Magična supstanca - med: Tajna hemija mu pomaže da se ne kvari
Med je prirodni zaslađivač, a bakterije vole da se gozbe šećerom. Ali med je izuzetno otporan na kvarenje. Šta stoji iza njegove sposobnosti da pobedi bakterije?
Većina poslastica u teglama ima ograničen rok trajanja – dovoljno je samo jednom da umočite prljavu kašičicu da kolonije bakterija počnu da bujaju. Međutim, postoje određene namirnice sa posebnom trajnošću, sposobne da ostanu jestive godinama.
Med je jedna od ovih magičnih supstanci. U zatvorenom okruženju, iako se zlatna materija može kristalizovati, postajući gusta i grudvasta, neće se pokvariti. Ova postojana sposobnost da se odupre kvarenju svodi se na hemijski sastav meda i način na koji se pravi.
Pčelari širom Srbije suočavaju se sa šokantnim prizorima, praznim i beživotnim košnicama. Vojvodina je ove godine epicentar jednog od najvećih pomora pčela u poslednjih 10 godina.
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović izjavio je da se ceo region suočava sa velikim uginućem pčela a da je u Srbiji najgora situacija u Vojvodini, gde u nekim pčelinjacima uginuće pčela dostiže i do 100 odsto.
Kada kažemo da se hrana pokvarila, ono što zapravo mislimo je da je nešto drugo prvo došlo do nje, nešto mikroskopsko. Bakterije, gljivice i plesni prisutne su u barem malom broju u mnogim namirnicama, a brojni postupci koje ljudi koriste za konzerviranje hrane osmišljeni su da obeshrabre ova stvorenja da je konzumiraju, piše RTS.
Mnogi od ovih mikroorganizama preferiraju vlažne uslove, više (ali ne previsoke) temperature, blagi pH i dosta kiseonika koji koriste u svom metabolizmu. Dehidracija mesa ili voća, dakle, lišava ih vode.
Foto: Tanjug/AP/Michael Probst
Kuvanje hrane na visokoj temperaturi, a zatim njeno premeštanje u frižider radi skladištenja, ubija mnoge mikroorganizme i sprečava rast onih koji su preživeli. Suspenzija hrane u smesi za kiseljenje odbija sve osim onih stvorenja koja najviše vole kiselinu. Zatvaranje nečega u tegli ograničava kiseonik kojem imaju pristup.
Čak i hrana koja je prošla kroz niz postupaka konzerviranja obično ima ograničen rok trajanja, kao što možda znate ako ste ikada otvorili teglu džema zapečaćenu 1985. godine, i unutra pronašli debeli tepih buđi.
Med - neobičan slučaj
Uvek vodimo unapred izgubljenu bitku protiv ovih organizama, i bilo da je to miris sirćeta koji nam govori da je laktobacil uspeo da uništi sok od pomorandže, ili crne mrlje od buđi na unutrašnjem zidu tegle putera od kikirikija, znaci njihovog prisustva su često neprijatni i neizbežni.
Ali med je neobičan slučaj, i evo zašto. Prave ga pčele od cvetnog nektara, a počinje kao topla, vodenasta, slatkasta tečnost, nešto što deluje kao najčistiji mamac za bakterije.
Pčele koncentrišu nektar na putu do košnice, uklanjajući deo vode, koriste enzime da povećaju sadržaj kiseline u tečnosti, sprečavajući rast nekih oblika mikroorganizama, razlažu šećere na jednostavnije, a zatim prebacuju sadržaj u komore saća.
Zatim, rade nešto izvanredno: počinju da raspršuju med krilima. Raspršivanje polako isparava preostalu vodu, poput ventilatora koji isparava znoj sa vaše kože, tako da supstanca koja je nekada bila oko 70 odsto ili 80 procenata vode vidi da taj broj opada i opada i opada.
