Ogromna potražnja za čipovima koji se koriste za treniranje modela veštačke inteligencije dovela je i do nestašice električne energije u mnogim gradovima u SAD, kao i u Evropi, gde se ovi džinovski sistemi servera nalaze.
Takozvane "serverske farme" troše mnogo više energije nego dosadašnji slični sistemi za skladištenje velikih količina podataka sa interneta i različitih aplikacija, pa čak i više od super kompjutera sa svetske liste 500 najbržih.
Samo u prošloj godini, AI datacentri su u SAD potrošili blizu 183 teravat-sati (TWh) električne energije. Koliko je to puno, govori i podatak da cela Austrija godišnje potroši oko 73 teravat-sati, Švajcarska oko 57,5, dok Slovenija troši oko 12,5 teravat-sati električne energije. Još jedan veliki faktor u radu ovakvih sistema je i taj što se zapravo između 15 i 35 odsto ove energije potroši na hlađenje data centara, a ne na sam rad naprednih procesora i sistema za skladištenje podataka.
Zbog ovoga, velike tehnološke kompanije već godinama unazad traže nove načine za proizvodnju električne energije, kao i za hlađenje svojih sistema. Kompanija Microsoft već godinama istražuje mogućnosti da svoje servere drži na morskom dnu, gde je samo hlađenje besplatno. Projekat Natick je do sada pokazao da je ovo izvodljivo za manje servere (tzv. inference processing), ali da je to jednostavno preskupo (i tehnički izuzetno složeno) za veće sisteme za obradu zahteva stotina miliona korisnika.
Iako se zbog velikog broja uređaja koji koriste internet, te različitih kompanija za pružanje usluga baziranih na internetu, poput digitalne kablovske televizije, striming usluga i skladištenja podataka, smatra da je internet neuništiv, realnost, kako je to često slučaj - potpuno je drugačija.
Kada je pre dvadeset sedam godina, u avgustu 1998, tada nova tehnološka kompanija Nvidia prestavila svoj grafički procesor NV4, bila je to prava revolucija.
Carine koje je američka administracija uvela sredinom godine za najveći broj zemalja širom sveta, u velikoj meri su uticale na međunarodna tržišta, a naročito na svetsku industriju elektronike.
Sa druge strane, Meta (krovna kompanija Facebooka, Instagrama i Whats App-a) ide u drugom pravcu i to - nuklearnom. Sporazum sa američkom energetskom kompanijom Constellation predviđa ponovno pokretanje dela ugašenih nuklearnih reaktora, poput onog u Clintonu u saveznoj državi Ilinois, ali i razvijanje novog nuklearnog postrojenja sa savremenim reaktorima. Zanimljivo je i da procenjenih 1120 megavat-sata električne energije iz ovog novog-starog nuklearnog postrojenja i dalje neće biti dovoljno za potrebe Meta u treniranju veštačke inteligencije.
Kompanija Nvidia, koja je lider Ai revolucije sa svojim čipovima, pak, razmatra potpuno novi koncept - data centre u orbiti Zemlje. Upravo je lansiran Starcloud-1 (Zvezdani oblak), satelit nove generacije na kome se nalaze Nvidia H100 procesori za treniranje AI modela. Sam satelit je tipa Corvus Micro start ap kompanije Astro Digital, i planirano je da u orbiti Zemlje ostane nešto manje od godinu dana, gde će se testirati koncepti i tehnologije za obradu i skaldištenje podataka u svemiru.
Slične planove ima i svemirska kompanija Blue Origin milijardera Džefa Bezosa, osnivača i prvog čoveka giganta Amazon.
"U narednih deset godina, a sigurno za dve decenije, imaćemo u orbiti Zemlje čitav niz ovakvih data centara snage otprilike jednog gigavata, budući da imamo i besplatan izvor energije - sunčevu svetlost", rekao je Bezos nedavno na konferenciji u italijanskom gradu Torinu.
I Elon Musk, najbogatiji čovek sveta, takođe ide u ovom pravcu sa svojom kompanijom za svemirske letove Space X. Sistem satelita Starlink V3, unapređena verzija trenutnog sistema za svemirski internet Starlink, će u narednim godinama biti platforma za stvaranje data sazvežđa (eng. Data Constellation), koji će međusobno razmjenjivati podatke putem lasera velike brzine.
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Ahondroplazija – reč koju mnogi ne znaju, ali koju neka deca žive svakog dana. Kako izgleda detinjstvo kada te svet gleda „odozgo“? Šta roditelji, učitelji i društvo mogu da nauče o istinskoj inkluziji?
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su S. P. (42) iz tog grada, zbog sumnje da je upravljajući "audijem", na pešačkom prelazu jutros oborio troje dece.
Prema poslednjim zvaničnim informacijama, ukupno 12 osoba je smrtno stradalo u požaru koji je u utorak zahvatio deo zgrade Doma penzionera u Tuzli, dok je 35 osoba zatražilo lekarsku pomoć u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.
Saobraćaj na uglu Takovske ulice i Bulevara kralja Aleksandra je blokiran, pošto su se građani okupili da pruže podršku Dijani Hrki, koja od nedelje štrajkuje glađu. Istovremeno, na prostoru ispred Skupštine Srbije dočekani su Srbi koji su pešačili sa Kosova i Metohije.
Jeste li znali da običan ritual potapanja oraha u vodi može značajno poboljšati vaše zdravlje? Umočeni orasi postaju lakše svarljivi, a hranjive materije u njima se bolje iskorišćavaju, što čini ovu jednostavnu praksu vrednom uvrštavanja u svakodnevnu ishranu.
Istraživači sa Univerziteta Anglija Raskin u Kembridžu predstavili su novo otkriće - ukoliko privremeno promenimo način na koji doživljavamo sopstveno telo, to može pomoći da se prisetimo zaboravljenih događaja iz detinjstva.
U sredu će se na nebu pojaviti najveći supermesec u godini, a njegova blizina Zemlji učiniće da izgleda veće i svetlije nego inače u vreme punog Meseca, a u Beogradu će dostići svoj pun obim u 14.19 sati.
Štucanje - mali, ali uporan trzaj dijafragme koji zna da dođe u najnezgodnijem trenutku svi smo iskusili. Bilo da se pojavi nakon gutljaja gaziranog pića, smeha do suza ili bez ikakvog razloga, često nas zatekne i zbuni. Ali, zašto zapravo štucamo i kako da to zaustavimo?
Engleski glumac Džonatan Bejli, poznat po ulozi lorda Entonija u seriji "Bridžerton", proglašen je za ovogodišnjeg "najseksepilnijeg muškarca na svetu" prema izboru magazina People.
Da li odelo čini političara? Da li se politička verodostojnost gradi samo sadržajem ili i formom - kompozicijom pojave? Zašto su kravate simbol stila, statusa i zanatske posvećenosti?
Ukoliko u neprijatnim situacijama ćutite i izbegavate da izrazite svoj stav, moguće je da patite od psihološkog stanja koje je tek skoro dobilo naziv - anksioznost zbog insinuacije. Pogledajte kako da prepoznate ovaj tip anksioznosti i pronađete način da je savladate.
Komentari (0)