Hrana "pojede" najveći deo kućnog budžeta, plate gube korak sa tihom inflacijom
Protekla nedelja u celom svetu bila je u znaku kupovine. Ipak, najviše novca ponovo je otišlo na hranu. Prema najnovijim podacima, jedno domaćinstvo na godišnjem nivou potroši više od trećine rashoda na hranu i piće.
Dušan Uzelac sa sajta "Kamatica" kaže da je statistički podatak da trećina budžeta jednog domaćinstva odlazi na hranu najbolji pokazatelj inflacije.
Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije upozorava da potrošači moraju brižljivo da planiraju kupovinu i da se odupiru potrebi da kupuju nepotrebne stvari samo zato što su na popustu.
Statistika potrošnje hrane pokazuje da se u jednom domaćinstvu na godišnjem nivou, između ostalog, pojede 80 kilograma krompira, nešto više od 50 kilograma pilećeg mesa, gotovo 600 jaja i popije osam kilograma kafe.
Planinarke Marija Sekulović iz Srbije i Marija Zogović iz Crne Gore ostvarile su san uspevši se na planinski vrh Ama Dablam visine 6.812 metara u Nepalu. Dugogodišnje planinarke ispričale su za portal Newsmax Balkans kako je izgledao uspon na himalajski vrh i koliko je bio zahtevan.
Odron na saobraćajnici u kompleksu kragujevačkog Centra izvrsnosti i dalje je aktivan, a zemljište klizi. Do obrušavanje došlo je u petak, a sutradan je grad izdao saopštenje u kojem piše da je investitoru uručeno rešenje i da je započeta hitna sanacija terena nakon urušavanja.
Iako statistika pokazuje rast prosečnih i medijalnih zarada u Srbiji, podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) otkrivaju sve veći jaz između najplaćenijih i najslabije plaćenih radnika, kao i nastavak dubokih razlika po regionima naše države.
Dok hrana i bezalkoholna pića zauzimaju najveći udeo u kućnom budžetu, na samom dnu liste nalazi se obrazovanje, što otvara mnogo pitanja o našim prioritetima, mogućnostima i životnom standardu.
Fiksna plata, a cene sve više
Uzelac ističe da je pokazatelj inflacije statistički podatak da je nekada četvrtina novca odlazila na hranu, a danas je to trećina budžeta.
"To je, u stvari, pokazatelj inflacije – kada imamo fiksnu platu, a sve oko nas poskupljuje. To se ne vidi u prvi mah, ali se iz meseca u mesec vidi nedostatak za neke stvari koje smo doskoro mogli da priuštimo", naveo je Uzelac.
Printscreen: Newsmax Balkans
Osvrćući se na statistiku potrošnje hrane po domaćinstvu, Uzelac kaže da se ne možemo osloniti na te podatke, jer je to individualna stvar.
"Primećuje se promena potrošačkih navika. Ta navika da trošimo drugačiji oblik hrane utiče na budžet. Primera radi, nekada su se pilići kupovali u komadu, danas se kupuju obrađeni, koji su uvek skuplji zbog usluge obrade, tako je i sa drugim stvarima", objašnjava Uzelac.
"Tihi ubica" vrednosti novca
Ističe da inflacija tiho degradira vrednost novca i da je jedini način da se s njom izbori to da "trčimo brže nego što ona ide".
Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije ističe da je za društvo poražavajuće da u nekim domaćinstvima i po pola prihoda odlazi na hranu.
"To nam prosto govori o situaciji gde mi ne obraćamo pažnju na ostale životne potrebe. Kada pričamo o hrani, ja ne mogu da se otmem utisku da živimo u paralelnom svetu u kom se ne isplati domaća proizvodnja", objašnjava Nikolić.
Nadovezujući se na statističke podatke, Nikolić kaže da je, po njegovom mišljenju, potrošnja hrane po domaćinstvu zapravo veća.
