Ogromna potražnja za čipovima koji se koriste za treniranje modela veštačke inteligencije dovela je i do nestašice električne energije u mnogim gradovima u SAD, kao i u Evropi, gde se ovi džinovski sistemi servera nalaze.
Takozvane "serverske farme" troše mnogo više energije nego dosadašnji slični sistemi za skladištenje velikih količina podataka sa interneta i različitih aplikacija, pa čak i više od super kompjutera sa svetske liste 500 najbržih.
Samo u prošloj godini, AI datacentri su u SAD potrošili blizu 183 teravat-sati (TWh) električne energije. Koliko je to puno, govori i podatak da cela Austrija godišnje potroši oko 73 teravat-sati, Švajcarska oko 57,5, dok Slovenija troši oko 12,5 teravat-sati električne energije. Još jedan veliki faktor u radu ovakvih sistema je i taj što se zapravo između 15 i 35 odsto ove energije potroši na hlađenje data centara, a ne na sam rad naprednih procesora i sistema za skladištenje podataka.
Zbog ovoga, velike tehnološke kompanije već godinama unazad traže nove načine za proizvodnju električne energije, kao i za hlađenje svojih sistema. Kompanija Microsoft već godinama istražuje mogućnosti da svoje servere drži na morskom dnu, gde je samo hlađenje besplatno. Projekat Natick je do sada pokazao da je ovo izvodljivo za manje servere (tzv. inference processing), ali da je to jednostavno preskupo (i tehnički izuzetno složeno) za veće sisteme za obradu zahteva stotina miliona korisnika.
Iako se zbog velikog broja uređaja koji koriste internet, te različitih kompanija za pružanje usluga baziranih na internetu, poput digitalne kablovske televizije, striming usluga i skladištenja podataka, smatra da je internet neuništiv, realnost, kako je to često slučaj - potpuno je drugačija.
Kada je pre dvadeset sedam godina, u avgustu 1998, tada nova tehnološka kompanija Nvidia prestavila svoj grafički procesor NV4, bila je to prava revolucija.
Carine koje je američka administracija uvela sredinom godine za najveći broj zemalja širom sveta, u velikoj meri su uticale na međunarodna tržišta, a naročito na svetsku industriju elektronike.
Sa druge strane, Meta (krovna kompanija Facebooka, Instagrama i Whats App-a) ide u drugom pravcu i to - nuklearnom. Sporazum sa američkom energetskom kompanijom Constellation predviđa ponovno pokretanje dela ugašenih nuklearnih reaktora, poput onog u Clintonu u saveznoj državi Ilinois, ali i razvijanje novog nuklearnog postrojenja sa savremenim reaktorima. Zanimljivo je i da procenjenih 1120 megavat-sata električne energije iz ovog novog-starog nuklearnog postrojenja i dalje neće biti dovoljno za potrebe Meta u treniranju veštačke inteligencije.
Kompanija Nvidia, koja je lider Ai revolucije sa svojim čipovima, pak, razmatra potpuno novi koncept - data centre u orbiti Zemlje. Upravo je lansiran Starcloud-1 (Zvezdani oblak), satelit nove generacije na kome se nalaze Nvidia H100 procesori za treniranje AI modela. Sam satelit je tipa Corvus Micro start ap kompanije Astro Digital, i planirano je da u orbiti Zemlje ostane nešto manje od godinu dana, gde će se testirati koncepti i tehnologije za obradu i skaldištenje podataka u svemiru.
Slične planove ima i svemirska kompanija Blue Origin milijardera Džefa Bezosa, osnivača i prvog čoveka giganta Amazon.
"U narednih deset godina, a sigurno za dve decenije, imaćemo u orbiti Zemlje čitav niz ovakvih data centara snage otprilike jednog gigavata, budući da imamo i besplatan izvor energije - sunčevu svetlost", rekao je Bezos nedavno na konferenciji u italijanskom gradu Torinu.
