Naučnici otkrili prisustvo kiseonika u drevnoj galaksiji
Astronomi su detektovali kiseonik u drevnoj galaksiji "JADES-GS-z14-0", koja je nastala samo 300 miliona godina nakon Velikog praska.
Izvor: Live science, Tanjug
21.03.2025. 10:14
Foto: Envato
To otkriće, postignuto uz pomoć svemirskog teleskopa "Džejms Veb" (JWST), menja dosadašnje pretpostavke o brzini formiranja zvezda i galaksija u ranoj fazi svemira, objavio je naučni portal "Live science".
Ta galaksija, koja je prvi put primećena 2024. godine, pokazuje prisustvo kiseonika u periodu kada je svemir bio star tek dva odsto svoje sadašnje starosti.
Boravak u svemiru i pogled na planetu Zemlju je iskustvo o kojem mnogi maštaju, ali on takođe ostavlja posledice po ljudsko telo, upozoravaju naučnici.
Naučnici su otkrili novi deo imunog sistema koji bi mogao da bude ključan u borbi protiv bakterijskih infekcija i rezistencije na antibiotike, saopštili su istraživači iz Izraela.
Budući da se teški elementi poput kiseonika formiraju u jezgrima zvezda, njegovo rano prisustvo sugeriše da su se prve zvezde rađale i umirale mnogo brže nego što se dosad smatralo.
"Zapanjili su me ovi neočekivani rezultati jer nam otvaraju novi pogled na prve faze evolucije galaksija", rekao je astronom Stefano Karnijani sa Univerziteta u Pizi.
Scientists have made the record-breaking detection of oxygen in an ancient galaxy that existed just 300 million years after the Big Bang. The detection is prompting astronomers to rethink how quickly stars and galaxies formed in the young universe. https://t.co/iinPWquQN5
— Live Science (@LiveScience) March 20, 2025
Istraživači su, takođe, koristili teleskop ALMA u Čileu kako bi analizirali tu daleku galaksiju i otkrili da ona sadrži čak deset puta više kiseonika nego što se očekivalo.
To otkriće postavlja nova pitanja o tome kako su rane galaksije proizvodile teške elemente tako brzo.
Naučnici spekulišu da bi iznenađujuće brzo obogaćivanje svemira teškim elementima moglo da bude povezano sa pojavom masivnih crnih rupa, uticajem umirućih zvezda ili misterioznom tamnom energijom, čija uloga u evoluciji svemira tek treba da bude razjašnjena, navedeno je na pomenutom portalu.
Škola nikad nije bila pod većim pritiskom. Deca se menjaju brže nego ikad. Da li je problem u učenicima ili u načinu na koji ih učimo? Kako danas izgleda čas koji drži pažnju? I može li nastavnik da promeni sistem učenja iz učionice? Odgovore tražimo od profesorke srpskog u Matematičkoj gimnaziji Anđelke Petrović.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
K.K. koji je izvršio ubitvo u OŠ Vladislav Ribnikar svedočio u ponovljenom postupku – u kom smeru ide proces? Rastuća neizvesnost na Bliskom istoku pojačava pritisak na energente. Da li Evropi prete poremećaji snabdevanja i nestašice goriva? Gosti emisije biće Nebojša Obrknežev i Miodrag Kapor SAD nezvanično dostavile Iranu plan od 15 tačaka za postizanje mira – šta piše u navodno procurelim dokumentima?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Ivanjica je zavijena u crno. U nezapamćenoj tragediji preminuo je jedanaestogodišnji dečak koji je slučajno popio otrovnu tečnost korišćenu za prskanje malina.
Policija u Nišu uhapsila je inspektora za zaštitu životne sredine D. M. (59) zbog sumnje da je u Zapisnik o kontroli uneo neistinite podatke o zagađenju vazduha.
Policija je u Leskovcu, u saradnji sa kolegama u Sremskoj Mitrovici uhapsila N. K. (33), državljanina Severne Makedonije, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja i nepružanja pomoći licu povređenom u saobraćaju, koji je zbog povreda preminuo.
U saradnji Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu i Uprave kriminalističke policije Odeljenja za borbu protiv korupcije, uhapšen je B. C, osumnjičen da je kao zastupnik udruženja građana "Društvo i razvoj" zloupotrebom svog položaja oštetio budžet Grada Novog Sada za 2.530.000 dinara.
Mravi u kuhinji čest su problem koji se javlja zbog dostupne hrane. Iako mnogi posežu za hemijskim sredstvima, prirodne metode poput sirćeta, limuna i začina mogu da budu jednako efikasne.
Za Veneciju, 25. mart nije običan datum. Prema tradiciji, upravo tog dana 421. godine osnovan je grad koji će postati jedan od najneobičnijih i najfascinantnijih u evropskoj istoriji. Datum koji se, između istorije i mita, i danas proslavlja kao rođendan Serenisime.
Novi planovi Nemačke da razvije sopstvenu bezbednosnu satelitsku mrežu vrednu čak oko 10 milijardi evra otvorili su novu tačku razmimoilaženja unutar EU. Rasprave o budućnosti zajedničke bezbednosne saradnje unutar EU traju već poslednje dve godine, za sada bez konačnog dogovora.
Da li je u vremenu ratova, kriza i stalnih loših vesti uopšte "dozvoljeno" biti srećan? Da li osećaj krivice prati svaki naš pokušaj da pronađemo mir i kako da se izborimo sa tim?
Istraživači su otkrili više retkih i novih vrsta u do sada neistraženim pećinama na zapadu Kambodže, uključujući "leteću" zmiju i fluorescentnu tirkiznu zmiju otrovnicu, saopštila je organizacija Fauna&Flora Kambodža koja je predvodila višegodišnje istraživanje biodiverziteta.
Buđ je svuda oko nas. Postoji milionima godina i može da uđe u vaš dom kroz otvorena vrata, prozore, ventilaciju, ili sisteme grejanja i klimatizacije. Spore buđi iz spoljašnjeg vazduha mogu se uneti i na odeći, obući, torbama, pa čak i preko kućnih ljubimaca.
Da li ste se ikada zapitali zašto vaš parfem na vama ne miriše kao u bočici ili zašto miris nestane već nakon pola sata? Krivac može biti način na koji ga nanosite i čuvate.
Iako mnoge osobe prilikom kupovine nove odeće jedva čekaju da obuku taj komad, stručnjaci za tekstil navode da bi pranje pre prvog nošenja trebalo da postane navika.
Komentari (0)