Ogromna potražnja za čipovima koji se koriste za treniranje modela veštačke inteligencije dovela je i do nestašice električne energije u mnogim gradovima u SAD, kao i u Evropi, gde se ovi džinovski sistemi servera nalaze.
Takozvane "serverske farme" troše mnogo više energije nego dosadašnji slični sistemi za skladištenje velikih količina podataka sa interneta i različitih aplikacija, pa čak i više od super kompjutera sa svetske liste 500 najbržih.
Samo u prošloj godini, AI datacentri su u SAD potrošili blizu 183 teravat-sati (TWh) električne energije. Koliko je to puno, govori i podatak da cela Austrija godišnje potroši oko 73 teravat-sati, Švajcarska oko 57,5, dok Slovenija troši oko 12,5 teravat-sati električne energije. Još jedan veliki faktor u radu ovakvih sistema je i taj što se zapravo između 15 i 35 odsto ove energije potroši na hlađenje data centara, a ne na sam rad naprednih procesora i sistema za skladištenje podataka.
Zbog ovoga, velike tehnološke kompanije već godinama unazad traže nove načine za proizvodnju električne energije, kao i za hlađenje svojih sistema. Kompanija Microsoft već godinama istražuje mogućnosti da svoje servere drži na morskom dnu, gde je samo hlađenje besplatno. Projekat Natick je do sada pokazao da je ovo izvodljivo za manje servere (tzv. inference processing), ali da je to jednostavno preskupo (i tehnički izuzetno složeno) za veće sisteme za obradu zahteva stotina miliona korisnika.
Iako se zbog velikog broja uređaja koji koriste internet, te različitih kompanija za pružanje usluga baziranih na internetu, poput digitalne kablovske televizije, striming usluga i skladištenja podataka, smatra da je internet neuništiv, realnost, kako je to često slučaj - potpuno je drugačija.
Kada je pre dvadeset sedam godina, u avgustu 1998, tada nova tehnološka kompanija Nvidia prestavila svoj grafički procesor NV4, bila je to prava revolucija.
Carine koje je američka administracija uvela sredinom godine za najveći broj zemalja širom sveta, u velikoj meri su uticale na međunarodna tržišta, a naročito na svetsku industriju elektronike.
Sa druge strane, Meta (krovna kompanija Facebooka, Instagrama i Whats App-a) ide u drugom pravcu i to - nuklearnom. Sporazum sa američkom energetskom kompanijom Constellation predviđa ponovno pokretanje dela ugašenih nuklearnih reaktora, poput onog u Clintonu u saveznoj državi Ilinois, ali i razvijanje novog nuklearnog postrojenja sa savremenim reaktorima. Zanimljivo je i da procenjenih 1120 megavat-sata električne energije iz ovog novog-starog nuklearnog postrojenja i dalje neće biti dovoljno za potrebe Meta u treniranju veštačke inteligencije.
Kompanija Nvidia, koja je lider Ai revolucije sa svojim čipovima, pak, razmatra potpuno novi koncept - data centre u orbiti Zemlje. Upravo je lansiran Starcloud-1 (Zvezdani oblak), satelit nove generacije na kome se nalaze Nvidia H100 procesori za treniranje AI modela. Sam satelit je tipa Corvus Micro start ap kompanije Astro Digital, i planirano je da u orbiti Zemlje ostane nešto manje od godinu dana, gde će se testirati koncepti i tehnologije za obradu i skaldištenje podataka u svemiru.
Slične planove ima i svemirska kompanija Blue Origin milijardera Džefa Bezosa, osnivača i prvog čoveka giganta Amazon.
"U narednih deset godina, a sigurno za dve decenije, imaćemo u orbiti Zemlje čitav niz ovakvih data centara snage otprilike jednog gigavata, budući da imamo i besplatan izvor energije - sunčevu svetlost", rekao je Bezos nedavno na konferenciji u italijanskom gradu Torinu.
