Na rođendan Milana Mladenovića, 5. novembra, biće otvoren njegov legat u Narodnoj biblioteci Srbije
Na godišnjicu smrti pevača, gitariste, tekstopisca i kompozitora Milana Mladenovića 5. novembra u Narodnoj biblioteci Srbije svečano će biti otvoren njegov Legat, saopštila je Zadužbina Milana Mladenovića.
Izvor: Tanjug
01.11.2024. 15:57
Foto-kolaž: Milena Đorđević, Goranka Matić
Stalnom postavkom posvećenoj Milanu Mladenoviću kao pesniku, najstarija ustanova kulture u Srbiji dodatno ukazuje na umetničku vrednost njegovog dela i rokenrol pesništvo kao kulturni fenomen.
Postavka koju čine rukopisi, pesme, fotografije i druge lične stvari iz zaostavštine rok muzičara jedinstvenog poetskog izraza, plod je višegodišnje saradnje Narodne biblioteke Srbije i Zadužbine Milana Mladenovića.
Foto: Goranka Matić
Upravnik Narodne biblioteke Srbije Vladimir Pištalo rekao je da je do saradnje ove institucije i Zadužbine Milana Mladenovića o osnivanju Legata Milana Mladenovića u Narodnoj biblioteci Srbije došlo sasvim spontano i bez velikih pretenzija, kada je dogovoreno da Narodna biblioteka Srbije pruži stručnu pomoć u sređivanju zaostavštine Milana Mladenovića.
U čast proslave 50 godina od osnivanja, Međunarodni muzej horologije u švajcarskom gradiću La Šo de Fon izložio je noćni sat iz 17. veka, dizajniran da ispuni zahteve pape Aleksandra VII, koji je patio od nesanice.
"To je zatim preraslo u ozbiljniju inicijativu da se ova građa ustupi na brigu i čuvanje Narodnoj biblioteci Srbije i, samim tim, izloži javnosti. Narodna biblioteka Srbije prepoznala je delo velikog umetnika kao ono koje s punim pravom može da nađe svoje mesto u njoj. Iako se radi o delu koje predstavlja spoj različitih umetničkih jezika, u njemu značajnu ulogu igra upravo književni jezik, a najdragoceniji deo pomenutog legata čine upravo rukopisi tekstova, tj. sveske i pojedinačni listovi, koji čine integralni deo sinkretične umetnosti Milana Mladenovića, koja svojom beskompromisnom potragom za istinom predstavlja protivtežu gotovom celom današnjem svetu", istakao je Pištalo.
Legat Milana Mladenovića kako se navodi, čini rukopisna zbirka velikog broja pesama, lična biblioteka u kojoj se nalazi oko 200 publikacija, fotografska zbirka od 260 snimaka, kolekcija ploča i kaseta, kao i druge stvari koje je Zadužbina Milana Mladenovića predala na čuvanje Narodnoj biblioteci Srbije pre nekoliko godina.
Foto: Goranka Matić
Autorka koncepcije postavke, istoričarka umetnosti i kustoskinja Dobrila Denegri naglasila je da su profesionalna karijera, ali i privatni život, slava i intima, elementi koje je ova postavka želela da označi kroz izbor predmeta koji su pripadali Milanu, a sada su deo šireg narativa koji će puno značiti novim generacijama.
U prvom planu je pisana reč
"Postavka je koncipirana kao kolaž sastavljen od reči i slika, pesama i fotografija kroz koje se može pratiti Milanova pesnička karijera. U prvom planu je pisana reč, predstavljena kroz njegove rukopise, zapise i citate koji se odnose na Milanov proces stvaranja. Milan je koristio reči da bi stvorio vizuelne predstave koje su odslikavale njegov i život generacija formiranih na urbanom duhu Beograda osamdesetih, Novom talasu, alternativnoj kulturi, kao i na svesti o društvenoj krizi koja je eskalirala do tragedije devedesetih", kazala je Denegri.
