(VIDEO) Srbija posle 35 godina nastavlja nuklearnim putem: Potreba za električnom energijom ubrzava donešenje odluka
Nakon ukidanja moratorijuma na nuklearne elektrane i početka rada Komisije za nuklearnu energiju Instituta za nuklearne nauke "Vinča", Srbija, nakon 35 godina, nastavlja da hoda nuklearnim putem.
Hoće li i kada Srbija ući u nuklearni program i dalje su otvorena pitanja, ali rastuća potreba za električnom energijom ubrzaće donošenje tih odluka.
Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije dalo je francuskoj državnoj elektroprivredi EDF i građevinskoj i projektantskoj kompaniji Ežis zadatak da izrade preliminarnu studiju o potencijalnom korišćenju nuklearne energije u mirnodopske svrhe.
Dok se čeka objavljivanje studije, u javnosti se pojavljuju i brojni drugi detalji koji izazivaju pažnju i zabrinutost.
Jedno od tih pitanja jeste i kakvog tipa bi bila prva srpska nuklearna elektrana, pa se u javnosti pominju i modularni nuklearni reaktori.
Korak po korak, Srbija je krenula nuklearnim putem. Ukidanjem moratorijuma na nuklearne elektrane, u Srbiji je posle više od 35 godina ponovo otvorena mogućnost njihove gradnje. Važan korak na tom putu je formiranje i početak rada Komisije za nuklearnu energiju Instituta za nuklearne nauke "Vinča".
Nuklerna energija nije nikakav činilac zbog kolapsa energetskog sistema na Pirinejskom poluostrvu, već je reč o nestabilnim vremenskim prilikama. Došlo je do veće proizvodnje iz solarnih elektrana, što je dovelo do nestabilnih oscilatornih promena napona i pada mreže, kaže prof. dr Slavko Dimović.
Dok Srbija polako, ali oprezno ulazi u razgovor o mogućoj gradnji svoje prve nuklearne elektrane, postavlja se niz pitanja - od bezbednosti i ekonomske opravdanosti, do stručnih kapaciteta i političke volje.
"Modularni nuklearni reaktori apsolutno jesu rešenje u nekoj kvantnoj budućnosti. Oni trenutno nigde nemaju komercijalnu upotrebu, mogu da budu deo rešenja, međutim, po mom mišljenju, ali i mišljenju stručnjaka, kao i prema uputstvima Međunarodne agencije za atomsku energiju, država koja startuje od nulte pozicije u smislu nuklearne problematike treba da se okrene konvencionalnim rešenjima. U ovom slučaju to su konvencionalni nuklearni reaktori", navodi dr Slavko Dimović, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča".
Kontrola izgradnje elektrane
Izgradnja nuklearne elektrane nije jednostavan proces. Da bi se propisi i procedure ispoštovali, ali i da bi tok izgradnje bio što lakši, brine se Međunarodna agencija za atomsku energiju, čija je Srbija članica.
"Taj nadzor se podrazumeva i svakako bi bio dobrodošao. To je nešto što omogućava korišćenje opšteg znanja, tehnologije i raspoloživih resursa koji postoje u inostranstvu, kako bi se sve to što lakše i brže prihvatilo. U nuklearnoj energetici struka se pita - tu postoje višestruke, da ne kažem kontrole, ali sagledavanja jednog takvog nuklearnog energetskog projekta", objašnjava dr Vladimir D. Stevanović sa Katedre za termoenergetiku Mašinskog fakulteta.
Francuski stručnjaci
Poznato je da su preliminarnu studiju o potencijalnom korišćenju nuklearne energije u mirnodopske svrhe izradili francuski stručnjaci, pa se postavlja pitanje da li će Srbija, ako i kada odluči da gradi nuklearnu elektranu, koristiti francusku tehnologiju.
Foto: Newsmax Balkans
"Preliminarna tehnička studija ne daje prednost nijednoj konkretnoj tehnologiji. Poznato je da postoje pet svetskih tehnologija - francuska, ruska, američka, korejska, kineska, pa čak i japanska. Rusija ima zatvoren nuklearni gorivni ciklus. Imamo saradnju sa svim državama sveta i nijednu saradnju ne treba isključiti. Svako iskustvo je dobrodošlo, ali za Srbiju je regionalno iskustvo posebno važno, ne samo zbog blizine, već i zbog sličnog mentaliteta - na to zapravo treba staviti fokus", zaključuje Dimović.
Savremena civilizacija suočava se sa sve većom potrebom za električnom energijom, a istovremeno mora da smanji zagađenje životne sredine.
Nuklearna energija omogućava neprekidno snabdevanje čistom električnom energijom u svim vremenskim uslovima.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Slučaj iz Tuzle, u kojem su dve devojčice iz doma za nezbrinutu decu seksualno eksploatisane od strane ljudi iz sistema, otvorio je bolno pitanje: koliko su deca zaista bezbedna u društvu koje sve češće zaboravlja na granice? Ko štiti decu, kakva su njihova prava, i gde su granice odgovornosti sistema, ali i svakog od nas? U Sintezi govori Nevena Vučkovič Šahović iz Centra za prava deteta.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Prema poslednjim zvaničnim informacijama, ukupno 12 osoba je smrtno stradalo u požaru koji je u utorak zahvatio deo zgrade Doma penzionera u Tuzli, dok je 35 osoba zatražilo lekarsku pomoć u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.
Naplatna rampa "Preljina" kojom se uključivalo i isključivalo na auto-put "Miloš Veliki" od osam časova nije u funkciji i neće biti sve do 20. decembra.
Saobraćaj na uglu Takovske ulice i Bulevara kralja Aleksandra je blokiran, pošto su se građani okupili da pruže podršku Dijani Hrki, koja od nedelje štrajkuje glađu. Istovremeno, na prostoru ispred Skupštine Srbije dočekani su Srbi koji su pešačili sa Kosova i Metohije.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je u odvojenim policijskim akcijama u Kragujevcu i Nišu zaplenjena veća količina droge i uhapšena trojica osumnjičenih za krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Vršilac dužnosti direktora Pete beogradske gimnazije Danka Nešović izjavila je da ta škola mora da se odblokira, a dalje će sve ići svojim tokom, uključujući i raspisivanje konkursa za izbor novog direktora.
Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je Miša Bačulov saslušan zbog postojanja osnova sumnje da je 2. novembra tokom hospitalizacije u Kliničkom centru Srbije, koristeći službeni mobilni telefon zaposlenih, koordinirao nasilje koje se odvijalo ispred Skupštine Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će Srbija nastaviti evropske reforme i da je evropski put strateški cilj zemlje, istovremeno ističući da je deo kritika iz izveštaja Evropske komisije njegovo lično iskustvo i odgovornost, a ne greška vlade.
U debati o sve dubljim podelama u društvu, Slavica Đukić Dejanović (SPS) poziva na dijalog i poverenje u državne institucije, dok Predrag Marsenić (Novi DSS) ocenjuje da je uzrok krize u govoru vlasti i da izlaz vidi u slobodnim i fer izborima.
Skupština Srbije nastavila je rad, a na početku sednice poslanici postavljaju pitanja predstavnicima Vlade kao i svakog utorka i četvrtka, kada je sednica u toku.
Policija u Leskovcu pronašla je, nakon intenzivnog rada, D. D. (43) iz Pečenjevca, osumnjičenog da je 2. novembra, u kući u tom mestu, usmrtio tridesetšestogodišnju ženu, a zatim se udaljio.
Komentari (0)