Magična supstanca - med: Tajna hemija mu pomaže da se ne kvari
Med je prirodni zaslađivač, a bakterije vole da se gozbe šećerom. Ali med je izuzetno otporan na kvarenje. Šta stoji iza njegove sposobnosti da pobedi bakterije?
Većina poslastica u teglama ima ograničen rok trajanja – dovoljno je samo jednom da umočite prljavu kašičicu da kolonije bakterija počnu da bujaju. Međutim, postoje određene namirnice sa posebnom trajnošću, sposobne da ostanu jestive godinama.
Med je jedna od ovih magičnih supstanci. U zatvorenom okruženju, iako se zlatna materija može kristalizovati, postajući gusta i grudvasta, neće se pokvariti. Ova postojana sposobnost da se odupre kvarenju svodi se na hemijski sastav meda i način na koji se pravi.
Pčelari širom Srbije suočavaju se sa šokantnim prizorima, praznim i beživotnim košnicama. Vojvodina je ove godine epicentar jednog od najvećih pomora pčela u poslednjih 10 godina.
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović izjavio je da se ceo region suočava sa velikim uginućem pčela a da je u Srbiji najgora situacija u Vojvodini, gde u nekim pčelinjacima uginuće pčela dostiže i do 100 odsto.
Kada kažemo da se hrana pokvarila, ono što zapravo mislimo je da je nešto drugo prvo došlo do nje, nešto mikroskopsko. Bakterije, gljivice i plesni prisutne su u barem malom broju u mnogim namirnicama, a brojni postupci koje ljudi koriste za konzerviranje hrane osmišljeni su da obeshrabre ova stvorenja da je konzumiraju, piše RTS.
Mnogi od ovih mikroorganizama preferiraju vlažne uslove, više (ali ne previsoke) temperature, blagi pH i dosta kiseonika koji koriste u svom metabolizmu. Dehidracija mesa ili voća, dakle, lišava ih vode.
Foto: Tanjug/AP/Michael Probst
Kuvanje hrane na visokoj temperaturi, a zatim njeno premeštanje u frižider radi skladištenja, ubija mnoge mikroorganizme i sprečava rast onih koji su preživeli. Suspenzija hrane u smesi za kiseljenje odbija sve osim onih stvorenja koja najviše vole kiselinu. Zatvaranje nečega u tegli ograničava kiseonik kojem imaju pristup.
Čak i hrana koja je prošla kroz niz postupaka konzerviranja obično ima ograničen rok trajanja, kao što možda znate ako ste ikada otvorili teglu džema zapečaćenu 1985. godine, i unutra pronašli debeli tepih buđi.
Med - neobičan slučaj
Uvek vodimo unapred izgubljenu bitku protiv ovih organizama, i bilo da je to miris sirćeta koji nam govori da je laktobacil uspeo da uništi sok od pomorandže, ili crne mrlje od buđi na unutrašnjem zidu tegle putera od kikirikija, znaci njihovog prisustva su često neprijatni i neizbežni.
Ali med je neobičan slučaj, i evo zašto. Prave ga pčele od cvetnog nektara, a počinje kao topla, vodenasta, slatkasta tečnost, nešto što deluje kao najčistiji mamac za bakterije.
Pčele koncentrišu nektar na putu do košnice, uklanjajući deo vode, koriste enzime da povećaju sadržaj kiseline u tečnosti, sprečavajući rast nekih oblika mikroorganizama, razlažu šećere na jednostavnije, a zatim prebacuju sadržaj u komore saća.
Zatim, rade nešto izvanredno: počinju da raspršuju med krilima. Raspršivanje polako isparava preostalu vodu, poput ventilatora koji isparava znoj sa vaše kože, tako da supstanca koja je nekada bila oko 70 odsto ili 80 procenata vode vidi da taj broj opada i opada i opada.
"Niska aktivnost vode"
Potpuno zreo med obično ima sadržaj vode između oko 15 i 18 odsto. U stvari, odnos molekula šećera i vode je toliko ogroman da fizički ne bi bilo moguće rastvoriti toliko šećera u toliko vode, bez procesa poput onog koji koriste pčele.
Tamo ima puno šećera i naravno da bi mikroorganizmi voleli da ga isprobaju. Ali sa tako malo vode – i kiselošću koja ih dodatno destimulišu – oni jednostavno ne mogu da prežive. Zatvorite med u tegli, da biste ograničili dostupnost kiseonika, i postoji još jedna prepreka za rast.
Ovo je stanje poznato kao "niska aktivnost vode" među naučnicima koji se bave hranom, i zapravo, smanjenje aktivnosti vode supstance je uobičajeni trik za očuvanje prerađene hrane. Moguće je sprečiti kvarenje vlažne hrane sve dok su molekuli vode vezani u interakcijama sa solju ili šećerom, na primer.
To ne znači da med može da izdrži sve izazove svežine. Kada se tegla meda otvori, njegova površina je redovno izložena vazduhu, a umakanje lizanih kašika će doneti bakterije i vlagu koje nije bilo kada je tegla bila zatvorena.
"Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Govorićemo o sveprisutnoj temi – genetskoj manipulaciji i tzv. Dizajnerskim bebama — što već godinama izaziva ogromnu pažnju i polemike. Od istraživanja u Silicijumskoj dolini, gde se bogati okreću stvaranju svojevrsne "genetske elite", do međunarodnih apela da se zabrani menjanje ljudskih embriona, jasno je da nauka sve brže otvara vrata mogućnostima koje donose i nadu i strah. Sagovornik na te teme bio nam je profesor Oliver Stojković. Početku školske godine posvetili smo malo više pažnje. Da li se u školama dovoljno pažnje posvećuje pitanjima bezbednosti đaka? Kada će roditelji osnovaca u Nišu dobiti po 20.000 dinara, kao pomoć na početku nove školske godine. Ovo je prvi put da grad daje takozvane "besplatne udžbenike"."
Staljinove čistke - kada su reči nosile smrtnu opasnost, a glave olako padale. U tom mračnom periodu, jedan mladi radnik iz Kumrovca započinje svoj put ka istoriji. Josip Broz Tito, čovek bez formalnog obrazovanja, ali sa bogatim životnim iskustvom i instinktima koji su ga činili izuzetnim, uspevao je da se snađe u najopasnijim situacijama. Kako su ga prirodne osobine oblikovale i kako je preživeo u vremenu kada je svaka reč mogla da košta života? Ne propustite priču o preživljavanju, snalažljivosti i borbi u doba velikih strahova. Naši sagovornici su prof. dr Branko Nadoveza, naučni savetnik na Institutu za noviju istoriju i dr Stefan Gužvica, istoričar.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Šta se očekuje od evroazijskog samita u Kini? Počela primena novih marži za trgovce. Kakav će to uticaj imati na tržište i budžet Srbije? Na početku školske godine razgovaramo o tome da li srednja škola treba da bude obavezna?
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
U kojoj meri će smanjenje trgovačkih marži poboljšati budžet naših građana? Dokle se stiglo u pregovorima zbog američkih sankcija na robu iz Srbije? Zbog čega je važna predstojeća poseta predsednika Vučića Kini? Gost "Stava nedelje" ministarka za unutrašnju i spoljnu trgovinu Jagoda Lazarević.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić rekao je da je penzionisani komandant Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) pukovnik Spasoje Vulević stekao uslove za odlazak u penziju još 23. marta 2024. godine, kada mu je odobren nastavak službe.
Košarkaška reprezentacija Srbije poražena je od reprezentacije Finske u osmini finala na Evropskom prvenstvu u Rigi rezultatom 92:86 i time je završila ovo takmičenje.
Stručnjaci iz britanskog centra za spasavanje pasa Battersea Dogs & Cats Home podelili su listu namirnica koje nikako ne bi trebalo da dajete svom psu, a uključuje čokoladu, kuvane kosti, kao i crni i beli luk.
Hrvatsko selo Jaškovo kod Ozlja, nedaleko od granice sa Slovenijom, potvrdilo je status svetskog sela štrudle, nakon što je tamo ispečena najduža štrudla na svetu.
Mnogi ljudi spavaju pored otvorenog prozora tokom noći, bez obzira na godišnje doba. Često i kada temperature padnu tokom zime ispod nule. Koliko je takav san kvalitetan, da li pomaže našem imunom sistemu, koje su prednosti.
Broj razvoda među parovima starijim od 50 godina u poslednjim decenijama naglo raste. Stručnjaci navode da su glavni razlozi zdravstveni problemi, duža životna dob, finansijska nezavisnost i sindrom "praznog gnezda".
Prva violina naučnika Alberta Ajnštajna, koju je bio primoran da sakrije od nacista, naći će se na aukciji u Velikoj Britaniji za 300.000 funti (oko 345.800 evra).
Rivalstvo među braćom i sestrama je prirodan deo odrastanja u porodicama sa više dece. Ljubomora, sukobi i nadmetanje za pažnju roditelja mogu da stvore tenzije, ali uz pravilan pristup odraslih, rivalstvo može da postane prilika za učenje važnih životnih veština.
Mašina za pranje sudova svakako olakšava svakodnevne obaveze u kuhinji, ali nije idealno rešenje za pranje svih kuhinjskih predmeta. Određeni materijali i posuđe mogu se lako oštetiti.
Od 4. septembra putnici Rajanera mogu uneti besplatnu ručnu torbu dimenzija 40x30x20 centimetra, što je za 33 odsto više od evropskog standarda. Torba mora stati ispod sedišta, a druga torba je moguća uz prioritetni ukrcaj.
Istraživanje američkih naučnika pokazuje da sitne čestice zagađenog vazduha mogu da podstaknu razvoj razarajućih oblika demencije tako što izazivaju nastanak toksičnih skupova proteina koje uništavaju nervne ćelije dok se šire kroz mozak.
Komentari (0)