"Niska aktivnost vode"
Potpuno zreo med obično ima sadržaj vode između oko 15 i 18 odsto. U stvari, odnos molekula šećera i vode je toliko ogroman da fizički ne bi bilo moguće rastvoriti toliko šećera u toliko vode, bez procesa poput onog koji koriste pčele.
Tamo ima puno šećera i naravno da bi mikroorganizmi voleli da ga isprobaju. Ali sa tako malo vode – i kiselošću koja ih dodatno destimulišu – oni jednostavno ne mogu da prežive. Zatvorite med u tegli, da biste ograničili dostupnost kiseonika, i postoji još jedna prepreka za rast.
Ovo je stanje poznato kao "niska aktivnost vode" među naučnicima koji se bave hranom, i zapravo, smanjenje aktivnosti vode supstance je uobičajeni trik za očuvanje prerađene hrane. Moguće je sprečiti kvarenje vlažne hrane sve dok su molekuli vode vezani u interakcijama sa solju ili šećerom, na primer.
To ne znači da med može da izdrži sve izazove svežine. Kada se tegla meda otvori, njegova površina je redovno izložena vazduhu, a umakanje lizanih kašika će doneti bakterije i vlagu koje nije bilo kada je tegla bila zatvorena.
"Svi su mi govorili da sam pogrešio jer nisam fudbaler. Otišao sam u jedini sport gde sam hendikepiran po visini i snazi. Fudbal mi je bio omiljen, ali košarka mi je bila najveći izazov", izjavio je nekadašnji košarkaš i trener Zoran Moka Slavnić u emisiji Sinteza. Zoran Moka Slavnić, jedan od najvećih playmakera u istoriji jugoslovenske i evropske košarke, gost je emisije Sinteza. Njegova karijera obuhvata zlatne medalje sa svetskih i evropskih prvenstava, trenerske uspehe u Šibenku, Partizanu i Jugoplastici, kao i ulogu prvog selektora samostalne Srbije. U ekskluzivnom razgovoru sa Lukom Mičetom, Moka govori o svom detinjstvu na Kalemegdanu, o prvim koracima u Crvenoj zvezdi, o legendama poput Dražena Petrovića, Aleksandra Đorđevića i Tonija Kukoča koje je otkrio i trenirao, o trenerskoj filozofiji i anegdotama sa najznačajnijih utakmica. Otkriva i kako su izgledali dueli sa Sovjetskim Savezom, šta je značio "koš preko glave" i kako je njegov odnos sa Mirzom Delibašićem i drugim legendama izgradio generaciju koja se i danas pamti kao "zlatni tim Jugoslavije". Moka Slavnić: Fudbal mi je bio omiljen, ali košarka je bila najveći izazov.
specijal
01:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3 (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Transplantacija organa: Od potpisa do novog života. Gosti: Ivana Jović, udruženje Donorstvo je herojstvo, Ana Stamenković, dr Saša Knežević
specijal
04:00
SINTEZA (R)
"Svi su mi govorili da sam pogrešio jer nisam fudbaler. Otišao sam u jedini sport gde sam hendikepiran po visini i snazi. Fudbal mi je bio omiljen, ali košarka mi je bila najveći izazov", izjavio je nekadašnji košarkaš i trener Zoran Moka Slavnić u emisiji Sinteza. Zoran Moka Slavnić, jedan od najvećih playmakera u istoriji jugoslovenske i evropske košarke, gost je emisije Sinteza. Njegova karijera obuhvata zlatne medalje sa svetskih i evropskih prvenstava, trenerske uspehe u Šibenku, Partizanu i Jugoplastici, kao i ulogu prvog selektora samostalne Srbije. U ekskluzivnom razgovoru sa Lukom Mičetom, Moka govori o svom detinjstvu na Kalemegdanu, o prvim koracima u Crvenoj zvezdi, o legendama poput Dražena Petrovića, Aleksandra Đorđevića i Tonija Kukoča koje je otkrio i trenirao, o trenerskoj filozofiji i anegdotama sa najznačajnijih utakmica. Otkriva i kako su izgledali dueli sa Sovjetskim Savezom, šta je značio "koš preko glave" i kako je njegov odnos sa Mirzom Delibašićem i drugim legendama izgradio generaciju koja se i danas pamti kao "zlatni tim Jugoslavije". Moka Slavnić: Fudbal mi je bio omiljen, ali košarka je bila najveći izazov.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-STVARNO DOBAR TATOO (R)
Tetoviranje je deo istorije civilizacija koje se zadržalo da današnjeg dana. Nekada su Jugosloveni ponosno u vojsci, na odsluženju roka od godinu dana, naivno mastilom zapisivali JNA pod kožom, dok su drugi bili ozloglašeni osudjenici kojima je tetovaža bila deo života u ćeliji. Danas su tetovaže obeležje društvenih, političkih, sektaških i mafijaških klanova, ali i stvar mode i prestiža. Tetoviranje se pretvorilo u opšte mesto koje po pravilu ili nije socijalno prihvatljiv ili jeste, ali se vezuje za militariste, kavgadžije i moguće nasilnike.
