Kazne i do 100.000 dinara: Za mesec dana ističe rok da se uklone klima-uređaji sa fasada
Za mesec dana, 4. jula ističe rok da se klime sa fasada uklone na objektima u javnom vlasništvu, a domaćinstva imaju još tri godine do krajnjeg roka da to učine, navodi generalni sekretar Srpskog komiteta Svetskog saveta za energiju Miloš Banjac.
"Javni objekti su imali rok od dve godine, objekti u javnom vlasništvu, da uklone klime sa fasada. Ne može se reći baš da je taj posao urađen. Rok ističe praktično 4. jula, da se taj posao završi. Što se tiče domaćinstava, dakle u privatnom sektoru, rok je pet godina, znači još tri godine u zoni pod zaštitom", rekao je Banjac za RTS.
Naveo je da zaštićenih zona u Beogradu ima ih mnogo, a da je najveća zona u centru grada, od Kalemegdana do Skadarlije, koja obuhvata Dušanovu, Dobrankovu, pa deo Kralja Milana, Terazije i dalje.
Inspekcija Uprave za veterinu sprovela je vanredni inspekcijski nadzor na pijacama širom Srbije, a sa tržišta je povučeno i naloženo uništavanje oko dve tone mesnih, ribljih i mlečnih proizvoda, kao i hrane za životinje.
Inspekcija je u vanrednom nadzoru u krugu objekta za klanje i skladištenje mesa Agro-stočar, u vlasništvu firme Kamendol, u Aleksandrovcu u Žabarima utvrdila prisustvo oko 3,5 tone sporednih proizvoda životinjskog porekla koji nisu bili adekvatno skladišteni, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Prosvetna inspekcija nema ovlašćenje da deli otkaze nastavnicima, pa je sudbina prosvetnih radnika koji ne drže nastavu i eventualni disciplinski postupci protiv njih su u rukama direktora škola, izjavio je stručnjak za radno pravo Mario Reljanović.
Ukazao je da ostali imaju rok od 10 godina, dakle još osam godina, da uklone sa fasada. Podsetio je da je novi zakon o planiranju i izgradnji iz 2023. godine definisao da klime, odnosno njen spoljni deo, ne može biti vidljiv na fasadama zgrada.
Kazne su visoke, za javni sektor između 50.000 i 100.000 dinara, za pravna lica, a za fizička lica između 25.000 i 50.000 dinara.
Banjac je naveo da postoje propisi za postavljanje klime u zatvorenom prostoru, ali i za postavljanje spoljne jedinice klime te da ih treba poštovati.
Kada je reč o unutrašnjim jedinicama, Banjac ističe da ih nikako ne treba usmeriti da direktno duva na deo prostora gde se najviše boravi, već uvek indirektno da hladi ukućane.
Foto: Envato
"Što se tiče spoljašnjih jedinica, one služe da tu toplotu koju klima-uređaj pokupi iz prostora, prebace na okolni vazduh. Ako ih stavimo na sunčanu stranu ili direktno izložene suncu, otežaćemo rad na tom klima-uređaju, tako da svakako bi trebalo da se stavi, ukoliko je to moguće, u neku senku ili neku zavetrinu, ako je to naravno moguće", objasnio je Banjac.
Dozvoljeni nivo buke
Takođe, naveo je da Zakonska regulativa propisuje i dozvoljeni nivo buke, te ispravne klime treba da rade ispod 50 decibela, odnosno 60, u zavisnosti od toga u kojem delu grada se nalaze.
"One rade u tim uslovima. Doduše, ako klima počne da se kvari, ona pravi veću buku i onda je to odmah znak i za vlasnika klime da bi trebao nešto da uradi da pozove majstora da tu klimu popravi, jer će to u svakom slučaju dovesti do toga da klima prestane da radi", upozorio je Banjac.
Foto: Envato
Ukazao je da propisi ne regulišu konkretno kako treba da se koriste klima uređaji, ali napominje da ne treba da budu uključeni kada se ne boravi u prostoru, jer je sasvim dovoljno uključiti klima uređaj kada se boravi u prostoru, jer ti uređaji imaju brz odziv kada se uključe i skoro momentalno počinju da reaguju i da hlade prostor.
Istakao je da je važno održavanje klima zbog toga što se one koriste i za grejanje te da je preporuka da se jednom godišnje izvrši njihov servis i da se proveri da li ima dovoljno rashladnog fluida koji to vrši, jer ako ga nema, klima neće raditi efikasno i trošiće više energije.
Očistiti klimu
Pored toga, treba i očistiti klimu, a svake dve nedelje filtere treba čistiti zbog zagađenog vazduha.
Govoreći o merama kojima može da se smanji potrošnja energije, Banjac je rekao da značajno pomaže korišćenje roletni i tamnih zavesa u prostoru kada i ne boravimo, jer se na taj način smanjuje sunčeva akumulacija toplote u prostoru.