I Elon Musk, najbogatiji čovek sveta, takođe ide u ovom pravcu sa svojom kompanijom za svemirske letove Space X. Sistem satelita Starlink V3, unapređena verzija trenutnog sistema za svemirski internet Starlink, će u narednim godinama biti platforma za stvaranje data sazvežđa (eng. Data Constellation), koji će međusobno razmjenjivati podatke putem lasera velike brzine.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
U uslovima kada nadolazi globalna kriza zbog dešavanja na Bliskom Istoku, države našeg regiona moraju zajednički delovati kako bi se zaštitile od negativnih posledica iste. Kako i u kom obliku ova saradnja može da pokaže pozitivne rezultate analizira Kiril Minoski, finansijski ekspert iz Skoplja.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Šta je danas dualno obrazovanje, po čemu se ono razlikuje od klasičnog obrazovnog modela? Ko kontroliše kvalitet prakse u kompanijama? Da li ovaj model garantuje lakše zapošljavanje mladih? Za emisiju „Tražim reč“ govore, direktorka Kancelarije za dualno obrazovanje dr Gabrijela Grujić, direktorka Tehničke škole GSP Marija Vučinić i direktorka Politehničke škola za nove tehnologije Dušica Jovanović.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Na mostu preko reke Dunav između Kovina i Smedereva došlo je do teške saobraćajne nesreće u kojoj je jedna osoba stradala, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevskoj Palanci, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Velikoj Plani, brzim operativnim radom rasvetlili su prijavljeni napad u mestu Ratari kod Smederevske Palanke.
Novinar magazina Revolt Lazar Dinić, koji je pretučen u Boru gde je pratio lokalne izbore, ima kontuziono žarište na malom mozgu, izjavio je za portal Newsmax Balkans advokat Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Veljko Milić.
Izborna komisija užičke gradske opštine Sevojno objavila je preliminarne rezultate izbora, prema kojima je lista "Aleksandar Vučić - Sevojno, naša porodica" osvojila 2.108 glasova (49,60 odsto), dok je lista "Ujedinjeni - Sevojno" dobila poverenje 1.906 birača (44,85 odsto).
Kosa ne raste od šampona, već od onoga što se unosi u telo. Kosa je zapravo ogledalo unutrašnjeg zdravlja i prvi signal da organizmu nedostaju ključni gradivni blokovi. Umesto skupih površinskih tretmana, tajna bujne frizure krije se u pametnom hranjenju folikula iznutra.
Letnje računanje vremena počelo je u nedelju tako što smo časovnike pomerili za jedan sat unapred, sa dva na tri. Naizgled sitna promena na satu, ali ozbiljan izazov za naš organizam i svakodnevicu. Kako pomeranje sata utiče na mozak, san i zdravlje?
Četbotovi na bazi veštačke inteligencije koji se ulaguju korisniku vode ka zavisnosti od tehnologije i lošim odlukama, pokazala je nova studija Univerziteta Stenford.
Kontrola šećera u krvi jedna je od ključnih stavki kada je u pitanju očuvanje zdravlja, ne samo za osobe sa dijabetesom, već i za one koji žele da sačuvaju vitalnost, energiju i stabilno raspoloženje.
Američki farmaceutski gigant, kompanija Eli Lilly, postigla je novi dogovor koji označava ubrzanje ulaska veštačke inteligencije u razvoj lekova, sa ciljem da AI dizajnirani tretmani brže stignu na globalno tržište.
Svaka trudnoća je različita, pa tako i potrebe trudnica za određenom vrstom hrane ili određenim ukusima. Začini se tokom trudnoće smeju koristiti, ali kao i obično, ključ je u umerenosti.
U pokušaju da smire psa koji laje na zvono, mnogi vlasnici prave grešku koja problem samo dodatno pogoršava. Umesto da ga umire, oni nesvesno podstiču njegovo ponašanje. Stručnjaci upozoravaju da postoji jednostavan način da se ovo reši, ali zahteva strpljenje i pravi pristup.
Dugotrajno sedenje može štetiti telu i mozgu, ali istraživanje švedskog Instituta Karolinska pokazuje da aktivnosti poput pletenja ili rešavanja slagalica, za razliku od pasivnog gledanja ekrana ili listanja društvenih mreža, pomažu ublažavanju negativnih efekata sedentarnih navika.
Komentari (0)