Đurica (Evropski pokret u Srbiji): Nedolazak na samit EU - Zapadni Balkan je poruka izostanka političke odgovornosti
Izostanak Srbije sa samita EU - Zapadni Balkan šalje poruku izostanka političke odgovornosti i usporava evropske integracije, ocenila je u razgovoru za Newsmax Balkans Dragana Đurica iz Evropskog pokreta u Srbiji.
Iako vrata EU ostaju otvorena, kaže da napredak Srbije zavisi od doslednih reformi i njihove pune primene.
Iako vlasti u Beogradu evropske integracije često ističu kao strateški cilj, odluka da niko iz Srbije ne prisustvuje samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana u Briselu ponovo je otvorila pitanje stvarne posvećenosti tom procesu.
Prema oceni Dragane Đurice iz Evropskog pokreta u Srbiji, izostanak sa samita pre će biti shvaćen kao signal nepreuzimanja političke odgovornosti nego kao vid protesta prema Briselu.
Sagovornica jutarnjeg programa "Otvori oči" ističe da su samiti poput ovog važna prilika da zemlje kandidati pokažu odgovornost za reformski proces, ali i mesto na kojem mogu da iznesu argumente ukoliko se ne slažu sa ocenama evropskih institucija.
"Nedolazak bilo koje od zemalja kandidata, uključujući Srbiju, šalje jednu ozbiljnu poruku da se ne preuzima politička odgovornost za reformski proces", kaže Đurica, uz istaknutu bojazan da će Brisel odluku Srbije pre razumeti na taj način nego kao protest.
"Podrška ostaje, ali uz jasne uslove"
Ipak, ona navodi da su iz Evropske unije i od pojedinih evroparlamentaraca stigla uveravanja da vrata za Srbiju ostaju otvorena i da će EU nastaviti da pomaže zemlju na njenom reformskom putu.
Podrška, međutim, ostaje uslovljena napretkom u ključnim oblastima.
"Srbije se očekuje doslednost u reformama koje se tiču vladavine prava, usklađivanja sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, jačanja demokratskih institucija, slobode medija, kao i normalizacije odnosa Beograda i Prištine", ukazuje Đurica.
Kritike već izrečene
Upitana da li odluka o nedolasku na samit može imati veze sa strahom od kritika iz Brisela, Đurica ocenjuje da su kritike već jasno izrečene u zvaničnim dokumentima Evropske komisije i da sam samit verovatno ne bi bio mesto posebnog "prozivanja" Srbije.
Prema njenim rečima, fokus Evropske unije danas je pre svega na isticanju napretka drugih kandidata, poput Crne Gore i Albanije, što se uklapa u širi geopolitički i geostrateški cilj proširenja EU.
"Srbija verovatno danas ne bi bila posebno kritikovana, već bi se ponovo naglasilo da vrata ostaju otvorena, ali uz jasan dodatak, 'demokratskoj Srbiji'", kaže Đurica, dodavši da je sada na domaćim vlastima da pokažu doslednost i stvarnu posvećenost evropskom putu.
Izostanak otvaranja novih poglavlja
Prema njenoj oceni, razlog zbog kojeg se napredak Srbije ne pominje leži u činjenici da za to trenutno nema osnova.
Klaster 3, iako je Srbija tehnički spremna za njegovo otvaranje, ponovo nije otvoren, što je, kako kaže, bilo jasno već iz izveštaja Evropske komisije.
Hiljade ljudi učestvovale su na demonstracijama širom Slovačke protiv promena u pravosudnom sistemu za koje opozicioni političari i kritičari vlasti tvrde da uništavaju vladavinu prava u toj zemlji članici Evropske unije.
Zbog nezdravog vazduha u sarajevskog kantonu je proglašeno "Upozorenje" na celom području kantona, a na predlog Stručnog tela, Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture i prostornog uređenja.
Iako je Klaster 3 tehnički spreman, odluka o njegovom otvaranju nije tehnička već politička, saglasni su sagovornici Newsmax Balkans. Jadranka Joksimović upozorava na gubitak kredibiliteta procesa, dok Stanislav Sretenović ističe specifičnu geopolitičku poziciju Srbije.
Đurica upozorava da Srbija faktički stoji na istom mestu još od decembra 2021. godine, bez otvaranja novih poglavlja, a da su u nekim oblastima zabeleženi čak i znaci nazadovanja.
"To svakako nisu dobre vesti i mogu imati i političke i ekonomske posledice", navodi ona, uz napomenu da EU, uprkos tome, neće zatvoriti vrata Srbiji i da Zapadni Balkan ostaje jedan od prioriteta politike proširenja.
Značaj Klastera 3
Govoreći o značaju Klastera 3, ona podseća da on obuhvata oblasti konkurentnosti i inkluzivnog rasta, uključujući industrijsku politiku, poreze, zapošljavanje, socijalnu politiku, obrazovanje i nauku. Iako su pojedina poglavlja privremeno zatvorena, bez političkog momenta i dosledne primene osnovnih tekovina EU dalji napredak nije moguć.
