(VIDEO) Slobodno kretanje u Evropi moglo bi da postane privilegija, a ne pravilo: Šengen sve češće na pauzi
Jedna od najvažnijih tekovina Evropske unije – slobodno kretanje bez granica – sve je češće na pauzi. Čak 11 država Šengenskog prostora trenutno primenjuje granične kontrole. Iako su uvedene kao privremena mera još 2015. godine, mnoge traju godinama i otvaraju pitanje: da li Šengen više funkcioniše?
Šengenska zona trenutno obuhvata 29 evropskih zemalja koje su se obavezale da ukinu kontrole na zajedničkim granicama.
Ipak, u poslednjih deset godina, zbog terorističkih napada, migracione krize i bezbednosnih pretnji, pojedine države – među kojima su Nemačka, Austrija, Francuska i Danska – vraćaju kontrole.
Takva praksa, iako predviđena Šengenskim kodeksom, u suprotnosti je sa idejom slobodnog kretanja ljudi, roba i usluga.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Zemlje Zapadne Evrope, gde ljudi najviše dolaze, a to je pre svega Nemačka, svoju političku elitu pokušavaju da ubede da mogu da kontrolišu migraciju, a pošto ne mogu da deluju bez saglasnosti svih na spoljim granicama, oni preduzimaju jednosmerne poteze na svojim unutrašnjim granicama sa susednim zemljama EU. U tom smislu, imamo granične kontrole, koje Nemačka uvodi već duže vreme, a sada i odvraća ljude koji su iz susednih zemalja EU, pokušavaju da dođu do Nemačke", kaže za Newsmax Balkans Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
Poljska je uvela privremene kontrole na svojim granicama sa Nemačkom i Litvanijom, u nastojanju da zaustavi sve veći broj ilegalnih migranata koji prelaze poljsku granicu sa severa i zapada.
Britanski državljani koji putuju u Evropsku uniju svaki put kada prođu kroz luku Dover pri ulasku u Šengen zonu moraju da budu podvrgnuti proveri otisaka prstiju, pošto još uvek nije spremna aplikacija za biometrijsku proveru podataka, prenose britanski mediji.
Generalna sekretarka Evropskog pokreta Dragana Đurica ističe da su kontrole postale trajan mehanizam koji se koristi zbog različitih razloga – od migracija do unutrašnje bezbednosti – ali upozorava da njihovo produžavanje može dugoročno ugroziti funkcionisanje EU.
"Takve mere mogu da imaju veliki uticaj na obične građane, naročito sada u vreme godišnjih odmora i povećane frekventnosti putovanja, i može dovesti do dužeg čekanja, do duže provere na pasoškim kontrolama, provere prtljaga… Ali, pored samih građana, takođe može imati uticaj i na biznis i na konkurentnost, odnosno može uticati na smanjenje konkurentnosti, jer povećanje kontrole samo po sebi podrazumeva otežan protok, više kašnjenja i samim tim povećanje troškova poslovanja, što u konačnici umanjuje ekonomsku konkurentnost", navela je Đurica.
Printscreen: Newsmax Balkans
Povratak migranata iz Šengenske zone ka zemljama Balkana, među kojima je i Srbija, može dodatno opteretiti ionako ranjiv sistem. Đurović upozorava da država mora imati jasnu migracionu politiku kako bi odgovorila na moguće pritiske, posebno ako se povećava broj ljudi koji ostaju zarobljeni na granici EU.
"U ovakvim potezima uvođenja nekih granica u Šengenskoj zoni i odvraćanja ljudi u Šengenskoj zoni, nužno ne ostavljaju efekte kod nas. Bitno je kako naša država posmatra taj problem. Ukoliko ona želi da sarađuje, da dobije neke poene u saradnji po pitanju migracije sa zemljama članicama Evropske unije, onda će ona više raditi na tome da te ljude prihvati. Ukoliko ona to odbije, ukoliko se ona tome protivi, a migracija već sama po sebi je vrlo pokretna i promenljivog karaktera, ali i vrlo prilagodljiva, ta migracija će nastaviti i dalje", kazao je Đurović.
Šengenski sistem i dalje opstaje – ali sve više funkcioniše pod uslovima.
