(VIDEO) Kako "ekranizacija" utiče na mališane: Dolaze u vrtić sa tri godine bez ijedne progovorene reči
Deca sve više vremena provode pred ekranima, a sve manje se igraju. Mališani zbog ekranizacije sve češće kasne sa govornim razvojem, pa tako kao trogodišnjaci dolaze u vrtić bez ijedne progovorene reči.
Rešenje je, smatraju pedagozi, logopedi i vaspitači, u prevenciji i radu sa decom tokom prvih hiljadu dana razvoja mališana.
Roditelji sve manje shvataju štetnost ekrana na decu, na njihov celokupni razvoj ličnosti - psihički, fizički, na njihovu finu i grubu motoriku, priča za Newsmax Balkans vaspitačica i majka trogodišnje devojčice Marijana Nikolić.
U sistemu socijalne zaštite 302 dece čeka na usvajanje. S druge strane, potencijalnih usvojitelja ima dvostruko više, ali je uprkos tome broj usvojene dece poslednjih godina sve manji. Zašto je to tako, pokušali su da odgovore gosti emisije "Otvori oči".
Svi smo čuli izreku "od kolevke, pa do groba, najlepše je đačko doba". Međutim, ima učenika i mladih koji ovu rečenicu ne bi mogli sa lakoćom da potvrde, što zbog težine školskog gradiva, ali i zbog teških društvenih i porodičnih okolnosti.
Čak 30 odsto od svega što ljudi pretražuju na internetu odnosi se na pornografiju, a trećina svih preuzimanja je pornografske prirode, pokazuju istraživanja. Prema podacima, sa svega 11 godina deca budu prvi put izložena ovakvom sadržaju i uglavnom slučajno naiđu na pornografiju na mreži.
"Sve manje i manje uspevamo da podignemo svest koliko zapravo loše utiče prevelika konzumacija, odnosno preveliko korišćenje ekrana i mobilnih telefona u današnje vreme. Najveći problem je to što da deca koja provode više vremena na telefonima, tabletima, ispred računara i televizora kasnije progovore. Ekranizacija i korišćenje ekrana utiču na razvoj govora. U vrtić dolaze deca stara tri godine, koja ne govore nijednu jedinu reč. Ispostavi se, nakon naše saradnje sa psiholozima, pedagozima, da je zapravo ekranizam nova, kako reći, bolest današnjice", ističe naša sagovornica.
Prvih hiljadu dana deteta ključno
Digitalizacija je onemogućila deci da progovore na vreme i da se razvijaju kako je neophodno, a problem se rešava prevencijom. U prvih hiljadu dana razvoja deteta.
"To se već uočava posle prve godine, iako to deluje jako rano i roditeljima ponekad šokantno da i tada treba obratiti pažnju na govorno-jezički razvoj deteta. Već sa godinu i po dana, ako dete nema prvu reč, funkcionalnu u svrhu komunikacije, da pozove roditelja, da imenuje predmet koji mu je deo svakodnevne potrebe, treba da se malo zabrinemo i posavetujemo. Prvih hiljadu dana razvoja za mozak deteta je presudan i taj vremenski period ne možemo nadoknaditi kasnije u toj meri u kojoj roditelj očekuje", objašnjava Ana Bogdanović, logoped defektolog za Newsmax Balkans.
Foto: Envato
Ako kasni razvoj motorike, istakla je, tada će kasniti razvoj govora.
"Ako kasni razvoj nekih drugih pojmova, kasniće svakako i razvoj govora. Zato treba na vreme obratiti pažnju šta je uzrok kašnjenja", navela je Bogdanović.
Obraćanje detetu barem 30 minuta dnevno
Komunikacija mozga na površinskom nivou bez dubljeg pamćenja stvara robotizovani govor.
Vreme i direktno obraćanje detetu svakodnevno, barem 30 minuta, može doprineti da se situacija sa govorom donekle promeni.
"Koliko je bitno vremenski provoditi komunikaciju u smislu direktnog obraćanja detetu na podu pola sata dnevno sa roditeljem, a kasnije u vršnjačkoj grupi, nešto je što je nezamenjivo. Ali ako je dete tri sata na ekranu, a pola sata na podu sa roditeljem u toj dvosmernoj komunikaciji, to nije dovoljno. Koliko provede pred ekranom, bar tri do četiri puta više bi trebalo da provede u interakciji, tj. socijalnoj komunikaciji sa roditeljem i sa vršnjacima", objasnila je ona.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Bivši pripadnik MUP Srbije u Prizrenu Šaćir Lutvija osuđen je prvostepeno na deset godina zatvora zbog, kako je navedeno u presudi, počinjenog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva tokom sukoba na Kosovu i Metohiji u periodu od 1998. do 1999. godine.
Srbija je odnela najveće pobede u svojoj istoriji, međutim, za velike sile svako ko ne osvoji Beč ili Berlin nije ništa pomogao. Srbija se odbranila. Ona je neizabrana saveznica, izjavio je istoričar Čedomir Antić u emisiji Stav dana govoreći o Danu primirja u Prvom svetskom ratu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se prostor na kome se nalazi zgrada Generalštaba ne prodaje, već će, kako kaže, biti dat u zakup na 99 godine, dodajući da će investicija na tom prostoru iznositi najmanje 650 miliona evra.
Petar Perunović Perun bio je guslar koji je svojom pesmom podizao elan srskoj vojsci u Prvom svetskom ratu. Perun je na bojištu šest puta ranjen, prešao je Albansku golgotu, a potom je iz Amerike doveo više od 10.000 dobrovoljaca. Za svoje zasluge višestruko je odlikovan.
Beogradski zoološki vrt dobio je nove stanovnike – dve bebe hijene koje već osvajaju srca posetilaca. Mladunci, stari oko dva meseca, primili su prve vakcine i sada su spremni za prilagođavanje životu u zoološkom vrtu.
Uprava za veterinu obavestila je javnost da se u medijima i na društvenim mrežama sve češće pojavljuju netačni i pojednostavljeni navodi u vezi sa upotrebom antibiotika, aditiva i hormona u mesu i proizvodima životinjskog porekla.
Kada je u 24. godini doživeo saobraćajni udes, Vladan Petković iz Čačka počeo je sasvim novi život, kao osoba sa invaliditetom. Kako je istakao za Newsmax Balkans, tada je trebalo početi nešto novo, što dotad nije znao, sa teškim uslovima i telesnim oštećenjima.
Kad je potpisano Primirje jedanaestog dana, jedanaestog meseca u 11 časova 1918. godine između centralnih i sila Antante, Srbi su u očima pobednika bili simbol žrtve, slobode i patriotizma.
Komentari (0)