(VIDEO) Srbi sa KiM prelaze više od 100 kilometara da podignu platu: "Nastaviš da živiš tako kako ti je nametnuto"
Kosovskim Srbima je gotovo godinu dana zabranjeno da na teritoriji srpske južne pokrajine koriste dinar kao platežno sredstvo, nakon što je Priština uredbom zabranila ovu srpsku monetu.
Građani koji plate primaju u dinarima po svoje zarade moraju u gradove u centralnoj Srbiji što iziskuje i vreme i novac, a u najtežoj situaciji su penzioneri i socijalno ugroženi slučajevi.
Kompromis oko ovog problema nije nađen ni nakon sedam sastanaka u Briselu u procesu dijaloga koji se vodi između Beograda i Prištine.
Kancelarija za Kosovo i Metohiju saopštila je da su porodici Đokić iz Radeva kod Lipljana zapaljeni pomoćni objekti u kojima su čuvani detelina, kukuruz i poljoprivredne mašine, čime je pričinjena značajna materijalna šteta i ugrožena njihova egzistencija.
Tužilaštvo u Prištini podiglo je pred Osnovnim sudom optužnicu protiv petorice Srba, zbog sumnje da su navodno počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva u regionu Gnjilana tokom sukoba na KiM.
Nakon brutalnog upada Kurtijevih parapolicijskih jedinica u tri srpske institucije u Kosovskoj Mitrovici, rukovodstvo Srpske liste održalo je sastanak sa zaposlenima u tim preduzećima i poručilo im da niko od njih neće ostati bez ličnih dohodaka.
Februara meseca prošle godine stupila je na snagu uredba Centralne banke u Prištini, koja predviđa da se sve novčane transakcije obavljaju isključivo u evrima, čime je neposredno zabranjen srpski dinar na Kosovu i Metohiji.
Srbi su protestima upozoravali na kršenje osnovnih ljudskih prava. Reagovali su i međunarodni predstavnici, pozivajući na pronalaženje rešenja. Ipak, godinu dana kasnije, građani i dalje moraju i više od sto kilometara da pređu u jednom pravcu kako bi podigli svoja primanja u dinarima.
"Građani su od 1. februara morali da se snalaze na razne načine, alternative više nije bilo. Jedini način da bi podigli svoja primanja morali su da putuju do najbližeg grada u centralnoj Srbiji. Iz Gračanice je, recimo, to bila Kuršumlija, to je od nekih 65 kilometara u jednom pravcu. Trebalo je da prelaze 130 kilometara da bi podigli svoj novac", navodi predsednik Udruženja privrednika u Gračanici Saša Sekulić.
Živiš kako ti je nametnuto, nemamo druge opcije
"Nemamo druge opcije, kada bismo imali druge opcije sigurno ne, jer znate kad vas dovedu u situaciju da jednostavno ili prihvatate ili odlazite odavde i sad mi koji smo uporni da ostanemo ovde, prihvatamo sve to što se događa i jednostavno nastaviš da živiš tako kako ti je nametnuto, navodi Gordana Đorić iz Udruženja poslovnih žena "Avenija".
Obećanja Prištine da će problemi koji su nastali biti rešeni - nisu ispunjena.
"Sigurna sam da, kad je dinar u pitanju, neće biti nikakvih pregovora, nego da ćemo nastaviti da radimo kao do sada, da se snalazimo kako znamo i umemo, i da očekujemo šta će sledeće da bude, a da će biti na našu štetu", navodi naša sagovornica.
Šta donose februarski izbori?
Kako ističe Sekulić, sedam puta je razgovarano u Briselu, ali nije postignut dogovor zbog čvrstih stavova jedne i druge strane.
"Da li će ove godine biti tema dinara ponovo, ne znamo, čekamo da se ta tema pokrene u okviru Zajednice srpskih opština", ističe on.