Dok neke članice biraju kontrolu umesto otvorenosti, stručnjaci upozoravaju da bez dogovora i jasne strategije, slobodno kretanje u Evropi moglo bi postati privilegija, a ne pravilo.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
07:00
TRAŽIM REČ (R)
U emisiji "Tražim reč" razgovarali smo sa obolelima od melanoma i o tome kako se čuvati, kada i gde se pregledati, kako ne zalutati u zabludama i pogrešnim informacijama. Gosti u studiju su bili predsednik Udruženja pacijenata obolelih od melanoma Savo Pilipović i specijalista dermatologije Nevena Nešković. Video-vezom uključila nam se i doktorka Danijela Cvetković iz Kragujevca, koja je igrom slučaja obolela od melanoma i u jednom trenutku imala oko 70 metastaza.
specijal
08:00
OTVORI OČI
Kako "diše" Novi Sad nepunih 9 meseci od tragedije? Gost: Žarko Mićin, gradonačelnik Novog Sada Zbog čega se u prva 24 sata gotovo svako postignuto primirje prekrši? Koliko je realno priznanje Palestine kao države?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Posle Vidovdana, društvena i politička kriza u Srbiji kao da gubi na intenzitetu. Da li su reke studenata i građana nezadovoljnih vlašću sa ulica sklonile paklene vrućine koju su prelazile 40 podeok, na asfaltu i preko 50 ili je ovo samo neka vrsta "velikog odmora"? Gosti Stava dana Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka i Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj.
Jedna osoba je poginula, a više stotina je evakuisano kada su jake padavine, snažan vetar i bujice pogodile Rumuniju, saopštio je rumunski Generalni inspektorat za vanredne situacije (IGSU).
Iako je Srbija među najvećim izvoznicima maline na svetu, ovogodišnja suša, mraz i loš rod smanjili su prinose, dok su otkupne i maloprodajne cene malina i kupina znatno porasle. Uvoznici beleže dobit, proizvođači gubitke.
Neposredno pre početka utakmice drugog kola kvalifikacija za Ligu šampiona Crvena zvezda - Linkoln ispred stadiona došlo je do incidenata između navijača crveno-belih i policije, javlja reporter Tanjuga sa lica mesta.
Sekretarijat za javni prevoz saopštio je da će zbog najavljenih hitnih radova koje će Javno-komunalno preduzeće "Beogradski vodovod i kanalizacija" izvoditi od 30. jula do 9. avgusta u Požeškoj ulici doći do zatvaranja dela te ulice i izmene 18 linija javnog prevoza.
Prvi slučajevi stočne bolesti "plavi jezik" registrovani su na Kosovu i Metohiji, a Agencija za hranu i veterinu uvela je opšte restriktivne mere kako bi se sprečilo širenje bolesti među životinjama.
Pripadnici Uprave saobraćajne policije su presretačima na auto-putu kod Sremske Mitrovice isključili iz saobraćaja dva strana državljanina i protiv njih su podnete prekršajne prijave zbog nasilničke vožnje, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
U više gradova u Srbiji održavaju se skupovi podrške studentima Državnog univerziteta u Novom Pazaru, a u Aranđelovcu je organizovan protest protiv kopanja litijuma.
Nakon letnjeg smanjenja intenziteta protesta može doći do burnije jeseni, smatra Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj, dok je profesor Fakulteta političkih nauka Milan Petričković stava da energija protesta definitivno pada.
Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje najavljuje značajan iskorak u lečenju mladih pacijenata sa urođenim srčanim manama. Reč je o zahvatu koji podrazumeva zamenu plućne valvule bez otvaranja grudnog koša. Intervencija se vrši kroz preponu, a postoperativni period podrazumeva dan u bolnici.
Prijemni na fakultetima na Univerzitetu u Beogradu završeni su polaganjem ispita na Stomatološkom fakultetu, a rok za upis studenata na fakultete za koje imaju dovoljan broj bodova biće do 7. avgusta.
Da li je moguće postati emotivno zavistan od – veštačke inteligencije? Gde je granica između korisnog i opasnog i šta biva u budućnosti kada nam algoritam upozna dušu?
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove saopštio je da je odbio zahtev Ratka Mladića za prevremeno ili privremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga.
U narednom periodu biće intenzivirane aktivnosti na realizaciji velikih infrastrukturnih projekata u oblasti studentskog stanovanja i standarda, odnosno izgradnje novog studentskog doma u Studentskom gradu u Beogradu i završetak izgradnje u Nišu, izjavio je ministar prosvete Dejan Vuk Stanković.
Komentari (0)