"Medicinska propast": Najmanje 85 donora sperme u Holandiji začelo po 25 i više dece
Najmanje 85 donora sperme u Holandiji začelo je po 25 i više dece, a novootkrivena praksa klinika za oplodnju pokazala je brojna kršenja pravila što stručnjaci nazivaju "medicinskom propašću".
Izvor: RTS
16.04.2025. 23:24
Foto: Envato
Nacionalna organizacija za ginekologiju i akušerstvo saopštila je da su brojne klinike namerno koristile spermu istih donora više od 25 puta, čak i zamenjivale uzorke i dozvoljavale istim muškarcima da doniraju spermu u više klinika, prenosi RTS.
"Broj takozvanih masovnih donora treba da bude nula. Ne treba uopšte da postoje. U ime cele naše profesije, želimo da se izvinimo. Nismo radili kako je trebalo", navela je ginekološkinja Marieke Šunenberg.
Naučnici istraživačke agencije Aria, koju finansira britanska vlada sa 800 miliona funti, istražiće u okviru svog projekta potencijal matica u pčelinjim zajednicama za eventualni pronalazak terapija koje bi mogle da produže ljudski vek.
Zakon namenjen smanjivanju rizika od nehotičnog incesta i srodničkog razmnožavanja zabranjuje donore da začnu više od 25 dece još od 1992. godine, ali se pokazalo da je njegova primena problematična zbog striktnih zakona o privatnosti.
Ograničenje je 2018. godine sa 25 spušteno na 12 dece, ali je nacionalni registar donora i majki sa kodnim sistemom koji obezbeđuje da sperma od istih donora ne može da se koristi u više začeća počeo sa radom tek sada u aprilu.
"Rezultat toga jeste da sada, prvi put, imamo tačan broj dece po donoru", kaže Šunenberg.
Od 2004. godine, kada je pravo donora na anonimnost ukinuto, podaci pokazuju da je bilo najmanje 85 "masovnih" donora, odnosno onih koji imaju najmanje 25 začeća sa njihovom spermom.
Većina ih je postala biološki otac za 26 do 40 dece, ali ima nekoliko 50 do 75 začeća. Među njima ima i doktora za plodnost, uključujući i Jana Karbata, koji je ilegalno koristio svoju spermu i začeo najmanje 81 dete na svojoj klinici.
"Čovek sa hiljadu dece"
"Najplodniji" donor je Jonatan Jakob Mejer, po kom je snimljen i dokumentarac na Netfliksu.
Prozvan kao "Čovek sa 1.000 dece", Mejer je začeo najmanje 550 dece širom sveta, a više od stotinu njih u holandskim klinikama.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U šestoj epizodi serijala Put Znanja predstavljamo Regionalni centar za talente, mesto gde se prepoznaju i razvijaju daroviti učenici kroz individualni pristup i mentorski rad. Pokazujemo kako se njihov sistem razlikuje od formalnog obrazovanja i kako polaznike pripremaju za najprestižnija takmičenja. Čućemo i same učesnike koji otkrivaju svoje oblasti interesovanja i šta za njih znači rad u ovom centru.
dokumentarni
09:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR (R)
U novoj epizodi serijala „Monaški kuvar“ mati Angelina, igumanija manastira Duljevo, mesi prosforu i otkriva duboku simboliku ovog svetog hleba. Vodimo vas i na izvor Svetog Save, kao i do čuvenog hrasta oko kog se pletu brojne legende.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko smo zaista bezbedni na srpskim putevima? Da li broj saobraćajnih nezgoda raste, uprkos strožim zakonima i kampanjama i da li je problem u vozačima, sistemu – ili u kulturi saobraćaja? Zašto mladi vozači najčešće učestvuju u saobraćajnim nesrećama? Za emisiju “Tražim reč” govore: Vladimir Simidžija saobraćajni inženjer, Mladen Rašeta generalni sekretar Privredne komore auto-škola Srbije, Dejan Stević potpukovnik policije, Vladimir Jevtić stručnjak za bezbednost u saobraćaju, Irena Đorđević psihijatar i advokat Andrija Marković.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
U šestoj epizodi najvećeg domaćeg TV projekta van studija - Avantura Evropa, trka se nastavlja ulicama Pariza, a zatim i do samog vrha napoznatije kule na svetu, Ajdelove kule!
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije, Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su D. J. (38) iz Kovilja.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Bulevaru Mihajla Pupina, na delu od kružnog toka kod TC Ušće do zone raskrsnice sa Ulicom ušće, od 7. novembra u 22 časa, do 10. novembra, do šest časova doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Student Sava Nikolić poručuje da njegov zagrljaj sa studentkinjom pod hidžabom nije bio čin provokacije, već iskren gest utehe i podrške. Za Newsmax Balkans kaže da mu je žao zbog posledica koje je izazvao, ali ističe da u njegovom postupku nije bilo trunke nepoštovanja.
Svake godine početkom novembra grad Bad Tolc u Bavarskoj oživi u duhu tradicije. Hodočašće u čast svetog Leonarda okuplja stotine konjanika, zaprega i meštana koji slave zaštitnika stoke i poljoprivrednika.
Ogromna potražnja za čipovima koji se koriste za treniranje modela veštačke inteligencije dovela je i do nestašice električne energije u mnogim gradovima u SAD, kao i u Evropi, gde se ovi džinovski sistemi servera nalaze.
Jeste li znali da običan ritual potapanja oraha u vodi može značajno poboljšati vaše zdravlje? Umočeni orasi postaju lakše svarljivi, a hranjive materije u njima se bolje iskorišćavaju, što čini ovu jednostavnu praksu vrednom uvrštavanja u svakodnevnu ishranu.
Istraživači sa Univerziteta Anglija Raskin u Kembridžu predstavili su novo otkriće - ukoliko privremeno promenimo način na koji doživljavamo sopstveno telo, to može pomoći da se prisetimo zaboravljenih događaja iz detinjstva.
U sredu će se na nebu pojaviti najveći supermesec u godini, a njegova blizina Zemlji učiniće da izgleda veće i svetlije nego inače u vreme punog Meseca, a u Beogradu će dostići svoj pun obim u 14.19 sati.
Komentari (0)