Nakon izleganja, sićušni insekti žive skoro ceo svoj život u mreži jednog pauka, jedući sve ranjene ili nedavno preminule insekte koje je njihov domaćin uhvatio.
"Oni će takođe pronaći komadiće suvog mesa od buba zalepljene za mrežu i pojesti to“, rekao je Danijel Rubinov, profesor katedre za entomologiju na Univerzitetu Havaj Manoa, prenosi USA Today.
Kako je naveo, ovi insekti ne samo da jedu meso, već su i kanibali.
"Ako naiđu na drugu, manju gusenicu, rado će je pojesti. Zato nikada ne nalazimo više od jedne gusenice po mreži", rekao je Rubinov.
Gusenice mesožderke su izuzetno retke i čine manje od 0,13 odsto vrsta moljaca i leptira širom sveta, ali prema rečima istraživača, "sakupljači kostiju" su još ređi.
Okeani su nekad bili intenzivnije zeleni, danas su uglavnom u plavim nijansama, dok nova istraživanja pokazuju da je vrlo moguće da će u budućnosti biti ljubičasti ili čak crveni.
Naučnici istraživačke agencije Aria, koju finansira britanska vlada sa 800 miliona funti, istražiće u okviru svog projekta potencijal matica u pčelinjim zajednicama za eventualni pronalazak terapija koje bi mogle da produže ljudski vek.
Rubinov je naveo da istraživači rade na objavljivanju opisa novootkrivene vrste koji će uključivati formalno naučno (latinsko) ime.
Pripada neobičnom rodu koji se zove Hiposmocoma moljci, poznati kao "fensi gusenice" u njihovoj fazi larve. Kao što rakovi pustinjaci pozajmljuju školjke, "fensi gusenice" prave kuće od peska, komadića biljnog materijala i lišajeva.
Gusenica "sakupljača kostiju" plete svilenu prenosivu futrolu kojom se pokriva, a zatim je pažljivo, metodično ukrašava delovima tela mrtvih insekata. Dok prelaze kvadratnu stopu paukove mreže gde prave svoj dom, gusenice pokupe delove insekata koje je pauk ostavio nakon što je progutao svoj plen.
Zatim pažljivo mere ove delove tela pre nego što ih utkaju u svoju kolekciju, rotiraju i ispituju svaki komad i ponekad ih žvaću radi podešavanja. Gusenice uvek rade na svojim kućištima, koje nadograđuju tokom rasta.
Naučnici veruju da to rade zato što život u paukovoj mreži nije najbezbednija stvar ako ste ukusna mala gusenica koja živi zajedno sa gladnim paukom.
"To je ludo - pričamo o životu u lavljoj jazbini. Ali to takođe nije loš posao. Ako, recimo, buba pokuša da vas napadne, pauk će je prvi ščepati", naveo je Rubinov.
Do sada, istraživači nikada nisu pronašli nijednu od ovih gusenica koje su pojedene ili umotane u paukovu mrežu, dodao je on.
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
STAV DANA (R)
Ko je gori, ne ko je bolji? Ko je dalje, a ne ko je biliže ulasku u Evropsku uniju? Zašto se reforme na zapadnom Balkanu tako sporo sprovode? Šta Brisel zamera kandidatima za prijem? U Stavu dana uključujemo sve regionalne centre NjuzMaks Balkans televizije: Podgorica, Sarajevo, Skoplje, Tirana, a Izveštaj o napretku analiziramo sa Draganom Đuricom iz Evropskog pokreta u Srbiji.
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije, Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su D. J. (38) iz Kovilja.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Bulevaru Mihajla Pupina, na delu od kružnog toka kod TC Ušće do zone raskrsnice sa Ulicom ušće, od 7. novembra u 22 časa, do 10. novembra, do šest časova doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Student Sava Nikolić poručuje da njegov zagrljaj sa studentkinjom pod hidžabom nije bio čin provokacije, već iskren gest utehe i podrške. Za Newsmax Balkans kaže da mu je žao zbog posledica koje je izazvao, ali ističe da u njegovom postupku nije bilo trunke nepoštovanja.
Pripadnici MUP u Smederevu su po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Smederevu uhapsili S. I. (72), vlasnika privrednog društva "Bager komerc" i V. M. (44), direktora navedenog privrednog društva.
Arheolozi u centru Varšave, tokom radova u ulici Tvarda, otkrili su ostatke fabrike čokolade iz perioda pre Drugog svetskog rata. Među pronađenim predmetima nalaze se keramički kalupi za praline, papirne etikete za pakovanje, lonci, flaše, fragmenti staklenog posuđa i delovi kaljevih peći.
Hronični stres sve više pogađa svakodnevni život, a njegovi znakovi često ostaju neprimećeni. Iako se osećate mirno, telo može da pokazuje simptome koji ukazuju na stalni pritisak i napetost. Prepoznavanje ovih simptoma prvi je korak ka smanjenju napetosti i očuvanju zdravlja.
Oralna higijena je povezana sa višestrukim zdravstvenim problemima, uključujući demenciju i dijabetes. Istraživanja pokazuju da ljudi sa bolestima desni i više karijesa takođe imaju znatno veći rizik od moždanog udara.
Svake godine početkom novembra grad Bad Tolc u Bavarskoj oživi u duhu tradicije. Hodočašće u čast svetog Leonarda okuplja stotine konjanika, zaprega i meštana koji slave zaštitnika stoke i poljoprivrednika.
Ogromna potražnja za čipovima koji se koriste za treniranje modela veštačke inteligencije dovela je i do nestašice električne energije u mnogim gradovima u SAD, kao i u Evropi, gde se ovi džinovski sistemi servera nalaze.
Komentari (0)