
Fudbalska liga SFRJ sedamdesetih i osamdesetih godina važila je nezvanično za četvrtu najjaču ligu na Starom kontinentu. Stadioni su bili puni, rezultati tesni, a šampion se odlučivao u neizvesnim završnicama. Ipak, 14. juna 1986. godine – i na terenu i van njega – sve je bilo pod znakom pitanja.
Dok svet s mešavinom užasa i nemoći posmatra Bliski istok, Gaza tone u humanitarnu katastrofu bez presedana. Glad, razaranja i neprestano granatiranje postali su svakodnevica dva miliona Palestinaca, dok izraelski napadi na Iran dodatno potresaju ionako krhku stabilnost regiona.
Europski zastupnik iz redova HDZ-a Davor Ivo Stier govorio je u emisiji "Razumno" sa Borisom Brezom o potencijalu proširenja Europske unije na Zapadni Balkan, o krizi u BiH, te o politici Milorada Dodika.
Kancelarija za Kosovo i Metohiju oglasila se povodom niza hapšenja i proterivanja Srba koji žive na KiM, a zaposleni su u policijskim upravama u centralnoj Srbiji.
Na administrativnom prelazu Končulj priveden je M. Z. (41) iz Velikog Ropotova, pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije zaposlen u niškoj policiji.
Zbog čega su sa Kosova proterani srpski pripadnici MUP, kako će, nakon povratka studenata na nastavu, teći akademska godina, preti li svetu nestašica nafte zbog početka rata između Izraela i Irana - neke su od tema emisije Otvori oči.
Osvetnička pornografija ili neovlašćeno deljenje intimnog sadržaja u Srbiji nije prepoznato kao krivično delo. Žrtve koje žele pravdu na sudu, moraju same da podnesu tužbu i da se pomire sa tim da bi krivcima moglo biti suđeno za proganjanje ili ugrožavanje sigurnosti.
Gradski Sekretarijat za javni prevoz saopštio je da će autobusko stajalište "Zeleni venac", u smeru ka Novom Beogradu u nedelju i ponedeljak, 15. i 16. juna, biti privremeno ukinuto zbog radova.
U osnovnim školama koje tokom školske 2024/25. godine nisu imale obustvu obrazovno-vaspitnog rada u ponedeljak počinje letnji raspust, dok škole koje zbog blokada nisu ispunile sve obaveze predviđene planom i programom imaju rok da to učine do 20. juna.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Milan Petričković izjavio je da se od ponedeljka na tom fakultetu kreće sa onlajn nastavom, ali je ukazao da ni ta forma ne omogućava pravu komunikaciju, već samo postavljanje materijala, što je daleko ispod potrebnog kvaliteta obrazovanja.
Ibarska magistrala proglašena je za drugu najopasniju saobraćajnicu na svetu, prema analizi BBC Science Focus. Jedna od najkritičnijih deonica na toj magistrali u okolini Čačka je deo koji prolazi kroz selo Mojsinje, gde je za 20 godina poginulo više od 50 ljudi, o čemu svedoče brojni spomenici.
Dok iščekujemo konačne rezultate izbora u Zaječaru, meštani sela Leskovac, udaljenog 15 kilometara od Zaječara, potrudii su se da i po njima lokalni izbori budu prepoznatljivi zbog činjenice da je u tom selu izašlo oko 97 odsto birača, odnosno, od upisanih 30 punoletnih meštana, glasalo je njih 29.
Komentari (0)