(VIDEO) Slobodno kretanje u Evropi moglo bi da postane privilegija, a ne pravilo: Šengen sve češće na pauzi
Jedna od najvažnijih tekovina Evropske unije – slobodno kretanje bez granica – sve je češće na pauzi. Čak 11 država Šengenskog prostora trenutno primenjuje granične kontrole. Iako su uvedene kao privremena mera još 2015. godine, mnoge traju godinama i otvaraju pitanje: da li Šengen više funkcioniše?
Šengenska zona trenutno obuhvata 29 evropskih zemalja koje su se obavezale da ukinu kontrole na zajedničkim granicama.
Ipak, u poslednjih deset godina, zbog terorističkih napada, migracione krize i bezbednosnih pretnji, pojedine države – među kojima su Nemačka, Austrija, Francuska i Danska – vraćaju kontrole.
Takva praksa, iako predviđena Šengenskim kodeksom, u suprotnosti je sa idejom slobodnog kretanja ljudi, roba i usluga.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Zemlje Zapadne Evrope, gde ljudi najviše dolaze, a to je pre svega Nemačka, svoju političku elitu pokušavaju da ubede da mogu da kontrolišu migraciju, a pošto ne mogu da deluju bez saglasnosti svih na spoljim granicama, oni preduzimaju jednosmerne poteze na svojim unutrašnjim granicama sa susednim zemljama EU. U tom smislu, imamo granične kontrole, koje Nemačka uvodi već duže vreme, a sada i odvraća ljude koji su iz susednih zemalja EU, pokušavaju da dođu do Nemačke", kaže za Newsmax Balkans Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
Poljska je uvela privremene kontrole na svojim granicama sa Nemačkom i Litvanijom, u nastojanju da zaustavi sve veći broj ilegalnih migranata koji prelaze poljsku granicu sa severa i zapada.
Britanski državljani koji putuju u Evropsku uniju svaki put kada prođu kroz luku Dover pri ulasku u Šengen zonu moraju da budu podvrgnuti proveri otisaka prstiju, pošto još uvek nije spremna aplikacija za biometrijsku proveru podataka, prenose britanski mediji.
Generalna sekretarka Evropskog pokreta Dragana Đurica ističe da su kontrole postale trajan mehanizam koji se koristi zbog različitih razloga – od migracija do unutrašnje bezbednosti – ali upozorava da njihovo produžavanje može dugoročno ugroziti funkcionisanje EU.
"Takve mere mogu da imaju veliki uticaj na obične građane, naročito sada u vreme godišnjih odmora i povećane frekventnosti putovanja, i može dovesti do dužeg čekanja, do duže provere na pasoškim kontrolama, provere prtljaga… Ali, pored samih građana, takođe može imati uticaj i na biznis i na konkurentnost, odnosno može uticati na smanjenje konkurentnosti, jer povećanje kontrole samo po sebi podrazumeva otežan protok, više kašnjenja i samim tim povećanje troškova poslovanja, što u konačnici umanjuje ekonomsku konkurentnost", navela je Đurica.
Printscreen: Newsmax Balkans
Povratak migranata iz Šengenske zone ka zemljama Balkana, među kojima je i Srbija, može dodatno opteretiti ionako ranjiv sistem. Đurović upozorava da država mora imati jasnu migracionu politiku kako bi odgovorila na moguće pritiske, posebno ako se povećava broj ljudi koji ostaju zarobljeni na granici EU.
"U ovakvim potezima uvođenja nekih granica u Šengenskoj zoni i odvraćanja ljudi u Šengenskoj zoni, nužno ne ostavljaju efekte kod nas. Bitno je kako naša država posmatra taj problem. Ukoliko ona želi da sarađuje, da dobije neke poene u saradnji po pitanju migracije sa zemljama članicama Evropske unije, onda će ona više raditi na tome da te ljude prihvati. Ukoliko ona to odbije, ukoliko se ona tome protivi, a migracija već sama po sebi je vrlo pokretna i promenljivog karaktera, ali i vrlo prilagodljiva, ta migracija će nastaviti i dalje", kazao je Đurović.
Šengenski sistem i dalje opstaje – ali sve više funkcioniše pod uslovima.
Dok neke članice biraju kontrolu umesto otvorenosti, stručnjaci upozoravaju da bez dogovora i jasne strategije, slobodno kretanje u Evropi moglo bi postati privilegija, a ne pravilo.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Autizam- spektar izazova, nerazumevanja i nevidljivih prepreka. Koliko društvo zaista razume osobe sa autizmom, a koliko njihove porodice ostavlja same u borbi? Odgovore tražimo od Nenada Glumbića, redovnog profesora na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu.
U Gornjem Milanovcu u nedelju je došlo do masovne tuče na svadbenom veselju u jednom hotelu, nakon čega su reagovali i policija i hitna pomoć, a Osnovno javno tužilaštvo naložilo je policiji istragu kako bi se kvalifikovalo eventualno krivično delo.
Viši sud u Jagodini odredio je, na predlog Višeg tužilaštva u ovom gradu, do 30 dana pritvor M. M. (39) iz sela u okolini Jagodine osumnjičenom da je 26. septembra ubio babu (76) i dedu (79), saznaje Newsmax Balkans.
Našem trofejnom selektoru, gospodinu Svetislavu Pešiću, istekao je ugovor sa Košarkaškim savezom Srbije, čime završava svoju misiju na klupi nacionalnog tima i stavlja tačku na jedan izuzetno važan period u istoriji reprezentacije, saopštio je Košarkaški savez Srbije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Baču uhapsili su G. S. (39) iz okoline Bačke Palanke, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Potpredsednica Pokrajinske vlade i članica Predsedništva Srpske napredne stranke Sandra Božić napadnuta je na Voždovcu, navela je u saopštenju Pokrajinska vlada.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PS Novi Beograd zadržali su A. R. (31) zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio tri krivična dela nasilja u porodici.
Usled obilnih padavina koje se na području centralne i južne Srbije očekuju u četvrtak i petak, 2. i 3. oktobra, Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) pokrenuo je sistem za prenos SMS hitnih informacija građanima.
Zamenik gradonačelnika grada Čačka, Vladan Milić doneo je Odluku o proglašenju vanredne situacije za deo teritorije grada Čačka, odnosno za teritoriju Mesne zajednice Bresnica.
U okviru predizborne kampanje za lokalne izbore koji će biti održani 12. oktobra na Kosovu i Metohiji, Srpska lista (SL) je u Zubinom Potoku održala predizborni skup, na kojem je istaknuto da se na izborima mora pokazati jedinstvo.
Beogradska policija uhapsila je muškarca L. M. zvanog Lucifer, inače pripadnika Partizanove navijačke grupe, zbog sumnje da je učestvovao u tuči koja je u utorak prethodila pucnjavi u jednom lokalu u Višnjičkoj banji, kada je ranjeno pet osoba.
Načelnik Policijske uprave u Nišu, kao i načelnik Policijske stanice Doljevac, komandir Policijske ispostave Doljevac i v. d. načelnik Odeljenja za upravne poslove PU u Nišu udaljeni su sa rada i protiv njih je pokrenut postupak u vezi sa nestankom oružja iz PS Doljevac.
Komentari (0)