Prošireni rektorski kolegijum BU traži da država izmenom zakona pokrije studentima trošak školarine u iznosu od 50 odsto
Prošireni rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu usvojio je zaključak u vezi sa četvrtim zahtevom studenata u blokadi, zasnovan na principima na kojima je neophodno da se zasnivaju institucionalna rešenja u vezi sa finansiranjem visokog obrazovanja.
Budući da je funkcionisanje visokog obrazovanja pitanje koje se direktno tiče tri grupe aktera - države, studenata i visokoškolskih ustanova, Prošireni rektorski kolegijum naveo je u saopštenju da je "neophodno obezbediti ispunjenje četvrtog zahteva plenuma studenata, uključujući i deo zahteva koji se odnosi na pokriće troškova studenata po osnovu školarine, tako što bi se, izmenom zakona i drugih propisa i odgovarajućim finansijsko-pravnim aranžmanom između države i studenata, osiguralo da država studentima pokrije trošak plaćene školarine u iznosu od 50 odsto".
Potrebno je, kako je navedeno, obezbediti punu autonomiju univerziteta i fakulteta čiji je osnivač Republika Srbija u pogledu utvrđivanja visine školarine, njene naplate u punom iznosu i raspolaganja punim iznosom tako stečenih prihoda kao sopstvenim sredstvima, i to na način definisan opštim aktima univerziteta i fakulteta, što predstavlja jedan od suštinskih preduslova autonomije univerziteta garantovane članom 72. Ustava Srbije, a u skladu sa članom 71. Zakona o visokom obrazovanju.
Profesor Filozofskog fakulteta Miloš Ković rekao je za Newsmax Balkans da u Srbiji imamo "revolucionarnu situaciju koja se mora uvažiti, a profesor Šumarskog fakulteta Ratko Ristić je dodao da predsednik Republike nije uopšte ovlašćen da vodi bilo kakve pregovore o odvijanju nastave na univerzitetu.
Rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu saopštio je da je razmotrio poziv na dijalog upućen od predsednika Republike Srbije 3. februara i doneo odluku da pod ovakvim okolnostima poziv ne prihvati.
Prošireni rektorski kolegijum smatra da svim fakultetima čiji je osnivač Republika Srbija treba obezbediti pokriće punog iznosa stalnih troškova, kao i punog iznosa troškova po osnovu prava zaposlenih u skladu sa zakonom i posebnim kolektivnim ugovorom za visoko obrazovanje.
Takođe, potrebno je obezbediti pokriće troškova materijala fakultetima najmanje u iznosu srazmernom udelu budžetskih prihoda, koje fakulteti ostvaruju od Ministarstva prosvete u zbirnom iznosu prihoda svakog fakulteta, koji čine budžetski prihodi od Ministarstva prosvete i sopstveni prihodi od školarina.
Utvrđeni modalitet ispunjenja zahteva studenata ne sme da dovede do pada budžetskih ni sopstvenih prihoda niti jedne visokoškolske ustanove čiji je osnivač Republika Srbija, u odnosu na iznos koji bi bio ostvaren bez ispunjenja zahteva studenata, navedeno je u saopštenju.
Foto: ATAImages/R.Z.
Pored tih principa koji se odnose ispunjenje zahteva studenata, posebno je naglašeno da je neophodno u budžetu Republike obezbediti sredstva za izjednačavanje osnovice za obračun plata zaposlenih u visokom obrazovanju sa osnovicom za obračun plata zaposlenih u ustanovama drugih nivoa obrazovanja.
Prošireni rektorski kolegijum podsetio je da je, u vezi sa tim, Senat Univerziteta u Beogradu 2022. godine doneo Platformu o pravnim, akademskim i materijalnim aspektima finansiranja visokoškolskih ustanova.
"Bez rešavanja navedenih problema bio bi doveden u pitanje redovan rad Univerziteta", istakao je Prošireni rektorski kolegijum i naglasio da će Univerzitet u Beogradu, kao i do sada, aktivno učestvovati u izradi propisa u oblasti visokog obrazovanja.