Vlada u Prištini je iznela čitav niz mera nakon zabrane dinara, a nijedna od tih stvari se nikada nije primenila u praksi, niti je iko pozvan na odgovornost.
Hoće li biti političke volje da se ovo važno pitanje Srba reši, znaćemo tek nakon februarskih izbora, kada će se videti ko će voditi novu vladu u Prištini i kakav će stav zauzeti po ovom pitanju.
Nuklearne bombe i terorizam. Ne zna se od čega savremeno čovečanstvo više strepi. Moć neke zemlje danas se ne meri samo brojem aviona ili tenkova ili dužinom leta raketa, nego mrežom saradnika i ćelija raspoređenih po svetskim centrima sposobnih da blokiraju rad institucija, a u narodu izazovu strah i paniku. Gosti Stava dana analitičari Milovan Jolović u studiju, a uključićemo i Dzevada Galijašević.
special
10:30
SIGNAL (R)
Zalivski rat i napadi na Kipar i Tursku ponovo otvaraju pitanje koliko je evropsko nebo sigurno od dronova, krstarećih i balističkih raketa. Nova epizoda Signala analizira kako se u aktuelnom sukobu pokazao NATO protivraketni štit od istočnog Mediterana do Rumunije i Poljske, podelu uloga između SAD i Evrope i da li ratna realnost menja njegovu budućnost.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Gost emisije je Želimir Nešković, delegat PDP u Domu naroda BiH. Da li će prijedlog Zakona o akcizama dobiti podršku ili će Dom naroda ostati u blokadi? Evropski zakoni na čekanju a lista primjedbi na sadržaj zakona nikad duža, može li se BiH pomjeriti na EU putu ili se stagnacija očekuje do oktobarskih izbora?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Šta je ono što neki putni pravac označava kao “crnu tačku” i koja je procedura da uđe u zvaničnu evidenciju? Koliko vremena u proseku prođe od lociranja crne tačke do konkretne intervencije na terenu? Šta najčešće usporava rešavanje takvih situacija i ko je u lancu najodgovorniji da jedna crna tačka prestane to da bude? Za emisiju “Tražim reč” govore rukovodilac odeljenja za bezbednost saobraćaja JP “Putevi Srbije” Ivana Subotić, pomoćnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Mirko Koković i jedan od inicijatora peticije “Nikolin radar” Dalibor Andrejić.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da se politizacijom opstruiše istraga o smrti studentkinje u Beogradu i najavio nadzor bezbednosti na fakultetima, uz poruke da odgovornost neće biti izbegnuta.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić počeo je konsultacije sa predstavnicima političkih stranaka. On je na konsultacije pozvao Pokret socijalista (PS), Savez vojvođanskih Mađara (SVM) i Stranku pravde i pomirenja (SPP).
Pojačan saobraćaj očekuje se zbog katoličkog Uskrsa, uz moguće gužve tokom dana i nepovoljne vremenske uslove, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
U prvom delu emisije GrađaNIN sa Petrom Ćurčićem sa Instituta za evropske studije govorićemo o geopolitičkim odnosima u svetu, sa posebnim osvrtom na Srbiju.
Potrošači u delu Ulice mitropolita Pavla Nenadovića, od Sive stene do Darvinove ulice u beogradskoj opštini Voždovac biće bez vode od 8.30 do 18 sati, saopšteno je iz preduzeća Beogradski vodovod i kanalizacija.
Sistem elektronskog bolovanja na snazi je od početka godine, a od aprila je počela i njegova puna primena kada je reč o poslodavcima. Cilj platforme koja povezuje lekare, poslodavce i Republički fond za zdravstveno osiguranje jeste smanjenje administracije i brža razmena podataka.
Šta je ono što neki putni pravac označava kao crnu tačku i koja je procedura da uđe u zvaničnu evidenciju? Koliko vremena u proseku prođe od lociranja crne tačke do konkretne intervencije na terenu?
Komentari (0)