Na rođendan Milana Mladenovića, 5. novembra, biće otvoren njegov legat u Narodnoj biblioteci Srbije
Na godišnjicu smrti pevača, gitariste, tekstopisca i kompozitora Milana Mladenovića 5. novembra u Narodnoj biblioteci Srbije svečano će biti otvoren njegov Legat, saopštila je Zadužbina Milana Mladenovića.
Izvor: Tanjug
01.11.2024. 15:57
Foto-kolaž: Milena Đorđević, Goranka Matić
Stalnom postavkom posvećenoj Milanu Mladenoviću kao pesniku, najstarija ustanova kulture u Srbiji dodatno ukazuje na umetničku vrednost njegovog dela i rokenrol pesništvo kao kulturni fenomen.
Postavka koju čine rukopisi, pesme, fotografije i druge lične stvari iz zaostavštine rok muzičara jedinstvenog poetskog izraza, plod je višegodišnje saradnje Narodne biblioteke Srbije i Zadužbine Milana Mladenovića.
Foto: Goranka Matić
Upravnik Narodne biblioteke Srbije Vladimir Pištalo rekao je da je do saradnje ove institucije i Zadužbine Milana Mladenovića o osnivanju Legata Milana Mladenovića u Narodnoj biblioteci Srbije došlo sasvim spontano i bez velikih pretenzija, kada je dogovoreno da Narodna biblioteka Srbije pruži stručnu pomoć u sređivanju zaostavštine Milana Mladenovića.
U čast proslave 50 godina od osnivanja, Međunarodni muzej horologije u švajcarskom gradiću La Šo de Fon izložio je noćni sat iz 17. veka, dizajniran da ispuni zahteve pape Aleksandra VII, koji je patio od nesanice.
"To je zatim preraslo u ozbiljniju inicijativu da se ova građa ustupi na brigu i čuvanje Narodnoj biblioteci Srbije i, samim tim, izloži javnosti. Narodna biblioteka Srbije prepoznala je delo velikog umetnika kao ono koje s punim pravom može da nađe svoje mesto u njoj. Iako se radi o delu koje predstavlja spoj različitih umetničkih jezika, u njemu značajnu ulogu igra upravo književni jezik, a najdragoceniji deo pomenutog legata čine upravo rukopisi tekstova, tj. sveske i pojedinačni listovi, koji čine integralni deo sinkretične umetnosti Milana Mladenovića, koja svojom beskompromisnom potragom za istinom predstavlja protivtežu gotovom celom današnjem svetu", istakao je Pištalo.
Legat Milana Mladenovića kako se navodi, čini rukopisna zbirka velikog broja pesama, lična biblioteka u kojoj se nalazi oko 200 publikacija, fotografska zbirka od 260 snimaka, kolekcija ploča i kaseta, kao i druge stvari koje je Zadužbina Milana Mladenovića predala na čuvanje Narodnoj biblioteci Srbije pre nekoliko godina.
Foto: Goranka Matić
Autorka koncepcije postavke, istoričarka umetnosti i kustoskinja Dobrila Denegri naglasila je da su profesionalna karijera, ali i privatni život, slava i intima, elementi koje je ova postavka želela da označi kroz izbor predmeta koji su pripadali Milanu, a sada su deo šireg narativa koji će puno značiti novim generacijama.
U prvom planu je pisana reč
"Postavka je koncipirana kao kolaž sastavljen od reči i slika, pesama i fotografija kroz koje se može pratiti Milanova pesnička karijera. U prvom planu je pisana reč, predstavljena kroz njegove rukopise, zapise i citate koji se odnose na Milanov proces stvaranja. Milan je koristio reči da bi stvorio vizuelne predstave koje su odslikavale njegov i život generacija formiranih na urbanom duhu Beograda osamdesetih, Novom talasu, alternativnoj kulturi, kao i na svesti o društvenoj krizi koja je eskalirala do tragedije devedesetih", kazala je Denegri.
