(VIDEO) Zemlje Balkana u borbi s demografskom krizom: Rađamo sve manje dece, a mlado stanovništvo odlazi
Dok gotovo sve zemlje Zapadnog Balkana beleže pad nataliteta i upozoravajuće demografske trendove, jedno pitanje postaje sve značajnije: Rađaju li žene danas manje dece nego početkom 21. veka – i zašto?
Fertilitet, koji označava prosečan broj dece koje jedna žena rodi tokom života, ključni je pokazatelj dugoročne održivosti svakog društva.
U emisiji "Presek" televizije Newsmax Balkans analizirani su demografski pokazatelji u Srbiji, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
Zaključak je jednostavan, ali zabrinjavajući - gotovo sve zemlje regiona suočavaju se s negativnim prirodnim priraštajem i niskim fertilitetom.
Srbija: Od industrijskog optimizma do demografskog minusa
U Srbiji je demografska kriza sve dublja. Broj stanovnika se smanjuje, natalitet je nizak, a mortalitet i dalje previsok. Ključni indikator stanja je upravo stopa fertiliteta, koja pokazuje koliko smo daleko od takozvane "prirodne reprodukcije" stanovništva - praga koji iznosi 2,1 dete po ženi.
Mladi iz regiona u proseku su stariji od dece iz svih ostalih država u svetu u trenutku kada odlaze iz svog porodičnog gnezda, pokazuje statistika. Zbog čega se to dešava u Srbiji, da li je to stvar mentaliteta, niskog životnog standarda ili nečeg trećeg?
Svaki sedmi par u našoj zemlji suočava se sa problemom neplodnosti, tj. infertiliteta. Međutim, čak 75 odsto parova ne prepoznaje ili ne prihvata problem na vreme, što često odlaže početak adekvatnog lečenja. Proces vantelesne oplodnje, osim što je medicinski izazov, predstavlja i emotivnu borbu.
Kriza rađanja u Srbiji traje decenijama, ali i kriza fertiliteta. Između 2002. i 2022. broj žena u fertilnom periodu se smanjio za gotovo 440.000. Šta ljude deli od braka, porodice i željenog broja dece?
Pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, prosečna žena u Srbiji rađala je više od dvoje dece - 1960. godine stopa fertiliteta iznosila je 2,16. To je bio period posleratnog optimizma i porodičnih vrednosti. Međutim, već tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, beleži se pad. Krajem devedesetih, Srbija ulazi u zonu negativnog prirodnog priraštaja. Najniža tačka dosegnuta je 2007. godine, kada je prosečan broj dece po ženi bio svega 1,38.
Printscreen: Newsmax Balkans
U poslednjih desetak godina beleži se blagi rast. Od 2018. i 2019. godine dolazi do umerenog porasta fertiliteta, koji je 2023. i 2024. dostigao 1,63 deteta po ženi - najvišu vrednost u poslednje dve decenije. Ipak, i dalje daleko ispod potrebnog praga za održanje populacije.
U Beogradu rađa najmanje
Fertilitet u Srbiji nije ravnomerno raspoređen. Najviše dece rađa se u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji - 1,67 deteta po ženi, a slični pokazatelji dolaze i iz Vojvodine. Najniži fertilitet ima Beograd - svega 1,58, dok su Južna i Istočna Srbija takođe ispod proseka.
Ove razlike se mogu objasniti urbanizacijom, migracijama, drugačijim stilovima života u gradovima, višim obrazovanjem žena, ali i ekonomskom nesigurnošću, što sve utiče na tendenciju odlaganja roditeljstva.
Crna Gora: Pozitivni priraštaj, ali manje beba
Crna Gora je u 2023. i 2024. godini zabeležila pozitivan prirodni priraštaj - prvi put nakon tri godine. Ipak, stručnjaci upozoravaju da to ne znači mnogo jer je broj rođene dece sve manji. Stopa nataliteta u padu je još od 1991. godine, a prošle godine prvi put je zabeleženo manje od 7.000 živorođene dece.
"U toku prošle godine rođen je najmanji broj dece otkako pratimo podatke vitalne statistike. To je alarmantan podatak, bez obzira na činjenicu da imamo pozitivan prirodni priraštaj", navodi Mileva Brajušković Popović iz Ministarstva socijalnog staranja Crne Gore.
Printscreen: Newsmax Balkans
Sagovornica naše televizije ukazuje da poseban problem predstavljaju regionalne razlike - u 18 od 25 crnogorskih opština u prva četiri meseca ove godine zabeležen je negativan prirodni priraštaj.
