(VIDEO) Kako "ekranizacija" utiče na mališane: Dolaze u vrtić sa tri godine bez ijedne progovorene reči
Deca sve više vremena provode pred ekranima, a sve manje se igraju. Mališani zbog ekranizacije sve češće kasne sa govornim razvojem, pa tako kao trogodišnjaci dolaze u vrtić bez ijedne progovorene reči.
Rešenje je, smatraju pedagozi, logopedi i vaspitači, u prevenciji i radu sa decom tokom prvih hiljadu dana razvoja mališana.
Roditelji sve manje shvataju štetnost ekrana na decu, na njihov celokupni razvoj ličnosti - psihički, fizički, na njihovu finu i grubu motoriku, priča za Newsmax Balkans vaspitačica i majka trogodišnje devojčice Marijana Nikolić.
U sistemu socijalne zaštite 302 dece čeka na usvajanje. S druge strane, potencijalnih usvojitelja ima dvostruko više, ali je uprkos tome broj usvojene dece poslednjih godina sve manji. Zašto je to tako, pokušali su da odgovore gosti emisije "Otvori oči".
Svi smo čuli izreku "od kolevke, pa do groba, najlepše je đačko doba". Međutim, ima učenika i mladih koji ovu rečenicu ne bi mogli sa lakoćom da potvrde, što zbog težine školskog gradiva, ali i zbog teških društvenih i porodičnih okolnosti.
Čak 30 odsto od svega što ljudi pretražuju na internetu odnosi se na pornografiju, a trećina svih preuzimanja je pornografske prirode, pokazuju istraživanja. Prema podacima, sa svega 11 godina deca budu prvi put izložena ovakvom sadržaju i uglavnom slučajno naiđu na pornografiju na mreži.
"Sve manje i manje uspevamo da podignemo svest koliko zapravo loše utiče prevelika konzumacija, odnosno preveliko korišćenje ekrana i mobilnih telefona u današnje vreme. Najveći problem je to što da deca koja provode više vremena na telefonima, tabletima, ispred računara i televizora kasnije progovore. Ekranizacija i korišćenje ekrana utiču na razvoj govora. U vrtić dolaze deca stara tri godine, koja ne govore nijednu jedinu reč. Ispostavi se, nakon naše saradnje sa psiholozima, pedagozima, da je zapravo ekranizam nova, kako reći, bolest današnjice", ističe naša sagovornica.
Prvih hiljadu dana deteta ključno
Digitalizacija je onemogućila deci da progovore na vreme i da se razvijaju kako je neophodno, a problem se rešava prevencijom. U prvih hiljadu dana razvoja deteta.
"To se već uočava posle prve godine, iako to deluje jako rano i roditeljima ponekad šokantno da i tada treba obratiti pažnju na govorno-jezički razvoj deteta. Već sa godinu i po dana, ako dete nema prvu reč, funkcionalnu u svrhu komunikacije, da pozove roditelja, da imenuje predmet koji mu je deo svakodnevne potrebe, treba da se malo zabrinemo i posavetujemo. Prvih hiljadu dana razvoja za mozak deteta je presudan i taj vremenski period ne možemo nadoknaditi kasnije u toj meri u kojoj roditelj očekuje", objašnjava Ana Bogdanović, logoped defektolog za Newsmax Balkans.
Foto: Envato
Ako kasni razvoj motorike, istakla je, tada će kasniti razvoj govora.
"Ako kasni razvoj nekih drugih pojmova, kasniće svakako i razvoj govora. Zato treba na vreme obratiti pažnju šta je uzrok kašnjenja", navela je Bogdanović.
Obraćanje detetu barem 30 minuta dnevno
Komunikacija mozga na površinskom nivou bez dubljeg pamćenja stvara robotizovani govor.
Vreme i direktno obraćanje detetu svakodnevno, barem 30 minuta, može doprineti da se situacija sa govorom donekle promeni.
"Koliko je bitno vremenski provoditi komunikaciju u smislu direktnog obraćanja detetu na podu pola sata dnevno sa roditeljem, a kasnije u vršnjačkoj grupi, nešto je što je nezamenjivo. Ali ako je dete tri sata na ekranu, a pola sata na podu sa roditeljem u toj dvosmernoj komunikaciji, to nije dovoljno. Koliko provede pred ekranom, bar tri do četiri puta više bi trebalo da provede u interakciji, tj. socijalnoj komunikaciji sa roditeljem i sa vršnjacima", objasnila je ona.
Gost emisije je Želimir Nešković, delegat PDP u Domu naroda BiH. Da li će prijedlog Zakona o akcizama dobiti podršku ili će Dom naroda ostati u blokadi? Evropski zakoni na čekanju a lista primjedbi na sadržaj zakona nikad duža, može li se BiH pomjeriti na EU putu ili se stagnacija očekuje do oktobarskih izbora?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Šta je ono što neki putni pravac označava kao “crnu tačku” i koja je procedura da uđe u zvaničnu evidenciju? Koliko vremena u proseku prođe od lociranja crne tačke do konkretne intervencije na terenu? Šta najčešće usporava rešavanje takvih situacija i ko je u lancu najodgovorniji da jedna crna tačka prestane to da bude? Za emisiju “Tražim reč” govore rukovodilac odeljenja za bezbednost saobraćaja JP “Putevi Srbije” Ivana Subotić, pomoćnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Mirko Koković i jedan od inicijatora peticije “Nikolin radar” Dalibor Andrejić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Beogradski Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu saopštio je da je dobavljač "UG Solutions" obavestio da je, po nalogu Republičke sanitarne inspekcije, potrebno vratiti isporučene količine tečnog sapuna za pranje osetljive dečje kože "Kids Oxy" iz svih predškolskih ustanova u gradu.
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da se politizacijom opstruiše istraga o smrti studentkinje u Beogradu i najavio nadzor bezbednosti na fakultetima, uz poruke da odgovornost neće biti izbegnuta.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić počeo je konsultacije sa predstavnicima političkih stranaka. On je na konsultacije pozvao Pokret socijalista (PS), Savez vojvođanskih Mađara (SVM) i Stranku pravde i pomirenja (SPP).
Pojačan saobraćaj očekuje se zbog katoličkog Uskrsa, uz moguće gužve tokom dana i nepovoljne vremenske uslove, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
U prvom delu emisije GrađaNIN sa Petrom Ćurčićem sa Instituta za evropske studije govorićemo o geopolitičkim odnosima u svetu, sa posebnim osvrtom na Srbiju.
Potrošači u delu Ulice mitropolita Pavla Nenadovića, od Sive stene do Darvinove ulice u beogradskoj opštini Voždovac biće bez vode od 8.30 do 18 sati, saopšteno je iz preduzeća Beogradski vodovod i kanalizacija.
Sistem elektronskog bolovanja na snazi je od početka godine, a od aprila je počela i njegova puna primena kada je reč o poslodavcima. Cilj platforme koja povezuje lekare, poslodavce i Republički fond za zdravstveno osiguranje jeste smanjenje administracije i brža razmena podataka.
Komentari (0)