U skladu sa tim, inoviran je Nacrt izmena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, koji je Univerzitet izradio u decembru 2024. godine, a koji će biti upućen Ministarstvu prosvete.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PORTAL ( R )
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
special
11:00
PERSPEKTIVA ( R )
U emisiji Perspektiva sa Nemanjom Živaljevićem tražićemo odgovore i rješenja za neke od najvećih izazova sa kojima se suočavaju Crna Gora i zemlje regiona. O političkim, društvenim, ekonomskim, kao i temama iz kulture i sporta, razgovaraćemo sa relevantim i kredibilnim sagovornicima.
specijal
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
Da biste čuli muziku, ne morate da odete na koncert, svirku, u filharmoniju ili kafanu. Na umetnost možete da naletite sasvim slučajno i svakodnevno. Tako vam hladni podzemni prolaz Sava centra može učiniti toplijim ulični umetnik Ziki zvucima svoje klavirske harmonike.
Ministarstvo prosvete pripremilo je izmene i dopune pravilnika o školskom kalendaru za 2024/2025. godinu koje predviđaju da se školska godina može produžiti za osnovne škole najviše pet nastavnih dana, a za srednje škole najviše 20, odnosno 25 nastavnih dana (za gimnazije).
U sudaru autobusa i automobila na auto-putu A3 u Hrvatskoj kod Popovače, stradale su dve osobe, a 31 je povređena. Oba vozila su registarskih oznaka iz Bosne i Hercegovine. Saobraćaj ka Srbiji je uspostavljen, a ka Zagrebu se vozi obilazno i kolona je duga 15 kilometara.
Stanari ulice Kneza Miloša već pet dana blokiraju gradilište kod broja 42 gde je planirana izgradnja stambeno-poslovne zgrade na šest spratova. Kako su najavili, ostaju do daljnjeg na istom mestu i sa istim ciljem.
Vlajko Kaurin, koji je u logor Jasenovac dospeo sa šest i po godina, govorio je za Newsmax Balkans o zločinima kojima je svedočio i ispričao kako je to odrastati i živeti sa jednim tako traumatičnim iskustvom.
U Srbiji će biti promenljivo oblačno i nestabilno, mestimično sa kišom i lokalnim pljuskovima sa grmljavinom, koji će biti izraženiji u drugom delu dana, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Portparolka Bele kuće Kerolajn Livit kategorično je demantovala neproverene izveštaje da je šefica kabineta predsednika Sjedinjenih Američkih država Donalda Trampa, Suzan Vajls, zabranila predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da prisustvuje događaju u Mar-a-Lagu.
Generalni direktor Radio-televizije Srbije Dragan Bujošević i glavni i odgovorni urednik Informativnog programa RTS Nenad Lj. Stefanović ocenili su da dvonedeljna blokada javnog servisa nema nikakve veze sa izborom novog Saveta REM-a i da je krajnji cilj studenata u blokadi promena vlasti.
Kardinal i beogradski nadbiskup Ladislav Nemet izjavio je kako se govori da je Evropa stara, ali da treba pogledati države koje su živele pod vlašću Sovjetskog Saveza, da se događaju čudesa i da pravoslavne crkve cvetaju i da to govori za Srbiju.
Na Balkanu i u našoj zemlji postoji zamor od pristupanja EU, a prisutno je i razočaranje jer proces traje dugo. Ipak, mislim da je stepen podrške članstvu EU i dalje visok i da je to prirodan prostor za razvoj Srbije, izjavio je ministar za evropske integracije Nemanja Starović.
Naš zadatak je da uspostavimo dijalog sa onim organizacijama koje su prepoznate kao institucije kojima se žrtve javljaju. Čak 37 odsto žena žrtava obraća se verskim zajednicama, odnosno, svojim sveštenicima tražeći podršku i pomoć, izjavila je ministarka Tatjana Macura.
Komentari (0)