Kazne i do 100.000 dinara: Za mesec dana ističe rok da se uklone klima-uređaji sa fasada
Za mesec dana, 4. jula ističe rok da se klime sa fasada uklone na objektima u javnom vlasništvu, a domaćinstva imaju još tri godine do krajnjeg roka da to učine, navodi generalni sekretar Srpskog komiteta Svetskog saveta za energiju Miloš Banjac.
Izvor: Tanjug
04.06.2025. 14:02
Foto: Envato
"Javni objekti su imali rok od dve godine, objekti u javnom vlasništvu, da uklone klime sa fasada. Ne može se reći baš da je taj posao urađen. Rok ističe praktično 4. jula, da se taj posao završi. Što se tiče domaćinstava, dakle u privatnom sektoru, rok je pet godina, znači još tri godine u zoni pod zaštitom", rekao je Banjac za RTS.
Naveo je da zaštićenih zona u Beogradu ima ih mnogo, a da je najveća zona u centru grada, od Kalemegdana do Skadarlije, koja obuhvata Dušanovu, Dobrankovu, pa deo Kralja Milana, Terazije i dalje.
Inspekcija Uprave za veterinu sprovela je vanredni inspekcijski nadzor na pijacama širom Srbije, a sa tržišta je povučeno i naloženo uništavanje oko dve tone mesnih, ribljih i mlečnih proizvoda, kao i hrane za životinje.
Inspekcija je u vanrednom nadzoru u krugu objekta za klanje i skladištenje mesa Agro-stočar, u vlasništvu firme Kamendol, u Aleksandrovcu u Žabarima utvrdila prisustvo oko 3,5 tone sporednih proizvoda životinjskog porekla koji nisu bili adekvatno skladišteni, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Prosvetna inspekcija nema ovlašćenje da deli otkaze nastavnicima, pa je sudbina prosvetnih radnika koji ne drže nastavu i eventualni disciplinski postupci protiv njih su u rukama direktora škola, izjavio je stručnjak za radno pravo Mario Reljanović.
Ukazao je da ostali imaju rok od 10 godina, dakle još osam godina, da uklone sa fasada. Podsetio je da je novi zakon o planiranju i izgradnji iz 2023. godine definisao da klime, odnosno njen spoljni deo, ne može biti vidljiv na fasadama zgrada.
Kazne su visoke, za javni sektor između 50.000 i 100.000 dinara, za pravna lica, a za fizička lica između 25.000 i 50.000 dinara.
Banjac je naveo da postoje propisi za postavljanje klime u zatvorenom prostoru, ali i za postavljanje spoljne jedinice klime te da ih treba poštovati.
Kada je reč o unutrašnjim jedinicama, Banjac ističe da ih nikako ne treba usmeriti da direktno duva na deo prostora gde se najviše boravi, već uvek indirektno da hladi ukućane.
Foto: Envato
"Što se tiče spoljašnjih jedinica, one služe da tu toplotu koju klima-uređaj pokupi iz prostora, prebace na okolni vazduh. Ako ih stavimo na sunčanu stranu ili direktno izložene suncu, otežaćemo rad na tom klima-uređaju, tako da svakako bi trebalo da se stavi, ukoliko je to moguće, u neku senku ili neku zavetrinu, ako je to naravno moguće", objasnio je Banjac.
Dozvoljeni nivo buke
Takođe, naveo je da Zakonska regulativa propisuje i dozvoljeni nivo buke, te ispravne klime treba da rade ispod 50 decibela, odnosno 60, u zavisnosti od toga u kojem delu grada se nalaze.
"One rade u tim uslovima. Doduše, ako klima počne da se kvari, ona pravi veću buku i onda je to odmah znak i za vlasnika klime da bi trebao nešto da uradi da pozove majstora da tu klimu popravi, jer će to u svakom slučaju dovesti do toga da klima prestane da radi", upozorio je Banjac.
Foto: Envato
Ukazao je da propisi ne regulišu konkretno kako treba da se koriste klima uređaji, ali napominje da ne treba da budu uključeni kada se ne boravi u prostoru, jer je sasvim dovoljno uključiti klima uređaj kada se boravi u prostoru, jer ti uređaji imaju brz odziv kada se uključe i skoro momentalno počinju da reaguju i da hlade prostor.
Istakao je da je važno održavanje klima zbog toga što se one koriste i za grejanje te da je preporuka da se jednom godišnje izvrši njihov servis i da se proveri da li ima dovoljno rashladnog fluida koji to vrši, jer ako ga nema, klima neće raditi efikasno i trošiće više energije.
Očistiti klimu
Pored toga, treba i očistiti klimu, a svake dve nedelje filtere treba čistiti zbog zagađenog vazduha.