Promena vrednosti - od porodice ka pojedincu
Prema rečima Brajušković Popović, demografski problem je kompleksan i ne može se posmatrati van društveno-ekonomskog konteksta.
"Faktori koji utiču na pad rađanja su brojni - ekonomski, socijalni, psihološki, tradicionalni i kulturni. Došlo je do vrednosnog pomaka - sa porodice na pojedinca. Veći broj dece danas mnoge sputava u profesionalnom ostvarenju, a deca iziskuju i vreme i novac", dodaje ona.
Naglašava da je zadatak države da obezbedi mere koje će onima koji žele decu omogućiti da to i ostvare - kroz podršku porodicama, olakšanje pristupa jaslicama i vrtićima, poreske olakšice, subvencije i veću sigurnost.
Podaci popisa u Crnoj Gori dodatno osvetljavaju problem: 60 odsto porodica ima od tri do pet članova, a samo 4.800 porodica ima šest i više članova. Više od trećine porodica broji svega dva člana.
Demografska kriza u Severnoj Makedoniji
Nakon što su analizirani zabrinjavajući demografski pokazatelji u Srbiji i Crnoj Gori, podaci iz Severne Makedonije otkrivaju još jednu poraznu sliku – sve manje rođene dece i sve više zabrinutosti među stručnjacima i institucijama.
Ako se 2015. godine u Severnoj Makedoniji rodilo nešto više od 23.000 beba, taj broj je u 2024. pao na svega nešto više od 16.000. Za samo deset godina izgubljeno je sedam hiljada novorođenčadi godišnje - što je otprilike veličina jednog manjeg makedonskog grada. Demografi ovu situaciju nazivaju "tihom katastrofom makedonskog društva".
Foto: Envato
Uprkos pojedinačnim pozitivnim pomacima i najavama vladinih mera, podaci jasno pokazuju da se Severna Makedonija nalazi u dubokoj demografskoj regresiji i da se bez sveobuhvatnog odgovora taj trend neće moći zaustaviti.
Mere postoje - ali nisu dovoljne
Makedonska vlada je poslednjih godina preduzela niz populacionih mera. Među njima su: Šest besplatnih in vitro procedura za sve parove koji ne mogu da imaju decu, subvencije za prvo i drugo dete, oslobađanje od poreza na dohodak za majke - godinu dana za prvo dete, dve za drugo, uz dodatne olakšice za svako naredno.
Osim mera koje se direktno odnose na roditeljstvo, Vlada pokušava da utiče i na šire društvene faktore. Nedavno je predstavljen nacionalni operativni plan za zapošljavanje mladih do 29 godina, vredan više od 600 miliona denara. Interes za ovaj program je veliki, a otvorene su i liste čekanja.
Ključna prepreka: gubitak poverenja
Ipak, prema rečima Gjoka Velkovskog, zamenika ministra za socijalnu politiku, demografiju i mlade, samo finansijske mere nisu dovoljne.
"Finansijska sredstva jesu važna, ali nisu ključna. Da bismo zadržali mlade ljude u Makedoniji, moramo im vratiti poverenje - u institucije, u sistem, u sopstvenu budućnost. Samo tako će ostati ovde, zasnivati porodice i planirati život u svojoj zemlji", istakao je Velkovski za Newsmax Balkans.
Printscreen: Newsmax Balkans
On naglašava da će se operativni plan i demografska strategija dalje razvijati i dopunjavati, ali da je važno da država jasno pokaže spremnost da investira - ne samo u novac, već i u društveni ambijent.
Majčinstvo ili karijera?
Jedan od najozbiljnijih problema je činjenica da su mnoge mlade žene primorane da biraju između karijere i roditeljstva. U uslovima nestabilne ekonomske situacije, nefleksibilnog radnog vremena i nedovoljno razvijenih usluga za podršku porodicama, taj izbor najčešće ide na štetu nataliteta.
U BiH najalarmantnija situacija
Nakon uvida u stanje nataliteta i populacionih politika u Srbiji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji, demografska slika Bosne i Hercegovine deluje još sumornije. Ne samo da se beleži konstantan pad nataliteta i negativan prirodni priraštaj, već zemlja, prema poslednjim podacima Ujedinjenih nacija, ima i najveći procenat starijeg stanovništva u regionu.
BiH pred demografskim zidom: Bez strategije, bez rešenja
Prema Agenciji za statistiku BiH, natalitet u zemlji opada iz godine u godinu. Samo u prethodnoj godini, broj novorođenčadi pao je za dodatna tri odsto, što je još jedan u nizu negativnih pokazatelja. Ipak, možda najalarmantniji podatak jeste da Bosna i Hercegovina još uvek nema sveobuhvatnu strategiju za populacionu obnovu.
