Magična supstanca - med: Tajna hemija mu pomaže da se ne kvari
Med je prirodni zaslađivač, a bakterije vole da se gozbe šećerom. Ali med je izuzetno otporan na kvarenje. Šta stoji iza njegove sposobnosti da pobedi bakterije?
Većina poslastica u teglama ima ograničen rok trajanja – dovoljno je samo jednom da umočite prljavu kašičicu da kolonije bakterija počnu da bujaju. Međutim, postoje određene namirnice sa posebnom trajnošću, sposobne da ostanu jestive godinama.
Med je jedna od ovih magičnih supstanci. U zatvorenom okruženju, iako se zlatna materija može kristalizovati, postajući gusta i grudvasta, neće se pokvariti. Ova postojana sposobnost da se odupre kvarenju svodi se na hemijski sastav meda i način na koji se pravi.
Pčelari širom Srbije suočavaju se sa šokantnim prizorima, praznim i beživotnim košnicama. Vojvodina je ove godine epicentar jednog od najvećih pomora pčela u poslednjih 10 godina.
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović izjavio je da se ceo region suočava sa velikim uginućem pčela a da je u Srbiji najgora situacija u Vojvodini, gde u nekim pčelinjacima uginuće pčela dostiže i do 100 odsto.
Kada kažemo da se hrana pokvarila, ono što zapravo mislimo je da je nešto drugo prvo došlo do nje, nešto mikroskopsko. Bakterije, gljivice i plesni prisutne su u barem malom broju u mnogim namirnicama, a brojni postupci koje ljudi koriste za konzerviranje hrane osmišljeni su da obeshrabre ova stvorenja da je konzumiraju, piše RTS.
Mnogi od ovih mikroorganizama preferiraju vlažne uslove, više (ali ne previsoke) temperature, blagi pH i dosta kiseonika koji koriste u svom metabolizmu. Dehidracija mesa ili voća, dakle, lišava ih vode.
Foto: Tanjug/AP/Michael Probst
Kuvanje hrane na visokoj temperaturi, a zatim njeno premeštanje u frižider radi skladištenja, ubija mnoge mikroorganizme i sprečava rast onih koji su preživeli. Suspenzija hrane u smesi za kiseljenje odbija sve osim onih stvorenja koja najviše vole kiselinu. Zatvaranje nečega u tegli ograničava kiseonik kojem imaju pristup.
Čak i hrana koja je prošla kroz niz postupaka konzerviranja obično ima ograničen rok trajanja, kao što možda znate ako ste ikada otvorili teglu džema zapečaćenu 1985. godine, i unutra pronašli debeli tepih buđi.
Med - neobičan slučaj
Uvek vodimo unapred izgubljenu bitku protiv ovih organizama, i bilo da je to miris sirćeta koji nam govori da je laktobacil uspeo da uništi sok od pomorandže, ili crne mrlje od buđi na unutrašnjem zidu tegle putera od kikirikija, znaci njihovog prisustva su često neprijatni i neizbežni.
Ali med je neobičan slučaj, i evo zašto. Prave ga pčele od cvetnog nektara, a počinje kao topla, vodenasta, slatkasta tečnost, nešto što deluje kao najčistiji mamac za bakterije.
Pčele koncentrišu nektar na putu do košnice, uklanjajući deo vode, koriste enzime da povećaju sadržaj kiseline u tečnosti, sprečavajući rast nekih oblika mikroorganizama, razlažu šećere na jednostavnije, a zatim prebacuju sadržaj u komore saća.
Zatim, rade nešto izvanredno: počinju da raspršuju med krilima. Raspršivanje polako isparava preostalu vodu, poput ventilatora koji isparava znoj sa vaše kože, tako da supstanca koja je nekada bila oko 70 odsto ili 80 procenata vode vidi da taj broj opada i opada i opada.
"Niska aktivnost vode"
Potpuno zreo med obično ima sadržaj vode između oko 15 i 18 odsto. U stvari, odnos molekula šećera i vode je toliko ogroman da fizički ne bi bilo moguće rastvoriti toliko šećera u toliko vode, bez procesa poput onog koji koriste pčele.
