(VIDEO) Slobodno kretanje u Evropi moglo bi da postane privilegija, a ne pravilo: Šengen sve češće na pauzi
Jedna od najvažnijih tekovina Evropske unije – slobodno kretanje bez granica – sve je češće na pauzi. Čak 11 država Šengenskog prostora trenutno primenjuje granične kontrole. Iako su uvedene kao privremena mera još 2015. godine, mnoge traju godinama i otvaraju pitanje: da li Šengen više funkcioniše?
Šengenska zona trenutno obuhvata 29 evropskih zemalja koje su se obavezale da ukinu kontrole na zajedničkim granicama.
Ipak, u poslednjih deset godina, zbog terorističkih napada, migracione krize i bezbednosnih pretnji, pojedine države – među kojima su Nemačka, Austrija, Francuska i Danska – vraćaju kontrole.
Takva praksa, iako predviđena Šengenskim kodeksom, u suprotnosti je sa idejom slobodnog kretanja ljudi, roba i usluga.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Zemlje Zapadne Evrope, gde ljudi najviše dolaze, a to je pre svega Nemačka, svoju političku elitu pokušavaju da ubede da mogu da kontrolišu migraciju, a pošto ne mogu da deluju bez saglasnosti svih na spoljim granicama, oni preduzimaju jednosmerne poteze na svojim unutrašnjim granicama sa susednim zemljama EU. U tom smislu, imamo granične kontrole, koje Nemačka uvodi već duže vreme, a sada i odvraća ljude koji su iz susednih zemalja EU, pokušavaju da dođu do Nemačke", kaže za Newsmax Balkans Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
Poljska je uvela privremene kontrole na svojim granicama sa Nemačkom i Litvanijom, u nastojanju da zaustavi sve veći broj ilegalnih migranata koji prelaze poljsku granicu sa severa i zapada.
Britanski državljani koji putuju u Evropsku uniju svaki put kada prođu kroz luku Dover pri ulasku u Šengen zonu moraju da budu podvrgnuti proveri otisaka prstiju, pošto još uvek nije spremna aplikacija za biometrijsku proveru podataka, prenose britanski mediji.
Generalna sekretarka Evropskog pokreta Dragana Đurica ističe da su kontrole postale trajan mehanizam koji se koristi zbog različitih razloga – od migracija do unutrašnje bezbednosti – ali upozorava da njihovo produžavanje može dugoročno ugroziti funkcionisanje EU.
"Takve mere mogu da imaju veliki uticaj na obične građane, naročito sada u vreme godišnjih odmora i povećane frekventnosti putovanja, i može dovesti do dužeg čekanja, do duže provere na pasoškim kontrolama, provere prtljaga… Ali, pored samih građana, takođe može imati uticaj i na biznis i na konkurentnost, odnosno može uticati na smanjenje konkurentnosti, jer povećanje kontrole samo po sebi podrazumeva otežan protok, više kašnjenja i samim tim povećanje troškova poslovanja, što u konačnici umanjuje ekonomsku konkurentnost", navela je Đurica.
Printscreen: Newsmax Balkans
Povratak migranata iz Šengenske zone ka zemljama Balkana, među kojima je i Srbija, može dodatno opteretiti ionako ranjiv sistem. Đurović upozorava da država mora imati jasnu migracionu politiku kako bi odgovorila na moguće pritiske, posebno ako se povećava broj ljudi koji ostaju zarobljeni na granici EU.
"U ovakvim potezima uvođenja nekih granica u Šengenskoj zoni i odvraćanja ljudi u Šengenskoj zoni, nužno ne ostavljaju efekte kod nas. Bitno je kako naša država posmatra taj problem. Ukoliko ona želi da sarađuje, da dobije neke poene u saradnji po pitanju migracije sa zemljama članicama Evropske unije, onda će ona više raditi na tome da te ljude prihvati. Ukoliko ona to odbije, ukoliko se ona tome protivi, a migracija već sama po sebi je vrlo pokretna i promenljivog karaktera, ali i vrlo prilagodljiva, ta migracija će nastaviti i dalje", kazao je Đurović.
Šengenski sistem i dalje opstaje – ali sve više funkcioniše pod uslovima.
Dok neke članice biraju kontrolu umesto otvorenosti, stručnjaci upozoravaju da bez dogovora i jasne strategije, slobodno kretanje u Evropi moglo bi postati privilegija, a ne pravilo.
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Najnoviji slučaj čedomorstva ponovo postvalja pred nas pitanja...svi pitamo „kako je to mogla da uradi?", retko ko pita – „kako je mogla da ostane neprimećena?“ Zašto majke u krizi ostaju same i koliko sistem pruža podršku? Umemo li da prepoznamo majku kojoj je potrebna pomoć? U najnovijoj epizodi,odgovore ćemo tražiti sa Jovanom Ružičić iz Centra za mame, Martom Lovrić - digitalni kreatorom I Jasminom Mihnjak - psihologom i urednicom Roditeljskog portala Svet za Nas.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
Pripadnici MUP, Uprave kriminalističke policije, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, uhapsili su V. K. (65), bivšu v. d. direktorku Zavoda za transfuziju krvi Niš, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično delo zloupotreba službenog
Haški osuđenik i bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije general-pukovnik Nebojša Pavković preminuo je u 79. godini na Vojno-medicinskoj akademiji (VMA) u Beogradu, potvdio je za Newsmax Balkans visoki funkcioner Socijalističke partije Srbije Nikola Šainović.
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora. Požar je nakon nekog vremena lokalizovan, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Iako smatra da nezavisna regulatorna tela, uključujući i Regulatorno telo za elektronske medije (REM), troši mnogo novca, ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina za Newsmax Balkans kaže da je u aktuelnom političkom trenutku njegovo postojanje neophodno.
Još dva pacijenta povređena u saobraćajnoj nesreći u petak, otpuštena su na kućno lečenje iz Opšte bolnice u Sremskoj Mitrovici, gde je trenutno hospitalizovano njih 14, od kojih se troje nalaze u Jedinici intenzivne nege, a ostali na odeljenjima ortopedije i hirurgije i svi su u stabilnom stanju.
Po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, u toku je akcija hapšenja koju sprovode pripadnici Uprave kriminalističke policije uz kolege iz Specijalne antiterorističke jedinice, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da odluka Saveta EU da od 1. januara 2026. godine zabrani uvoz ruskog gasa u zemlje članice Evropske unije ne znači da će države članice prekinuti transfer trećim zeljama kao što je Srbija.
Koliko je danas solidarnost u našem društvu stvarna, a koliko samo reč? Kako obezbediti da pomoć stigne onima kojima je najpotrebnija, bez obzira na političke ili medijske interese?
Ambasada Srbije ponovo je otvorena u glavnom gradu Ukrajine, Kijevu, a tom prilikom organizovan je prijem kojem su prisustvovale diplomate, predstavnici državnih institucija i drugi.
U Srbiji će tokom dana biti malo i umereno oblačno sa sunčanim intervalima, osim na jugozapadu, jugu i jugoistoku zemlje gde se uz više oblačnosti ponegde očekuje i slaba kiša, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Komentari (0)