I Elon Musk, najbogatiji čovek sveta, takođe ide u ovom pravcu sa svojom kompanijom za svemirske letove Space X. Sistem satelita Starlink V3, unapređena verzija trenutnog sistema za svemirski internet Starlink, će u narednim godinama biti platforma za stvaranje data sazvežđa (eng. Data Constellation), koji će međusobno razmjenjivati podatke putem lasera velike brzine.
Počela nova faza sukoba u Iranu. Da li je Trampu teže da vodi rat nego njegovim prethodnicima? O posledicama konflikta na Bliskom istoku za svet i posebno za Ukrajinu razgvaramo s Aleksandrom Mitićem iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-JNA OD USPONA DO PADA
Služenje vojnog roka u SFRJ bila je obaveza svih onih koji su završetkom školovanja bili sposobni da nose pušu, žive bez roditelja, ustaju u cik zore, vežbaju na vojnim poligonima I uče kako izgleda život u kome ste prepušteni ličnoj snalažljivosti i opstanku. Jugoslovenska narodna armija je stvorila generacije koje su odsluženje vojnog roka doživljavale kao deo odrastanja I čeličenja. JNA je bila zajednička oružana sila svih naroda i narodnosti i svih radnih ljudi i građana nove posleratne Jugoslavije. Pripadnikom oružanih snaga smatrao se svaki građanin koji sa oružjem u ruci učestvuje u otporu protiv napadača. Nova epizoda DEKADA obrađuje temu kako je jedna od najvećih armija posle rata prošla put od uspona do pada zajedno sa nestankom Jugoslavije.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Da li pravda u Crnoj Gori (pre) spora? Prvi put u javnosti o slučaju Medenica nakon prvostepene presude govori Valentina Pavličić, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore.
dokumentarni
22:00
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Kancelar Fridrih Merc vodi Nemačku ka znatno odlučnijoj ulozi u Evropi, predstavljajući Berlin kao politički i bezbednosni stub kontinenta i zaštitnika Ukrajine. Da li je reč o novoj eri nemačke spoljne politike i kakve posledice takav zaokret može imati po ravnotežu snaga u Evropi? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Berlinu Milovana Božinovića.
Rusija u iranskom sukobu do sada je radila iza kulisa. Od tihe podrške do globalnih rizika, odlučno je napravila korak ka svrstavanju na stranu svog dugogodišnjeg saveznika, Irana.
Advokat Dušan Bratić iz Beograda izabran je za predsednika Advokatske komore Srbije (AKS), potvrdio je za portal Newsmax Balkans advokat Nemanja Vučković.
Osmi dan rata na Bliskom istoku. Snažne eksplozije čule su se tokom noći u Teheranu. Vašington tvrdi da je izveo najveći talas napada na Islamsku Republiku do sada. Revolucionarna garda pokrenula je kontranapad i raspoređuje raketne sisteme nove generacije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio je strategiju razvoja "Srbija 2030-2035", ističući da je pred državom težak zadatak planiranja budućnosti u svetu koji se ubrzano menja.
Nova studija pokazuje da ishrana bogata namirnicama koje sadrže flavonoide, poput bobičastog voća, jabuka i citrusnog voća, može biti povezana sa većim osećajem sreće i optimizma tokom vremena.
Iako se razvoj kompjutera, programiranja i informatike uopšte vezuje za velikane poput Alana Turinga, Džeka Kilbija i Stiva Voznijaka, među pionirima tehnologije bio je i veliki broj žena.
Mesec će najverovatnije biti pošteđen eksplozivnog susreta sa asteroidom "ubicom gradova" 2032. godine, pokazuju nova posmatranja sa svemirskog teleskopa "Džejms Veb".
Mač koji potiče iz vremena krstaških ratova proveo je vekove zatrpan peskom i obrastao školjkama i drugim morskim organizmima na mediteranskoj obali Izraela, sve dok jedan student nije primetio njegov balčak kako viri iz morskog dna.
Prema novom istraživanju, jednostavna promena večernje rutine, konkretno prestanak konzumiranja hrane najmanje tri sata pre odlaska na spavanje, mogla bi pozitivno da utiče na zdravlje srca i metabolizam.
Komentari (0)