Legat Milana Mladenovića će u ime Narodne biblioteke otvoriti Vladimir Pištalo, ispred Zadužbine Milana Mladenovića Nebojša Krivokuća , autorka postavke Dobrila Denegri, kao i prijatelji Zadužbine Milana Mladenovića glumac Branislav Trifunović i novinar, muzički kritičar i pisac, Aleksandar Žikić.
Stalnu postavku Legata Milana Mladenovića su dizajnerski obradili umetnik Srđan Apostolović i "Ping Pong Studio", kao i vajar Radoš Radenković, a realizovana je uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije, Raiffeisen Banke a.d. Beograd i firme Promoter BBM.
Legat Milana Mladenovića biće otvoren za posetioce od 6. novembra 2024. u radno vreme Narodne biblioteke Srbije.
Koliko je naše društvo zaista prilagođeno slepim i slabovidim osobama u svakodnevnim situacijama - od prevoza do institucija? Koliko su nastavnici i profesori obučeni za rad sa decom oštećenog vida? Zašto su slepe i slabovide osobe i dalje među najteže zapošljivim grupama? Zašto često invaliditet poistovećuje sa nemoći i koliko tu grešimo? Svoja iskustva o ovim pitanjima u emisiji “Tražim reč” preneće Vesna Nestorović Coka, Andjelka Bajić, Ankica Novković, Olga Petrovic Vukeljic i Romana Marin.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Šta se danas više čita i čemu se više veruje - fikciji ili životnim pričama? Zašto pojedini novinari napuštaju branšu i postaju književnici? Koji će mediji opstati a koji otići u istoriju? Odgovore tražimo od novinara i pisca Vanje Bulića.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
Nakon iznenadne smrti devetogodišnjeg dečaka iz Bara Amara R, 15. novembra, Višem državnom tužilaštvu je dostavljen obdukcioni nalaz, iz kojeg se vidi da je mališan umro od sepse usled komplikacija ovčijih boginja.
Desetogodišnja devojčica povređena je kada je na nju naleteo automobil u centru Ivanjice, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Čačku.
Pripadnici MUP, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, identifikovali su izvršioca krivičnog dela teško ubistvo u pokušaju od 6. decembra 2025. godine kada je u restoranu u Novom Beogradu iz vatrenog oružja ispaljeno više projektila prema muškarcu (30).
Deo potrošača u beogradskim opštinama Vračar, Čukarica i Surčin ostaće bez vode u petak, 26. decembra, saopštilo je Javno komunalno preduzeće "Beogradski vodovod i kanalizacija".
Vlada Crne Gore je na sednici donela zaključke kojima je, zbog oduzimanja dozvole za rad, privremeno obustavila priznavanje obrazovnih isprava stečenih na beogradskom Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu.
Novogodišnja predstava "San zimske noći" izvedena je u Teatru Vuk u Beogradu za decu koja borave u hraniteljskim porodicama, a mališanima iz publike novogodišnje paketiće je podelila državna sekretarka iz Ministarstva za brigu o porodici i demografiju Milica Perić.
Najspekatakularniji muzički događaj u zemlji - "Beogradski novogodišnji koncert" Simfonijskog orkestra i Hora Radio-televizije Srbije, sa šefom-dirigentom Srboljubom Dinićem, započeće tradicionalno i 2026. godinu.
Šta se danas više čita i čemu se više veruje - fikciji ili životnim pričama? Zašto pojedini novinari napuštaju branšu i postaju književnici? Koji će mediji opstati a koji otići u istoriju?
Zašto je džez filozofija u zvuku? Zašto je džez improvizacija čin koji pretpostavlja slobodu? Zbog čega je džez u Jugoslaviji imao posebno značenje? Da li je džez rušio tradiciju?
Muzičar Kris Rija, poznat po pesmama kao što su "Driving Home for Christmas", "The Road to Hell", "On the Beach" i "Josephine" umro je mirno u bolnici, nakon kratke bolesti, okružen članovima porodice.
Filmski maraton "Najduža noć filma" okupila je brojne ljubitelje sedme umetnosti u Sava centru, pod sloganom "Tri filma-tri sveta-jedna noć", a u okviru programa priređena je i premijera filma "Izlet" reditelja Nenada Pavlovića.
Komentari (0)