Tamo ima puno šećera i naravno da bi mikroorganizmi voleli da ga isprobaju. Ali sa tako malo vode – i kiselošću koja ih dodatno destimulišu – oni jednostavno ne mogu da prežive. Zatvorite med u tegli, da biste ograničili dostupnost kiseonika, i postoji još jedna prepreka za rast.
Ovo je stanje poznato kao "niska aktivnost vode" među naučnicima koji se bave hranom, i zapravo, smanjenje aktivnosti vode supstance je uobičajeni trik za očuvanje prerađene hrane. Moguće je sprečiti kvarenje vlažne hrane sve dok su molekuli vode vezani u interakcijama sa solju ili šećerom, na primer.
To ne znači da med može da izdrži sve izazove svežine. Kada se tegla meda otvori, njegova površina je redovno izložena vazduhu, a umakanje lizanih kašika će doneti bakterije i vlagu koje nije bilo kada je tegla bila zatvorena.
Hrvatski predsednik otkazao samit Brdo-Brioni – na kakvom je ispitu regionalna diplomatija? Da li su lokalni izbori bili “generalna proba” za parlamentarne? Gosti emisije biće Gordana Čomić i Dijana Radović Kakva rešenja ima resorno Ministarstvo kada su u pitanju problemi zagađenost vazduha I divlje deponije?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Energetika je postala politika, a poliItika energetika. Neko će reći – ništa novo, ali ovoliko oružja oko nafte i gasa možda nikad nije zabeleženo. Gost Stava dana je Strahinja Obrenović sa Fakulteta političkih nauka, a uključićemo i eksperta za energetiku Vladana Pavlovića.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Na mostu preko reke Dunav između Kovina i Smedereva došlo je do teške saobraćajne nesreće u kojoj je jedna osoba stradala, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Izborna komisija užičke gradske opštine Sevojno objavila je preliminarne rezultate izbora, prema kojima je lista "Aleksandar Vučić - Sevojno, naša porodica" osvojila 2.108 glasova (49,60 odsto), dok je lista "Ujedinjeni - Sevojno" dobila poverenje 1.906 birača (44,85 odsto).
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Lista "Aleksandar Vučić - Aranđelovac, naša porodica" osvojila je 13.030 glasova (50,12 odsto) na lokalnim izborima u Aranđelovcu, dok je za listu "Studenti za Aranđelovac - Mladost pobeđuje" glasalo 11.979 građana (46,08 odsto), pokazuju preliminarni rezultati izbora.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Posiveli beli veš čest je problem u domaćinstvima, posebno nakon višekratnog pranja ili nepravilnog razdvajanja odeće. Iako na prvi pogled deluje da je takvu odeću teško spasiti, postoje metode koje mogu pomoći da se beloj tkanini vrati svežina i svetlina.
Kosa ne raste od šampona, već od onoga što se unosi u telo. Kosa je zapravo ogledalo unutrašnjeg zdravlja i prvi signal da organizmu nedostaju ključni gradivni blokovi. Umesto skupih površinskih tretmana, tajna bujne frizure krije se u pametnom hranjenju folikula iznutra.
Letnje računanje vremena počelo je u nedelju tako što smo časovnike pomerili za jedan sat unapred, sa dva na tri. Naizgled sitna promena na satu, ali ozbiljan izazov za naš organizam i svakodnevicu. Kako pomeranje sata utiče na mozak, san i zdravlje?
Četbotovi na bazi veštačke inteligencije koji se ulaguju korisniku vode ka zavisnosti od tehnologije i lošim odlukama, pokazala je nova studija Univerziteta Stenford.
Kontrola šećera u krvi jedna je od ključnih stavki kada je u pitanju očuvanje zdravlja, ne samo za osobe sa dijabetesom, već i za one koji žele da sačuvaju vitalnost, energiju i stabilno raspoloženje.
Američki farmaceutski gigant, kompanija Eli Lilly, postigla je novi dogovor koji označava ubrzanje ulaska veštačke inteligencije u razvoj lekova, sa ciljem da AI dizajnirani tretmani brže stignu na globalno tržište.
Komentari (0)