"Ne možete imati zaštitu potrošača samo kroz usvojene propise, ako u osnovi postoji problem sa nezavisnim pravosuđem koje treba da garantuje tu zaštitu", objašnjava Đurica, navodeći to kao primer zašto tehnički napredak sam po sebi nije dovoljan.
Ona dodaje da bi otvaranje Klastera 3 imalo i simbolički značaj, jer bi pokazalo da je proces ponovo pokrenut, ali naglašava da je "lopta trenutno na strani Srbije".
Poređenje sa Crnom Gorom
Komentarišući poruke sa nedavnog sastanka ministara evropskih poslova u Briselu, Đurica navodi da postoji konsenzus da su vrata EU za Srbiju otvorena, ali i razlike među državama članicama u spremnosti da se prave ustupci.
U aktuelnom geopolitičkom kontekstu, smatra ona, Evropska unija ne želi da "preskače lestvicu", što je razlog izostanka pune saglasnosti oko daljeg napretka Srbije.
Na pitanje može li Srbija stići Crnu Goru, koja je značajno odmakla u pregovorima i čije se članstvo očekuje oko 2028. godine, Đurica zaključuje da je to moguće, ali samo uz jasnu političku volju i doslednost.
"U tom slučaju situacija bi se mogla u relativno kratkom roku promeniti na bolje", ocenjuje ona.
Gostovanje Dragane Đurice možete pogledati u videu:
Da li su radne akcije bile produžetak partizanske etike solidarnosti? Zašto su radne akcije istovremeno bile i socijalistički ritual i infrastrukturni poduhvat? Šta su sve izgradili mladi Jugoslavije u radnim akcijama? Odgovore tražimo od istoričara Vidoja Golubovića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-RADIO AMATERI PROTIV NATO-A
Početak bombardovanja Savezne republike Jugoslavije 1999. godine obeležila je aktivnost jedne od najmasovnijih amaterskih organizacija na planeti. Bili su to radio amateri koji su postali borci iz senke, oni koji su upozoravali građane Srbije odakle dolazi napad i preko radio veza otkrivali komunikacije NATO pilota. Nova epizoda DEKADA kroz svedočenja samih radio amatera otkriva na koji način su se organizovali, kako su komunicirali, ali i to koliko su im radio amateri iz celog sveta, prijatelji od Španije, preko Slovenije I Hrvatske, do Bugarske I Rumunije pomagali u toj borbi.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Poljoprivrednici će širom Srbije blokirati puteve, a mlekari iz Mrčajevaca koji su i započeli proteste pre šest dana, najavili su radikalizaciju od srede i potpunu blokadu starog puta Čačak–Kraljevo.
Luksuzni automobil "Mercedes G 800 4x4²", u vlasništvu jutjubera i influensera Bogdana Ilića, poznatijeg kao "Baka Prase", izgoreo je tokom noći u Beogradu na vodi, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Palati "Srbija" uručio je odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama povodom Sretenja - Dana državnosti Srbije.
Bivša ministarka prosvete Crne Gore Vesna Bratić uhapšena je u istrazi Specijalnog državnog tužilaštva, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja. Ona je bila član Vlade nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su u Novom Sadu pale maske i da su oni koji protestuju pokazali da napadaju sve srpske vrednosti i temelje - srpsku državu i crkvu.
Ministarstvo spoljnih poslova (MSP) podsetilo je da Republika Srbija ne priznaje, nije priznala i neće priznati "jednostrane secesionističke akte takozvanog Kosova donete 17. februara 2008. godine".
Studenti u blokadi i građani blokirali su ulice kod Prvog osnovnog suda u Novom Beogradu i raskrsnicu Birčaninove i Kneza Miloša u znak podrške studentima nakon incidenata ispred Srpskog narodnog pozorišta (SNP). Protesti se održavaju u više gradova u Srbiji.
U slučaju paljenja vozila "mercedes-benc" tipa Brabus oštećenog Bogdana Ilića, dežurni javni tužilac Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu odredio je zadržavanje osumnjičenog, a predmet je preuzelo Više javno tužilaštvo.
Pčelari navode da iza svake tegle meda stoje meseci rada, brige i neizvesnosti. Poslednjih godina suočavaju se sa klimatskim promenama, slabim prinosima, pomorom pčela i nelojalnom konkurencijom. Tradicija je snažna, ali opstanak pčelarstva sve je veći izazov.
Ministar poljorivrede Dragan Glamočić izjavio je da je sa predstavnicima poljoprivrednih udruženja vodio konstruktivan dijalog i da ga raduje što jedno od udruženja, a to su povrtari, misli da imaju realne zahteve i da oni mogu da se ispune.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ima bolju informatičku infrastrukturu nego bilo koja zemlja jugoistočne Evrope, kao i da će do kraja godine u Data centar u Kragujevcu stići i treći superkompjuter.
Komentari (0)