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je na konferenciji za novinare da se u Valjevskoj bolnici nalaze četiri osobe povređene na protestima sa lakim povredama, a o navodima o povređivanju i smrti maloletnika u Valjevu, istakao je da se to nije desilo.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsednik Rusije Vladimir Putin održali su sastanak na Aljasci, gde su razgovarali o okončanju rata u Ukrajini. Posle tri sata pregovora u Enkoridžu, novinarima su saopštili da nije postignut konačan dogovor, ali da su napravljeni pomaci.
U organizaciji studenata u blokadi i zborova, četvrto veče zaredom u više mesta u Srbiji održani su protesti pod nazivom "Srbija se umiriti ne može". U Valjevu se dogodio niz incidenata, nakon čega je usledilo hapšenje demonstranata. Incidenti su zabeleženi i u drugim mestima.
Jedna osoba je poginula, a sedam je povređeno u saobraćajnoj nesreći na putu Zaječar–Knjaževac kod sela Grljan, koja se dogodila oko pet sati, saznajemo iz Policijske uprave Zaječar.
Dvojica tinejdžera, starosti 19 i 17 godina, poginula su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mestu Ugrinovci, na putu Batajnica–Busije, saznaje Newsmax Balkans.
Princ Vilijam i princeza od Velsa, Kejt Midlton, preseliće se u novu rezidenciju Forest Lodž u Vindzor Grejt Parku sa osam spavaćih soba, vrednu oko 18,7 miliona evra.
Prvi mladunci pande zoološkog vrta u Hong Kongu proslavili su svoj prvi rođendan pred posetiocima koji su uživali u razigranim ludorijama blizanaca Đia Đia i De De, dok su padali sa ljuljaški, peli se po drveću i kotrljali se po svom kavezu.
Naučnici sa Univerziteta Sanšajn Koust u Australiji otkrili su da pojedini faktori iz životne sredine, poput zagađenja, mogu uticati na promenu pola kod divljih ptica, što je do sada smatrano izuzetno retkom pojavom kod ove životinjske grupe.
Mladić poreklom iz Srbije, koji trenutno živi u Indiji, izazvao je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je objavio video u kome čisti gomilu otpada koja je stajala na tom mestu više od mesec dana.
Mnogi ljudi ne obraćaju pažnju na način na koji odlažu čaše nakon pranja, ali postoji važan razlog zbog kojeg stručnjaci savetuju da ih nikada ne okrećete naopako.
Mravi mogu predstavljati ozbiljnu smetnju u domaćinstvu - napadaju ostavu, hranu, pa čak i sobne biljke. Iako se čine bezazleno, kada se namnože, stiče se utisak da su preplavili celi dom.
Na napuštenom gradilištu Roda Marketa u Novom Sadu nastala je jedna od najvećih kolonija belih roda u Evropi. Sa više od 300 ptica, ovo mesto postalo je pravi prirodni raj u urbanom okruženju, podsećajući nas na lepotu prirode usred grada.
Komentari (0)