Magična supstanca - med: Tajna hemija mu pomaže da se ne kvari
Med je prirodni zaslađivač, a bakterije vole da se gozbe šećerom. Ali med je izuzetno otporan na kvarenje. Šta stoji iza njegove sposobnosti da pobedi bakterije?
Većina poslastica u teglama ima ograničen rok trajanja – dovoljno je samo jednom da umočite prljavu kašičicu da kolonije bakterija počnu da bujaju. Međutim, postoje određene namirnice sa posebnom trajnošću, sposobne da ostanu jestive godinama.
Med je jedna od ovih magičnih supstanci. U zatvorenom okruženju, iako se zlatna materija može kristalizovati, postajući gusta i grudvasta, neće se pokvariti. Ova postojana sposobnost da se odupre kvarenju svodi se na hemijski sastav meda i način na koji se pravi.
Pčelari širom Srbije suočavaju se sa šokantnim prizorima, praznim i beživotnim košnicama. Vojvodina je ove godine epicentar jednog od najvećih pomora pčela u poslednjih 10 godina.
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović izjavio je da se ceo region suočava sa velikim uginućem pčela a da je u Srbiji najgora situacija u Vojvodini, gde u nekim pčelinjacima uginuće pčela dostiže i do 100 odsto.
Kada kažemo da se hrana pokvarila, ono što zapravo mislimo je da je nešto drugo prvo došlo do nje, nešto mikroskopsko. Bakterije, gljivice i plesni prisutne su u barem malom broju u mnogim namirnicama, a brojni postupci koje ljudi koriste za konzerviranje hrane osmišljeni su da obeshrabre ova stvorenja da je konzumiraju, piše RTS.
Mnogi od ovih mikroorganizama preferiraju vlažne uslove, više (ali ne previsoke) temperature, blagi pH i dosta kiseonika koji koriste u svom metabolizmu. Dehidracija mesa ili voća, dakle, lišava ih vode.
Foto: Tanjug/AP/Michael Probst
Kuvanje hrane na visokoj temperaturi, a zatim njeno premeštanje u frižider radi skladištenja, ubija mnoge mikroorganizme i sprečava rast onih koji su preživeli. Suspenzija hrane u smesi za kiseljenje odbija sve osim onih stvorenja koja najviše vole kiselinu. Zatvaranje nečega u tegli ograničava kiseonik kojem imaju pristup.
Čak i hrana koja je prošla kroz niz postupaka konzerviranja obično ima ograničen rok trajanja, kao što možda znate ako ste ikada otvorili teglu džema zapečaćenu 1985. godine, i unutra pronašli debeli tepih buđi.
Med - neobičan slučaj
Uvek vodimo unapred izgubljenu bitku protiv ovih organizama, i bilo da je to miris sirćeta koji nam govori da je laktobacil uspeo da uništi sok od pomorandže, ili crne mrlje od buđi na unutrašnjem zidu tegle putera od kikirikija, znaci njihovog prisustva su često neprijatni i neizbežni.
Ali med je neobičan slučaj, i evo zašto. Prave ga pčele od cvetnog nektara, a počinje kao topla, vodenasta, slatkasta tečnost, nešto što deluje kao najčistiji mamac za bakterije.
Pčele koncentrišu nektar na putu do košnice, uklanjajući deo vode, koriste enzime da povećaju sadržaj kiseline u tečnosti, sprečavajući rast nekih oblika mikroorganizama, razlažu šećere na jednostavnije, a zatim prebacuju sadržaj u komore saća.
Zatim, rade nešto izvanredno: počinju da raspršuju med krilima. Raspršivanje polako isparava preostalu vodu, poput ventilatora koji isparava znoj sa vaše kože, tako da supstanca koja je nekada bila oko 70 odsto ili 80 procenata vode vidi da taj broj opada i opada i opada.
"Niska aktivnost vode"
Potpuno zreo med obično ima sadržaj vode između oko 15 i 18 odsto. U stvari, odnos molekula šećera i vode je toliko ogroman da fizički ne bi bilo moguće rastvoriti toliko šećera u toliko vode, bez procesa poput onog koji koriste pčele.