Legat Milana Mladenovića će u ime Narodne biblioteke otvoriti Vladimir Pištalo, ispred Zadužbine Milana Mladenovića Nebojša Krivokuća , autorka postavke Dobrila Denegri, kao i prijatelji Zadužbine Milana Mladenovića glumac Branislav Trifunović i novinar, muzički kritičar i pisac, Aleksandar Žikić.
Stalnu postavku Legata Milana Mladenovića su dizajnerski obradili umetnik Srđan Apostolović i "Ping Pong Studio", kao i vajar Radoš Radenković, a realizovana je uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije, Raiffeisen Banke a.d. Beograd i firme Promoter BBM.
Legat Milana Mladenovića biće otvoren za posetioce od 6. novembra 2024. u radno vreme Narodne biblioteke Srbije.
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
21:00
SINTEZA
Ko je bio Fransoa de Kalijer? Šta ga je izdvajalo od drugih diplomata 17. veka? Da li je Kalijerov rad uticao na razvoj međunarodnih odnosa u Evropi i šta današnje diplomate mogu o njega da nauče? Odgovore tražimo od diplomate Duška Lopandića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ZEMLJOTRESI U SFRJ
Prirodne katastrofe koje su pogađale gradove sveta nisu zaobišle ni Jugoslaviju. Najveća tragedija bio je zemljotres u Skoplju koji je uništio grad i usmrtio veliki broj stanovnika makedonske prestonice. Nakon njega se dogodio zemljotresu u Banja Luci koji je u potpunosti promenio izgled I tog grada, a poslednji u nizu koji je obeležio kraj sedamdesetih dogodio se u Crnoj Gori. Svedoci, oni koji su preživeli te potrese, ali i oni koji pamte kako je izgledala solidarnost tog vremena govore u novoj epizodi “Dekada” koja otkriva kako su se ljudi privikavali na život u trusnom području.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Jedna osoba je poginula, a tri su povređene kada se u 12.20 na gradilištu kod Ušća na Novom Beogradu obrušio kran, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Sremskoj Mitrovici zaplenili su sedam kilograma i 568 grama biljne materije za koju se sumnja da je marihuana i 19,6 grama materije za koju se sumnja da je kokain.
Kamenac, žute mrlje i tvrdokorna prljavština često mogu da prave probleme prilikom čišćenja. Iako postoji mnogo proizvoda na tržištu, nije uvek lako da se odabere onaj koji zaista može da ukloni prljavštinu, a da pri tome ne ošteti površinu.
U autentičnom prostoru Šalter sale Zadužbine Miodraga Kostića - Palate nauke u četvrtak, 2. aprila svečano je otvoren ciklus umetničkih izložbi pod nazivom "Hipoteza".
Gotovo 400 kulturnih radnika u Meksiku potpisalo je otvoreno pismo u kojem od meksičke vlade traže objašnjenje o planovima da se u Španiju pošalje jedna od najznačajnijih svetskih zbirki meksičke umetnosti 20. veka, uključujući dela Fride Kalo i Dijega Rivere.
Američka glumica Šeron Stoun izjavila je da je njen najbolji filmski poljubac bio sa kolegom Robert De Nirom tokom snimanja kultnog filma Kazino 1995. godine.
Jubilarna 50. predstava "Posaditi drvo" ruskog savremenog dramatičara Alekseja Žitkovskog u režiji Pavla Terzića, biće odigrana na sceni "Petar Kralj" 6. aprila u 20.30 časova.
Gruzijska baletska trupa "Sukhishvili" priredila je u rasprodatoj MTS dvorani veče za pamćenje - spoj vrhunske tehnike, energije i tradicije koji je publiku držao bez daha, koja ih je ispratila ovacijama.
Balet "Žizela" koreografa Aleksandra Antonijevića premijerno je izveden u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu sa prvacima londonskog Kraljevskog baleta – Marijanelom Nunjez i Patriciom Reveom u glavnim ulogama.
Vršilac dužnosti direktora Ateljea 212 Gordana Goncić izjavila je, povodom Svetskog dana pozorišta, da je ovaj datum prilika da publika otkrije poznate i nepoznate prostore jedne od najznačajnijih kulturnih institucija na ovim prostorima.
Komentari (0)