Neljubazno osoblje, problemi sa zakazivanjem pregleda, a većina žalbi neosnovana: Kakva su prava pacijenata u Srbiji
Svi smo kao korisnici zdravstvene zaštite barem jednom otišli lekaru, a neki od nas iz zdravstvenih ustanova izašli su nezadovoljni. Jedan od razloga za to može da bude i kršenje prava. Znamo li uopšte kakva su naša prava prilikom lečenja?
Liste čekanja, problemi sa zakazivanjem termina pregleda, neljubazno osoblje... Žalbe ovakvog tipa ne završe se samo kao jadikovanje prijateljima, porodici i komšijama, već se neke od njih zaista nađu na adresi zdravstvenih ustanova.
"Iz mog iskustva, a govorim u proteklih godinu dana, žalbe pacijenata na nekom nedeljnom nivou su nekad dve ili tri, nekad do pet. Ali, suštinski veći deo žalbi je neosnovan. Onaj procenat žalbi koji je osnovan dalje procesuiramo u situacijama da pacijentu objasnimo da je napravljen propust i da poboljšamo kvalitet rada u našoj ustanovi da do dotičnih propusta ne bi dolazilo", navodi dr prim. Snežana Despotović Kušljević, načelnica opšte medicine Doma zdravlja dr Milutin Ivković.
Od ovog vikenda u Srbiji više nema liste čekanja za CT preglede, jer je u zdravstvenim ustanovama širom zemlje tu dijagnostičku proceduru u subotu i nedelju obavilo 2.806 građana, odnosno svi koji su bili na listi čekanja, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.
Ministar zdravlja dr Zlatibor Lončar razgovarao je sa rukovodiocima zdravstvenih ustanova u kojima postoje liste čekanja i iskazao nezadovoljstvo brojem operacija u pojedinim bolnicama. Ubuduće broj urađenih operacija u svakoj ustanovi biće istaknut u realnom vremenu na sajtu tog ministarstva.
Pacijenti se, dodaje, uglavnom žale na traženje nekih svojih prava, za koja oni misle da su prava, a po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Zakonu o propisivanju lekova, na to nemaju prava.
Zaštitnik prava pacijenata ne radi
Kako pojašnjavaju u Domu zdravlja Dr Milutin Ivković na Paliluli, žalbe mogu da budu pismene i usmene.
Usmene žalbe rešava načelnik odeljenja, dok se pismene upućuju na direktora zdravstvene ustanove, zdravstvenu inspekciju ili Zaštitnika prava pacijenata.
"Imamo Zaštitnika prava pacijenata koji baš nikako ne radi. To je nekada bilo u okviru zdravstvenih ustanova što je potpuno besmisleno bilo, a sada je još besmislenije. Sada je u okviru lokalne samouprave i 99 odsto Beograđana nema pojma gde se nalazi zaštitnik prava pacijenata za Beograd. Slična je situacija i sa ostalim ljudima koji žive u našoj republici", navodi za Newsmax Balkans Savo Pilipović, predsednik Udruženja pacijenata.
Neadekvatna komunikacija
Neretko, najveći problem na relaciji lekar - pacijent javlja se zbog neadekvatne komunikacije.
"Zakon o zdravstvenoj zaštiti kaže da pre operacije lekar mora da razgovara sa pacijentom, da lekar mora da uputi pacijenta u to šta je suština te operacije, i da mora da mu ukaže na sve rizike i eventualne posledice koje ta operacija nosi sa sobom", navodi Pilipović.
Doktorka navodi da pacijent ima, ako je potpuno u pravu i nezadovoljan je pružanjem zdravstvene zaštite od dotičnog zdravstvenog radnika, pravo i da zameni zdravstvenog radnika.
"Nijedan konflikt ne nastupa sa jedne strane. Uvek su konflikti i sukobi i nerazumevanje obostrani", kaže doktorka Despotović Kušljević.
Gde su prava, tu su i obaveze koje pacijenti treba da ispune, ističu lekari.
S druge strane, iz Udruženja pacijenata kažu da je sistem takav da ne odgovara ni pacijentima, ni lekarima.
Dok se vruć krompir prenosi s ruke na ruku, najviše štete snose oni koji su se razboleli.
Veliki broj Srba koji danas živi u Trstu jedna je od najorganizovanijih zajednica u tom gradu. Kroz svedočenja onih koji su došli još u vreme bivše Jugoslavije do onih koji su u Trst stigli bežeći od ratova na tlu Jugoslavije, nova epizoda DEKADA donose priču o dugoj istoriji i nasleđu koju su Srbi ostavili u tom gradu još od 18 veka. Od velikog broja palata, preko direktnog uticaja na ekonomski razvoj grada, Srbi u Trstu pamte dela svojih predaka I njihove kulturne tragove.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Na plaži Bondi u Sidneju došlo je do pucnjave tokom proslave jevrejskog praznika Hanuka. Stradalo je 16 osoba,uključujući i dete i jednog napadača, saopštio je ministar zdravlja australijske države Novi Južni Vels Rajan Park. Prema navodima policije, u bolnicama je 38 osoba, a petoro je kritično.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik.
Ambasador Srbije u Australiji Rade Stefanović izjavio je da nema informacija da među stradalima i povređenima u terorističkom napadu u Sidneju ima državljana Srbije.
Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", u Srbiji je ukupno registrovano 8.666 slučajeva oboljenja sličnih gripu, a intenzitet virusne aktivnosti je nizak, izjavila je doktorka Dragana Plavša, epidemiolog tog instituta.
Policija u Zaječaru uhapsila je M. K. (17), M. Đ. (23) i L. L. (27) iz okoline Zaječara, zbog postojanja osnova sumnje da su 13. decembra na jednom stovarištu u Zaječaru, usmrtili tridesetsedmogodišnjeg radnika nakon što su ukrali televizor i pokušali da ukradu sef sa novcem iz stovarišta.
Ujutru i pre podne u nizijama, duž rečnih dolina i po kotlinama očekuju se magla i niska oblačnost, koja će se ponegde na severu zemlje zadržati veći deo dana, najavio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Jedna osoba je teže, a druga lakše povređena u udesu teretnog i putničkog vozila koji se u popodnevnim satima dogodio na putu Sombor-Bezdan, saznaje Tanjug.
Pokrenut Javni poziv za izradu Zakona roditelj-negovatelj. Da li je ovo korak ka konačnom rešavanju ovog problema? Gde je Srbija između istoka i zapada i koliko će pitanje ulaska Srbije u Evropsku uniju biti važno na izborima naredne godine?
Od 1. januara vatromet u Holandiji postaje prošlost - doneta je odluka o zabrani upotrebe pirotehnike, nakon godina upozorenja na povrede, štetu i opasnost po javnu bezbednost. Može li se ovakav scenario dogoditi i u Srbiji?
Komentari (0)