"I kad dođemo u kuću opet su pogodne, bilo da su sa spoljne strane. Koristimo noćno provetravanje, dakle sve su to načini da malo prištedimo energiju, a opet da se udobno osećamo u prostoru u kojem živimo", rekao je Banjac.
Banjac pojašnjava da rashladni uređaji služe samo da rashlade vazduh, dok veliki centralni klima uređaji pripremaju vazduh tako da, obezbeđuju odgovarajuću u količinu svežeg vazduha, vlažnost i odgovarajuću temperaturu.
"Propisi ne postoje, ali postoje preporuke kako treba da se urade. Znači za kancelarijski prostor 20-24 stepena leti, za hotele oko 25 stepeni", precizirao je Banjac.
Foto: Envato
Ukazao je i da su sada uređaji inverterskog tipa i da dobro podešavaju, odnosno prate tu temperaturu.
Podešavanje klime
Prema njegovim rečima, ljudi koji se ne znoje, ukoliko im je hladno treba da podignu temperaturu.
"Kada smo u kući, mi smo obično u šortsevima, papučama, majicama, tako da je ta temperatura sasvim dovoljna da bude 25-26 stepeni.
Dakle, preporuka bi bila da podesimo klima uređaj na 25 stepeni", rekao je Banjac.
On je dodao je da podešavanje temperature na klimi zavisi od toga šta radimo u tom prostoru i kako smo odeveni i ukazao da ako su ljudi na poslu gde postoji određeni dres kod u vidu dugačkih pantalona i zatvorene obuće ta temperatura treba da bude između 22 i 24 stepena.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE ( R )
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS ( R )
“Presek plus” je nova emisija na kanalu NewsMax Balkans televizije koja se emituje subotom od 20 časova. U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ ( R )
Koliko i kako su talentovana deca podržana od društva? O tome razgovaramo sa direktorkom Matematičke gimnazije Mirjanom Katić i njenim učenicima Ivom Živković, Jelisavetom Srdić i Andrijom Drobnjaković.
Cene sezonskog voća ne prestaju da rastu. Građani su iznenađeni cenom trešanja, koje na nekim mestima koštaju i iznad 1.000 dinara, a zbog skupoće kajsija i bresaka mnoge domaćice odustaju od pravljenja džema. Zašto je domaće voće postalo luksuz?
Najavljene izmene pravilnika o izgledu policajaca u Srbiji pokrenule su raspravu o granici između ličnog izražavanja i profesionalnog identiteta. Ministarstvo unutrašnjih poslova formira radnu grupu, dok sindikat podržava promene, ali uz očuvanje ugleda i discipline službe.
Najstarija i najmasovnija manifestacija na reci Drini – čuvena Drinska regata, održana je po 31. put u trećoj nedelji jula, a centralni događaj, veliki spust rekom, tradicionalno je održan u subotu. Manifestacija traje ukupno šest dana i okuplja više od 120.000 posetilaca.
Pred nama je jedan pravi letnji dan sa visokom dnevnom temperaturom, zbog čega bi vozači, ukoliko to mogu, trebalo da izbegavaju duže putovanje u najtoplijem delu dana kao i da prave češće i duže pauze od vožnje, savet je AMSS.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje na novi toplotni talas koji se očekuje ove sedmice, a koji će biti najizraženiji na jugu i istoku Srbije gde se do subote 26. jula očekuje maksimalna temperatura od 35 do 40 stepeni, a u petak i do 42 stepena, uz pojačan jugozapadni vetar.
Gotovo pola milijarde tinejdžera širom sveta moglo bi do 2030. godine da ima prekomernu telesnu težinu ili biti gojazno, upozoravaju stručnjaci, ističući da se zdravlje adolescenata nalazi na ozbiljnoj prekretnici.
Uobičajeni odlazak na pecanje pretvorio se u borbu za život jednog čoveka. Hrabrost Božidara Pantića i znanje Nikole Markovića stečeno tokom dvadesetogodišnje službe u Hitnoj pomoći bili su presudni za srećan ishod priče, koja je počela naizgled bezazlenom slikom u kojoj ribolovac stoji u reci.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će izbori biti raspisani u skladu sa zakonom, ne u trenutku kada bude odgovaralo nekoj političkoj partiji ili nečijim partikularnim interesima, već kad to bude odgovaralo državi Srbiji.
Posle požara koji se dogodio 6. jula, meštani su blokirali sve putne pravce koji vode ka deponiji Golo brdo kod Novog Pazara i na taj način onemogućili dalje odlaganje otpada iz nekoliko okolnih opština. Kažu da ne žele da im nesanitarna deponija više bude u okruženju.
Najavljene izmene pravilnika o izgledu policajaca u Srbiji pokrenule su raspravu o granici između ličnog izražavanja i profesionalnog identiteta. Ministarstvo unutrašnjih poslova formira radnu grupu, dok sindikat podržava promene, ali uz očuvanje ugleda i discipline službe.
Komentari (0)