(VIDEO) Šta ne treba jesti kada su visoke temperature: Dijetolog Stanković upozorava na namirnice koje su opasne
Dijetolog Prof. dr Vekoslava Stanković rekla je za Newsmax Balkans da je najčešći uzrok stomačnih virusa neadekvatno čuvanje hrane, posebno je upozorila na pojedine namirnice.
Stanković je istakla da je najčešći uzrok stomačnih virusa neadekvatno čuvanje namirnica.
"Namirnice u toku leta bi trebalo da se čuvaju u rashladnim uređajima i kraći vremenski period, jer ovo je temperatura koja pogoduje bakterijama i virusima i na taj način se brže razvijaju i češće dolazi do infekcija. Pored tog održavanje i klima uređaja koje, ako nisu adekvatno čišćene mogu da, budu leglo virusa i bakterija koje mogu da izazovu takođe crevne infekcije", ukazala je Stanković u jutarnjem programu "Otvori oči".
Prema njenim rečima, bitan je način čuvanja i tretiranja namirnica u toku leta posebno voća i povrća.
"Postoje pesticidi, potom vrlo često se zaliva neadekvatnim vodama, da ne kažem fekalno zagađenim vodama i na taj način može da, ako se neadekvatno operu, odnosno tretiraju posle i termički, može doći do crevnih infekcija", upozorila je dijetolog.
Printscreen: Newsmax BalkansVekoslava Stanković
Dodala je najveća opasnost od mleka i mlečnih proizvoda, kao i mesnih prerađevina, zato, kako je navela moraju da se čuvaju u rashladnim uređajima.
"Na spoljašnjoj temperaturi, one brže sazreva, brže propadaju. Možemo mi da tretiramo i da operemo, ali dolazi do fermentacije, do razvoja nekih bakterija, koje, nećemo da reći da su patogene, međutim, ne odgovaraju našem organizmu i na taj način može da dođe do problema, neželjenih problema", pojasnila je Stanković.
Naglasila je da sirovo mleko, posni i sirevi, mladi kajmak i kiselo mleko u letnjim mesecima najbolje da se iskoriste do dva dana.
"Posle toga dolazi do prirodne, brže fermentacije, a onda može da dođe i do kontaminacije", upozorila je.
Med je prirodni zaslađivač, a bakterije vole da se gozbe šećerom. Ali med je izuzetno otporan na kvarenje. Šta stoji iza njegove sposobnosti da pobedi bakterije?
Osobe koje jedu kasno uveče verovatno će dočekati jutro bez prevelikog apetita, dok će oni koji su preskočili večeru jedva dočekati doručak. Međutim, ponekad će nas glad probuditi bez jasnog razloga.
Stanković savetuje da mleveno meso u letnjim mesecima treba odmah termički obraditi i nikako ne ostavljati za sledeći dan.
Takođe, prema njenim rečima, treba izbegavati sladoled.
"Ako su mlečn tu može da se pojavi i salmonela i šigela. Ukoliko su oni pravljeni takozvani đelato sladoledi, tu može da se dobija ešerihija koli od osobe koja radi sa tim sladoledima. Treba voditi računa sa sladoledima na točenje i koji se prodaju na ulici", istakla je Stanković.
Ona preporučuje da bi najbolje bilo da se na ovako visokim temperaturama izbegava jaka i masna hrana.
"Može supe od piletine ili od junetine, znači tu imamo i proteine i sve ostale nutrijente, zatim riba, integralni hleb obavezno. Povrće i salate, pa i voće, najbolje uzimati rashlađeno, hidrirati se obavezno vodom, nikakve gazirane sokove, možda koja kap limuna, đumbira i na taj način ćemo i pregurati ove vrele dane", istakla je Stanković.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Srbija se sprema za povratak obaveznog vojnog roka i ulazi u ciklus najvećih ulaganja u odbranu u novijoj istoriji. Već od septembra ili oktobra počinje evidentiranje vojnih obveznika, dok bi prvi regruti u kasarne mogli u decembru ove ili u martu naredne godine.
Obeležava se Nacionalni dan bez duvana, a njegov cilj je da ukaže na štetne zdravstvene, socijalne i ekonomske posledice upotrebe duvana, kao i na značaj sprovođenja sveobuhvatnih mera prevencije i kontrole upotrebe duvanskih proizvoda.
Policija je, u saradnji sa Prvim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila S. D. (36), zbog sumnje da je izvršila krivično delo teška krađa, dok se za još jednom osobom intenzivno traga zbog sumnje da joj je u tome pomagala, saopštio je MUP.
Srbija se sama obavezala na jedan set pravila i reformi koje treba da sprovede za ulazak u EU, pa nije ništa ispunjeno u onoj meri koju je Brisel očekivao i tu se ogleda politička volja vlasti, rekao je za emisiju "Stav nedelje" koordinator Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Dragiša Mijačić.
Gradska građevinska inspekcija će sankcionisati i pokretati odgovarajuće postupke pred nadležnim organima protiv privatnih vlasnika, u slučajevima kada je zbog neodržavanja objekata u privatnom vlasništvu ugrožen javni interes, saopštio je Sekretarijat za inspekciju, nadzor i komunikaciju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u saradnji sa više službi i po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su N. I. (27) iz Doljevca zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu, zloupotrebu poslovnog imena, poresku utaju i poresku prevaru.
Kako danas govorimo u javnosti, koliko slušamo jedni druge i da li smo zaboravili osnovna pravila dijaloga – bila su ključna pitanja emisije "Tražim reč", posvećene javnom nastupu i komunikaciji u savremenom društvu.
Komentari (0)