"Brojke koje se uzimaju, one su za potrebe statistike. To je naučna metodologija koja se koristi za određivanje parametara. Međutim, kada se vratimo realnom životu, drugačije su nam potrebe. Ja bih voleo da mi, i kada kupimo to što kupimo novcem kojeg ima sve manje, da zaista dobijemo određeni kvalitet za svoj novac", navodi Nikolić.
Postoji li rešenje
Uzelac objašnjava da se sve češće ljudi odlučuju na podizanje gotovinskih kredita kako bi nadomestili rupe u kućnom budžetu koje je napravio rast cena.
"To nije trajno rešenje, trajno rešenje bi bilo povećati zaradu. Ali, sa druge strane, veliki je izazov jer trgovinski lanci imaju bolju i jaču poziciju od svakog potrošača u Srbiji", ističe Uzelac.
Zoran Nikolić kaže da, kada su u toku nedelje popusta, treba prvenstveno uporediti cene.
"Kao potrošači nemamo razvijenu svest da cene zapravo ne moraju biti onakve kakvima se prikazuju, to su ti silni popusti, bleštave cifre iz izloga, nude nam sve za određenu cenu, ono što nama treba je odupiranje. To je vid naše borbe protiv ovakvog tržišta", zaključio je Nikolić, dodajući da je ključ ipak u planiranju kupovine.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Koliko dugo se čeka na novu šansu za život? Kako izgleda svakodnevica bubrežnih bolesnika i kako dijaliza menja kvalitet njihovog života? Da li kao društvo činimo dovoljno da spasimo jedni druge? Za emisiju „Tražim reč“ govore, članica udruženja transplantiranih „Za novi život“ Olivera Jovanović, nefrolog Kliničko-bolničkog centra „Zvezdara“ Petar Đurić i Nataša Dragaš žena koja više od 10 godina čeka svoju šansu za novi život.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
Policija u Nišu uhapsila je vlasnika preduzetničke radnje u Nišu M. S. (31) zbog sumnje da je organizovao eksploataciju mineralnih sirovina peska i šljunka na obradivom poljoprivrednom zemljištu u priobalju reke Južne Morave kod Aleksinca.
Radovi na železničkoj stanici Novi Beograd traju gotovo dva meseca bez adekvatne zaštite i obaveštenja i signalizacije. Detalji o njenoj rekonstrukciji i bezbednosti nisu u potpunosti poznati javnosti.
Nekada je televizija okupljala porodicu oko jednog ekrana. Danas imamo stotine dostupnih kanala, platformi i sadržaja. Ali je pitanje ko odlučuje šta gledamo?
Korpus Islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da je napao više od 100 ciljeva u Tel Avivu u okviru 61. talasa talasa operacije "Pravo obećanje 4", navodeći da je akcija izvedena kao odmazda za smrt bivšeg iranskog bezbednosnog zvaničnika Alija Laridžanija.
Zaječar je najlošiji grad za život u Srbiji, pokazuju preliminarna istraživanja percepcije građana koje je radio Ekonomski fakultet u Nišu. Grad se našao na zadnjem mestu na osnovu više kategorija, poput obrazovanja, digitalne pismenosti, životne sredine i klime, ali i loših ekonomskih parametara.
U Srbiji će biti vetrovito - duvaće umeren i jak istočni vetar, ponegde i sa udarima olujne jačine i to posebno u istočnoj Srbiji, navodi se u prognozi Republičkog hidrometeorološkkog zavoda.
Od Dišenove mišićne distrofije u Srbiji boluje oko 200 dečaka. Ovu ozbiljnu i progresivnu bolest, imaju i trojica mladića iz smederevskog udruženja distrofičara "Bolji život". Dok čekaju inovativnu terapiju, ovi mladići, hrabro i uz volju, obavljaju svakodnevne obaveze.
Ministarka za brigu o porodici i demografiju Jelena Žarić Kovačević rekla je da, kada roditelju počne isplata iz Alimentacionog fonda, nije potrebno ponovno prijavljivanje svakog narednog meseca.
Komentari (0)