Tamo ima puno šećera i naravno da bi mikroorganizmi voleli da ga isprobaju. Ali sa tako malo vode – i kiselošću koja ih dodatno destimulišu – oni jednostavno ne mogu da prežive. Zatvorite med u tegli, da biste ograničili dostupnost kiseonika, i postoji još jedna prepreka za rast.
Ovo je stanje poznato kao "niska aktivnost vode" među naučnicima koji se bave hranom, i zapravo, smanjenje aktivnosti vode supstance je uobičajeni trik za očuvanje prerađene hrane. Moguće je sprečiti kvarenje vlažne hrane sve dok su molekuli vode vezani u interakcijama sa solju ili šećerom, na primer.
To ne znači da med može da izdrži sve izazove svežine. Kada se tegla meda otvori, njegova površina je redovno izložena vazduhu, a umakanje lizanih kašika će doneti bakterije i vlagu koje nije bilo kada je tegla bila zatvorena.
Porođaj - najlepša uspomena ili trauma. Gosti: Snežana Malešev, specijalista strukovna medicinska sestra, Marina Jnković, mama četvoro dece i dr Aleksandar Dobrosavljević, specijalista ginekologije i akušerstva
specijal
09:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
AVANTURA BALKAN
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. L. (41), M. B. (34) i N. S. (52) iz Užica, kao i P. DŽ. (51), državljanina Crne Gore, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.
Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom su roditelji dečaka koji je počinio masovno ubistvo u školi "Vladislav Ribnikar" i sama škola obavezani da solidarno isplate 3,1 milion dinara ranjenom učeniku J. D, zbog pretrpljene nematerijalne štete.
Posle širenja dopisničke mreže van granica Srbije i otvaranja studija u Sarajevu i Podgorici, Newsmax Balkans je nedavno uspostavio i dopisnički centar u Skoplju.
Mlada italijanska gimnastičarka Tara Dragaš osvojila je bronzanu medalju na Svetskom kupu u Milanu u ritmičkojn gimnastici, a za svoju koreografiju odabrala je pesmu "Lela Vranjanka".
Konzumiranje soka od kiselih krastavaca postalo je naročito popularno u poslednjih nekoliko godina, posebno nakon napornih treninga. Postavlja se pitanje koliko je on zapravo zdrav.
Tokom vrelih letnjih dana u gradu, malo šta je osvežavajuće kao ulazak u bazen. Ali da li je voda u bazenu zaista čista kao što izgleda kristalno plavo?
Sezona godišnjih odmora je uveliko počela, a mnogi već planiraju beg od svakodnevice i nekoliko dana odmora van svog doma. Ipak, jedno od čestih pitanja koje muči ljubitelje biljaka jeste – kako sačuvati cveće tokom odsustva?
Mnogi tokom leta teže zdravoj, ujednačenoj boji tena. I dok su kreme za sunčanje osnovna zaštita, način ishrane može u velikoj meri doprineti lepšem i dugotrajnijem tenu.
Svi smo se našli u situaciji u kojoj je bilo nemoguće parkirati automobil u hladu ili garaži kako ne bi bio izložen suncu i ekstremnoj vrućini. Toplota negativno utiče na automobile podjednako kao i na ljude, a posledice mogu da budu i te kako ozbiljne.
Bolesti koje prenose komarci šire se Evropom, a porast broja slučajeva čikungunje, denge i virusa Zapadnog Nila podstiče ponovna upozorenja zdravstvenih stručnjaka.
Zdravlje je nešto čime smo gotovo svi i stalno opterećeni, svi uporno tvrdimo da nam je zdravlje na prvom mestu, ali znamo li zaista kako da ga sačuvamo? Šta je do nas, a šta do medicine? Odgovore na ova pitanja pokušali smo da pronađemo u ovoj, po mnogo čemu posebnoj epizodi emisije "Tražim reč".
Lekar koji je krckao zglobove prstiju jedne ruke svakog dana tokom više od 60 godina - podelio je svoje iskustvo, i dao odgovor na sva upozorenja, uglavnom majki i baka, koje su nam neretko poručivale da to nikako ne činimo.
Komentari (0)