Govoreći o merama kojima može da se smanji potrošnja energije, Banjac je rekao da značajno pomaže korišćenje roletni i tamnih zavesa u prostoru kada i ne boravimo, jer se na taj način smanjuje sunčeva akumulacija toplote u prostoru.
"I kad dođemo u kuću opet su pogodne, bilo da su sa spoljne strane. Koristimo noćno provetravanje, dakle sve su to načini da malo prištedimo energiju, a opet da se udobno osećamo u prostoru u kojem živimo", rekao je Banjac.
Banjac pojašnjava da rashladni uređaji služe samo da rashlade vazduh, dok veliki centralni klima uređaji pripremaju vazduh tako da, obezbeđuju odgovarajuću u količinu svežeg vazduha, vlažnost i odgovarajuću temperaturu.
"Propisi ne postoje, ali postoje preporuke kako treba da se urade. Znači za kancelarijski prostor 20-24 stepena leti, za hotele oko 25 stepeni", precizirao je Banjac.
Foto: Envato
Ukazao je i da su sada uređaji inverterskog tipa i da dobro podešavaju, odnosno prate tu temperaturu.
Podešavanje klime
Prema njegovim rečima, ljudi koji se ne znoje, ukoliko im je hladno treba da podignu temperaturu.
"Kada smo u kući, mi smo obično u šortsevima, papučama, majicama, tako da je ta temperatura sasvim dovoljna da bude 25-26 stepeni.
Dakle, preporuka bi bila da podesimo klima uređaj na 25 stepeni", rekao je Banjac.
On je dodao je da podešavanje temperature na klimi zavisi od toga šta radimo u tom prostoru i kako smo odeveni i ukazao da ako su ljudi na poslu gde postoji određeni dres kod u vidu dugačkih pantalona i zatvorene obuće ta temperatura treba da bude između 22 i 24 stepena.
Potrešena ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, Evropska unija se nalazi u kritičnom periodu svog razvoja i postojanja. Ostali veliki igrači na međunarodnoj sceni vuku ofranzivne poteze, dok se EU zbog unutrašnjih slabosti drži defanzivnog načina delovanja. Kako se ovaj u osnovi mirovni projekat može prestruktuirati u uslovima velikih kriza? Da li je proširenje sa novim članicama mogućnost za progres ili dopunski balast na leđima stare dame? Šta može uraditi Zapadni Balkan da bi ubedio Brisel u neophodnost brze integracije? Zašto je, najverovatnije, propala ideja ograničenog ulaska u EU? Na ova i mnoga druga pitanja u novoj Perspektivi svoj odgovor daje Ana Krstinovska, bivši makedonski državni sekretar za evropska pitanja, direktorica NVO ESTIMA.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li kriza na Bliskom istoku menja planove turista za ovo leto? Koje rute i turističke destinacije su najbezbednije? Kako se nositi sa otkazivanjem letova i neočekivanim problemima na putovanju? Za emisiju „Tražim reč“ govore, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije Aleksandar Seničić, predsednik Upravnog odbora Asocijacija turističke industrije Srbije Mirko Bauk i Tamara Ristić, turistkinja koja je nedavno boravila na Filipinima.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Zašto je sukob Srba i Albanaca oduvek deo šireg geopolitičkog okvira? Zbog čega se od Srednjeg veka do danas suštinski ništa nije promenilo u odnosu Albanaca prema Srbima i njihovoj državi?
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je, povodom 22. godišnjice "Martovskog pogroma" na Kosovu i Metohiji, da stradanje kakvom su bili izloženi Srbi na KiM 2004. godine ne treba i ne sme da se dogodi nijednom narodu ili društvenoj grupi.
Zbog izvođenja hitnih radova na kanalizacionoj mreži u ulici Ruzveltova, od 17. do 21. marta doći će do promena u radu linija javnog prevoza, odnosno privremenog ukidanja tramvajske linije broj 8 i promene u radu tramvajske linije broj 12.
Da li kriza na Bliskom istoku menja planove turista za ovo leto? Koje rute i turističke destinacije su najbezbednije? Kako se nositi sa otkazivanjem letova i neočekivanim problemima na putovanju?
U Srbiji se za novčanu socijalnu pomoć izdvaja 0,2 odsto BDP. Ovaj podatak se odnosi na najuži krug pomoći - socijalno najugroženije građane, dok su ukupna davanja za sve oblike socijalne pomoći, uključujući dečije dodatke, nešto viša, ali i dalje ispod međunarodnih standarda.
Navršava se 45 godina od požara u Pećkoj patrijaršiji, kada je u noći između 15. i 16. marta 1981. godine zapaljen stari manastirski konak i uništen deo vredne arhive, rukopisa i crkvenih predmeta.
Komentari (0)