Ogromna potražnja za čipovima koji se koriste za treniranje modela veštačke inteligencije dovela je i do nestašice električne energije u mnogim gradovima u SAD, kao i u Evropi, gde se ovi džinovski sistemi servera nalaze.
Takozvane "serverske farme" troše mnogo više energije nego dosadašnji slični sistemi za skladištenje velikih količina podataka sa interneta i različitih aplikacija, pa čak i više od super kompjutera sa svetske liste 500 najbržih.
Samo u prošloj godini, AI datacentri su u SAD potrošili blizu 183 teravat-sati (TWh) električne energije. Koliko je to puno, govori i podatak da cela Austrija godišnje potroši oko 73 teravat-sati, Švajcarska oko 57,5, dok Slovenija troši oko 12,5 teravat-sati električne energije. Još jedan veliki faktor u radu ovakvih sistema je i taj što se zapravo između 15 i 35 odsto ove energije potroši na hlađenje data centara, a ne na sam rad naprednih procesora i sistema za skladištenje podataka.
Zbog ovoga, velike tehnološke kompanije već godinama unazad traže nove načine za proizvodnju električne energije, kao i za hlađenje svojih sistema. Kompanija Microsoft već godinama istražuje mogućnosti da svoje servere drži na morskom dnu, gde je samo hlađenje besplatno. Projekat Natick je do sada pokazao da je ovo izvodljivo za manje servere (tzv. inference processing), ali da je to jednostavno preskupo (i tehnički izuzetno složeno) za veće sisteme za obradu zahteva stotina miliona korisnika.
Iako se zbog velikog broja uređaja koji koriste internet, te različitih kompanija za pružanje usluga baziranih na internetu, poput digitalne kablovske televizije, striming usluga i skladištenja podataka, smatra da je internet neuništiv, realnost, kako je to često slučaj - potpuno je drugačija.
Kada je pre dvadeset sedam godina, u avgustu 1998, tada nova tehnološka kompanija Nvidia prestavila svoj grafički procesor NV4, bila je to prava revolucija.
Carine koje je američka administracija uvela sredinom godine za najveći broj zemalja širom sveta, u velikoj meri su uticale na međunarodna tržišta, a naročito na svetsku industriju elektronike.
Sa druge strane, Meta (krovna kompanija Facebooka, Instagrama i Whats App-a) ide u drugom pravcu i to - nuklearnom. Sporazum sa američkom energetskom kompanijom Constellation predviđa ponovno pokretanje dela ugašenih nuklearnih reaktora, poput onog u Clintonu u saveznoj državi Ilinois, ali i razvijanje novog nuklearnog postrojenja sa savremenim reaktorima. Zanimljivo je i da procenjenih 1120 megavat-sata električne energije iz ovog novog-starog nuklearnog postrojenja i dalje neće biti dovoljno za potrebe Meta u treniranju veštačke inteligencije.
Kompanija Nvidia, koja je lider Ai revolucije sa svojim čipovima, pak, razmatra potpuno novi koncept - data centre u orbiti Zemlje. Upravo je lansiran Starcloud-1 (Zvezdani oblak), satelit nove generacije na kome se nalaze Nvidia H100 procesori za treniranje AI modela. Sam satelit je tipa Corvus Micro start ap kompanije Astro Digital, i planirano je da u orbiti Zemlje ostane nešto manje od godinu dana, gde će se testirati koncepti i tehnologije za obradu i skaldištenje podataka u svemiru.
Slične planove ima i svemirska kompanija Blue Origin milijardera Džefa Bezosa, osnivača i prvog čoveka giganta Amazon.
"U narednih deset godina, a sigurno za dve decenije, imaćemo u orbiti Zemlje čitav niz ovakvih data centara snage otprilike jednog gigavata, budući da imamo i besplatan izvor energije - sunčevu svetlost", rekao je Bezos nedavno na konferenciji u italijanskom gradu Torinu.
I Elon Musk, najbogatiji čovek sveta, takođe ide u ovom pravcu sa svojom kompanijom za svemirske letove Space X. Sistem satelita Starlink V3, unapređena verzija trenutnog sistema za svemirski internet Starlink, će u narednim godinama biti platforma za stvaranje data sazvežđa (eng. Data Constellation), koji će međusobno razmjenjivati podatke putem lasera velike brzine.
Šta je bulozna epidermoliza i kako je živeti sa njom? Zašto decu koja boluju od ove bolesti zovemo deca leptiri? Mogu li njihove majke da ih zagrle? Zašto kažemo da je njihova svakodnevica ispunjena je bolom, ali i neverovatnom hrabrošću? Za emisiju "Tražim reč" govore mame dece leptira Snežana Janošević, Anita Knežević i Tatjana Nicović.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Zašto je Dragojević novom romanu dao ime “Lajk”? Kako se opredelio za horor-triler koji spaja naučnu fantastiku, porodičnu dramu i oštru satiru? Da li pisci naučne fantastike kada zamišljaju nove svetove menjaju i naš svet? Zašto je naučna fantastika radikalni čin imaginacije? Da li je naučna fantastika laboratorija ideja koja predviđa budućnost, pitamo pisca i reditelja Srđana Dragojevića.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
Imamo četiri dana do potpunog zaustavljanja rada rafinerije nafte u Pančevu, ukoliko nam do tada američka vlada ne odobri novu licencu, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić i pozvao SAD da Srbiji izda operativnu licencu u narednih 48 sati na period od 50 dana.
Policija i vatrogasci pronašli su automobil za koji se sumnjalo da je u utorak sleteo u jezero Međuvršje kod Čačka, ali vozilo, kako se ispostavilo, ipak nije završilo u vodi. Automobil je lociran u uskom betonskom propustu s druge strane jezera, a u vozilu su nađena dva tela.
Zoološki vrt u San Dijegu saopštio je da je uginula Grema, džinovska kornjača s Galapagosa koja je bila stara oko 140 godina i koja je bila njegova najstarija stanovnica.
Svet ima novi najnaseljeniji grad. Glavni grad Indonezije, Džakarta, nalazi se na vrhu lestvice kojom sve više dominira Azija. Prema novom izveštaju Ujedinjenih nacija, Džakarta je pretekla glavni grad Bangladeša, Daku, i japanski Tokio, zasluživši tu titulu.
Mozak prolazi kroz pet jasno prepoznatljivih faza tokom ljudskog života, sa ključnim prekretnicama u starosti od devet, 32, 66 i 83 godine, pokazala je najnovija studija naučnika sa Univerziteta u Kembridžu.
Ako imate ljubimce (posebno pse, mačke, ptice ili male glodare), postoje sastojci u sredstvima za čišćenje koje je najbolje izbegavati jer mogu biti štetni ako ih udahnu, poližu ili dođu u dodir s kožom.
Obimna analiza skoro dve desetine dugoročnih studija pokazuje da ljudi koji puše čak i mali broj cigareta i dalje imaju znatno veći rizik od srčanih bolesti i prerane smrti u odnosu na one koji nikada nisu pušili. Taj povišeni rizik ostaje prisutan godinama nakon prestanka pušenja.
Noćni klub Amber's u Mančesteru otvoren je pre godinu dana uz strogu zabranu korišćenja mobilnih telefona. Tokom godine tu su organizovane brojne žurke sa svetski poznatim di-džejevima, a rukovodstvo kaže da je odluka o zabrani doneta kako bi se omogućilo ljudima da se fokusiraju na muziku.
Komentari (0)