Demograf Aleksandar Čavić iz Banjaluke upozorava da je nepostojanje jasne strategije najdublji problem. Međutim, uz to dolazi i kombinacija dve negativne demografske sile: prirodni pad stanovništva i negativan migracioni saldo.
"Bosna i Hercegovina se istovremeno suočava i sa padom nataliteta i sa kontinuiranim odlivom stanovništva. Od popisa 2013. godine do danas, zemlja je izgubila više od 120.000 ljudi isključivo zbog negativnog prirodnog priraštaja. Kada tome dodamo migracije - odlazak mladih i radnosposobnog stanovništva - dolazimo do dodatnog gubitka od najmanje 25.000 ljudi godišnje“, navodi Čavić.
Posledice za privredu i javne servise
Ove brojke nisu samo statistika - one ozbiljno ugrožavaju budućnost zemlje. Negativni demografski trendovi direktno utiču na održivost ekonomskog rasta, kapacitete radne snage, kao i na funkcionisanje javnog sektora.
"Bez odgovarajuće reprodukcije stanovništva, nije moguće obezbediti ni funkcionisanje obrazovnog i zdravstvenog sistema, ni tržišta rada, ni dugoročne održivosti penzionog sistema. Odlazak mladih i smanjeni broj rođenih znače manje dece u školama, manje radnika, više penzionera – i ekonomski i socijalni sistem koji se urušava", upozorava Čavić.
Ujedinjene nacije svrstavaju BiH u red evropskih zemalja sa najbrže staraćim stanovništvom. Povećanje prosečne starosti stanovništva, uz pad broja dece, dodatno pojačava pritisak na zdravstveni i socijalni sistem, dok društvo gubi dinamiku, inovacije i kapacitet za obnovu.
Prilog o demografiji u regionu pogledajte u videu:
Arhivski snimci, važni događaji i retki filmovi biće predstavljeni u posebnom segmentu programa, pružajući autentičan prikaz istorije na filmskom platnu.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Medvedi sa Čemerna kod Kraljeva, u više navrata su tokom leta silazili sa planine i zalazili duboko u obližnja sela pričinivši pritom veliku štetu na imanjima. Ljudi strahuju da će medvedi i druga divljač, koja godinama unazad pustoši selo, prići bliže domaćinstvima gde čuvaju stoku i letinu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije raspisalo je konkurs za prijem na selekcionu i osnovnu obuku u Žandarmeriji i popunjavanje 170 radnih mesta u toj jedinici, a prijave se primaju od 28. avgusta do 10. oktobra za radno mesto "žandarm I".
Nakon pet dana postignut je dogovor oko deblokade železničkog saobraćaja u Crnoj Gori. Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović kazao je da su radnici dobili garancije za povećanje zarada, i da su svi vozovi krenuli da saobraćaju na teritoriji Crne Gore.
O. Š. (39), osumnjičena za nasilje u porodici, saslušana je u Trećem osnovnom tužilaštvu nakon što je, kako se sumnja, fizički napala svoju majku i uputila joj pretnje. Javnom tužiocu nije priznala delo koje joj se stavlja na teret,
Da li je francuska vlada pred padom? Kako će izgledati početak nove školske godine u Srbiji s obzirom na najavljene proteste 1. septembra? O aktuelnim dešavanjima u BiH i Republici Srpskoj razgovaraćemo sa predsednikom Narodne skupštine Republike Srpske Nenadom Stevandićem.
Policija u Sremskoj Mitrovici uhapsila je četrdesetdevetogodišnjeg M. B. zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela neovlašćena proizvodnja i stavlјanje u promet opojnih droga i nedozvolјena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su M. M. (42) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
Sindikat kontrole letenja stupio je u štrajk 19. avgusta, a trajaće do 30. septembra. Osnovni zahtev odnosi se na hitno i značajno uvećanje zarada pojedinih kategorija zaposlenih, to je saopštila Kontrola letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA)
Beogradska policija uhapsila je osamnaestogodišnjaka zbog sumnje da je ukrao automobil, dok su identifikovana još četiri maloletnika, među kojima su i deca uzrasta od 12 i 13 godina, osumnjičena za krađe vozila na teritoriji Vračara i Zvezdare.
U savremenom društvu, ljubimci sve više zauzimaju centralno mesto u životima svojih vlasnika - od posebnih dijeta i garderobe, do hotelskog smeštaja. Međutim, postavlja se pitanje: gde je granica između pažnje i preterivanja koje može prerasti u oblik emocionalnog ili fizičkog maltretiranja života.
Komentari (0)