Nakon izleganja, sićušni insekti žive skoro ceo svoj život u mreži jednog pauka, jedući sve ranjene ili nedavno preminule insekte koje je njihov domaćin uhvatio.
"Oni će takođe pronaći komadiće suvog mesa od buba zalepljene za mrežu i pojesti to“, rekao je Danijel Rubinov, profesor katedre za entomologiju na Univerzitetu Havaj Manoa, prenosi USA Today.
Kako je naveo, ovi insekti ne samo da jedu meso, već su i kanibali.
"Ako naiđu na drugu, manju gusenicu, rado će je pojesti. Zato nikada ne nalazimo više od jedne gusenice po mreži", rekao je Rubinov.
Gusenice mesožderke su izuzetno retke i čine manje od 0,13 odsto vrsta moljaca i leptira širom sveta, ali prema rečima istraživača, "sakupljači kostiju" su još ređi.
Okeani su nekad bili intenzivnije zeleni, danas su uglavnom u plavim nijansama, dok nova istraživanja pokazuju da je vrlo moguće da će u budućnosti biti ljubičasti ili čak crveni.
Naučnici istraživačke agencije Aria, koju finansira britanska vlada sa 800 miliona funti, istražiće u okviru svog projekta potencijal matica u pčelinjim zajednicama za eventualni pronalazak terapija koje bi mogle da produže ljudski vek.
Rubinov je naveo da istraživači rade na objavljivanju opisa novootkrivene vrste koji će uključivati formalno naučno (latinsko) ime.
Pripada neobičnom rodu koji se zove Hiposmocoma moljci, poznati kao "fensi gusenice" u njihovoj fazi larve. Kao što rakovi pustinjaci pozajmljuju školjke, "fensi gusenice" prave kuće od peska, komadića biljnog materijala i lišajeva.
Gusenica "sakupljača kostiju" plete svilenu prenosivu futrolu kojom se pokriva, a zatim je pažljivo, metodično ukrašava delovima tela mrtvih insekata. Dok prelaze kvadratnu stopu paukove mreže gde prave svoj dom, gusenice pokupe delove insekata koje je pauk ostavio nakon što je progutao svoj plen.
Zatim pažljivo mere ove delove tela pre nego što ih utkaju u svoju kolekciju, rotiraju i ispituju svaki komad i ponekad ih žvaću radi podešavanja. Gusenice uvek rade na svojim kućištima, koje nadograđuju tokom rasta.
Naučnici veruju da to rade zato što život u paukovoj mreži nije najbezbednija stvar ako ste ukusna mala gusenica koja živi zajedno sa gladnim paukom.
"To je ludo - pričamo o životu u lavljoj jazbini. Ali to takođe nije loš posao. Ako, recimo, buba pokuša da vas napadne, pauk će je prvi ščepati", naveo je Rubinov.
Do sada, istraživači nikada nisu pronašli nijednu od ovih gusenica koje su pojedene ili umotane u paukovu mrežu, dodao je on.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
GradjaНИН ( R )
GradjaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GradjaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Kreće sezona odmora, a za mnoge koji imaju kućne ljubimce problem gde će ih smestiti dok su odsutni. Poslednjih godina u Srbiji je sve više pansiona koji nude niz usluga za brigu i smeštaj vašeg kućnog ljubimca. Pre nego što se opredelite za tu opciju, pogledajte cene.
"Reka Raška je umrla", reči su ribolovaca koji su trideset godina čuvali i gajili različite vrste ribe na teritoriji Novog Pazara. Nakon velikog pomora, u vodi nije ostalo ništa osim uginulih riba koje ribolovci danima nalaze duž čitave reke. Nadležni još utvrđuju šta se tačno dogodilo.
Pripadnici pontonirskih jedinica Vojske Srbije postavili su pontonski most preko Velike Morave u opštini Svilajnac, u neposrednoj blizini postojećeg, glavnog mosta na kojem je obustavljen saobraćaj, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Tim istraživača sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu učestvuje u istraživanju o izboru karijere prema profilu ličnosti, a novina u ovakvim istraživanjima je to da je kreirana aplikacija koja je potpuno besplatna, a preko koje se može proveriti koje profesije najbolje odgovaraju profilu ličnosti.
Iako mnogi smatraju da su žene te koje prve priznaju ljubav partneru, istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Personality and Social Psychology tvrdi da su ipak muškarci oni koji prvi izgovaraju: "Volim te" u ljubavnim vezama.
Arheolozi su tokom iskopavanja u Asuanu, na jugu Egipta, otkrili dobro očuvane grobnice iz ptolemejskog i rimskog perioda, saopštilo je Ministarstvo turizma i antikviteta te zemlje.
Svedoci smo najtoplijih leta otkako se vrše merenja, više godina zaredom. Istraživanja su povezala visoke temperature sa agresijom i nasiljem. Takođe, ekstremne vrućine su jedan od vodećih uzroka smrtnih slučajeva povezanih sa vremenskim uslovima svake godine.
Turisti i stanovnici Šangaja prisustvovali su po velikoj vrućini zvaničnom otvaranju prvog Legolend turističkog parka u Kini i ujedno najvećeg na svetu.
Gajenje pasa ili mačaka može da ima pozitivan uticaj na očuvanje kognitivnih funkcija u starijoj životnoj dobi, pokazuju rezultati nove studije, prenosi "Gardijan".
Napadi panike pogađaju milione ljudi; mogu ih iskusiti čak i oni koji se ne bore sa mentalnim zdravstvenim problemima. Simptomi uključuju znojenje, peckanje ruku, ubrzan rad srca, drhtavicu, predosećaj nastupanja opasnosti pa čak i strah od smrti.
Iako većina ljudi nivo glukoze u krvi povezuje isključivo sa hranom, istina je da brojni faktori iz našeg svakodnevnog života utiču na šećer - često na načine koji nisu očigledni.
Kako temperature poslednjih nedelja rastu, možda se pitate kako da zaštitite svoje bašte od suše i ekstremnih vrućina. Pomoć u održavanju vaših biljaka ili zasađenog povrća u životu možete pronaći u vodi od pečuraka.
Komentari (0)