Ogromna potražnja za čipovima koji se koriste za treniranje modela veštačke inteligencije dovela je i do nestašice električne energije u mnogim gradovima u SAD, kao i u Evropi, gde se ovi džinovski sistemi servera nalaze.
Takozvane "serverske farme" troše mnogo više energije nego dosadašnji slični sistemi za skladištenje velikih količina podataka sa interneta i različitih aplikacija, pa čak i više od super kompjutera sa svetske liste 500 najbržih.
Samo u prošloj godini, AI datacentri su u SAD potrošili blizu 183 teravat-sati (TWh) električne energije. Koliko je to puno, govori i podatak da cela Austrija godišnje potroši oko 73 teravat-sati, Švajcarska oko 57,5, dok Slovenija troši oko 12,5 teravat-sati električne energije. Još jedan veliki faktor u radu ovakvih sistema je i taj što se zapravo između 15 i 35 odsto ove energije potroši na hlađenje data centara, a ne na sam rad naprednih procesora i sistema za skladištenje podataka.
Zbog ovoga, velike tehnološke kompanije već godinama unazad traže nove načine za proizvodnju električne energije, kao i za hlađenje svojih sistema. Kompanija Microsoft već godinama istražuje mogućnosti da svoje servere drži na morskom dnu, gde je samo hlađenje besplatno. Projekat Natick je do sada pokazao da je ovo izvodljivo za manje servere (tzv. inference processing), ali da je to jednostavno preskupo (i tehnički izuzetno složeno) za veće sisteme za obradu zahteva stotina miliona korisnika.
Iako se zbog velikog broja uređaja koji koriste internet, te različitih kompanija za pružanje usluga baziranih na internetu, poput digitalne kablovske televizije, striming usluga i skladištenja podataka, smatra da je internet neuništiv, realnost, kako je to često slučaj - potpuno je drugačija.
Kada je pre dvadeset sedam godina, u avgustu 1998, tada nova tehnološka kompanija Nvidia prestavila svoj grafički procesor NV4, bila je to prava revolucija.
Carine koje je američka administracija uvela sredinom godine za najveći broj zemalja širom sveta, u velikoj meri su uticale na međunarodna tržišta, a naročito na svetsku industriju elektronike.
Sa druge strane, Meta (krovna kompanija Facebooka, Instagrama i Whats App-a) ide u drugom pravcu i to - nuklearnom. Sporazum sa američkom energetskom kompanijom Constellation predviđa ponovno pokretanje dela ugašenih nuklearnih reaktora, poput onog u Clintonu u saveznoj državi Ilinois, ali i razvijanje novog nuklearnog postrojenja sa savremenim reaktorima. Zanimljivo je i da procenjenih 1120 megavat-sata električne energije iz ovog novog-starog nuklearnog postrojenja i dalje neće biti dovoljno za potrebe Meta u treniranju veštačke inteligencije.
Kompanija Nvidia, koja je lider Ai revolucije sa svojim čipovima, pak, razmatra potpuno novi koncept - data centre u orbiti Zemlje. Upravo je lansiran Starcloud-1 (Zvezdani oblak), satelit nove generacije na kome se nalaze Nvidia H100 procesori za treniranje AI modela. Sam satelit je tipa Corvus Micro start ap kompanije Astro Digital, i planirano je da u orbiti Zemlje ostane nešto manje od godinu dana, gde će se testirati koncepti i tehnologije za obradu i skaldištenje podataka u svemiru.
Slične planove ima i svemirska kompanija Blue Origin milijardera Džefa Bezosa, osnivača i prvog čoveka giganta Amazon.
"U narednih deset godina, a sigurno za dve decenije, imaćemo u orbiti Zemlje čitav niz ovakvih data centara snage otprilike jednog gigavata, budući da imamo i besplatan izvor energije - sunčevu svetlost", rekao je Bezos nedavno na konferenciji u italijanskom gradu Torinu.
I Elon Musk, najbogatiji čovek sveta, takođe ide u ovom pravcu sa svojom kompanijom za svemirske letove Space X. Sistem satelita Starlink V3, unapređena verzija trenutnog sistema za svemirski internet Starlink, će u narednim godinama biti platforma za stvaranje data sazvežđa (eng. Data Constellation), koji će međusobno razmjenjivati podatke putem lasera velike brzine.
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kada je reč o prekidu rata u Ukrajini, mislim da je kratak rok za mir i sledeća godina. Do rešenja će doći kada se strane umore od rata, ekonomski iscrpe i shvate da neće doći do maksimalnih ciljeva, izjavio je bivši član Predsedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić. Mirovni sporazum o prekidu rata u Ukrajini koji je američki predsednik Donald Tramp predložio imao je 28, a potom je modifikovan na 19 tačaka. Gostujući u emisiji Sinteza, Ivanić je istakao da ne deli optimizam mnogih da bi rat u Ukrajini mogao da se završi brzo. "Ovde su u pitanju dva plana, jedan koji je odgovarao Rusima, a drugi Ukrajincima. Iz toga mi ne deluje da će se taj spor završiti brzo. Da ostatak Ukrajine ne bude u NATO je neprihvatljivo Evropi, koja je čvrsta pri tom stavu, pa Zelenski nalazi podršku u njoj. Kako spojiti dva isključiva pristupa", zapitao je bivši član Predsedništva BiH. Politička slika Amerike, kao i veliki deo međunarodnog poretka vidno su promenjeni, deset meseci od početka drugog mandata Donalda Trampa. U spoljnoj politici, njegov povratak ojačao je geopolitičke tenzije, od NATO preko Kine, do Bliskog istoka. Kako je do toga došlo? Odgovore na ova pitanja smo tražili od bivšeg člana Predsedništva BiH Mladena Ivanića.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-IZMEĐU SRBIJE I JUGOSLAVIJE (R)
Dokumentarna epizoda Strogo poverljivo analizira ključne političke i istorijske procese koji su, početkom 20. veka, oblikovali položaj Srbije i srpskog naroda. Kroz ratna stradanja, međunarodne sporazume i unutrašnje političke odluke, razmatra se nastanak nove državne zajednice i njene posledice.
dokumentarni
07:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR-MANASTIR KRUPA
Upoznajte Manastir Krupu, najstariju pravoslavnu svetinju u Dalmaciji, podignutu 1317. godine. Iguman Pajsije i otac Efrosin otkrivaju život monaha, suživot Srba i Hrvata, te duhovni mir koji vekovima traje.
Na državnom putu u okolini Bjelovara u Hrvatskoj u sredu se dogodila nesvakidašnja saobraćajna nesreća kada je komad leda s krova kombija probio vetrobransko staklo automobila i povredilo 62-godišnjeg vozača.
Policija u Nišu uhapsila je S. S. (26) iz okoline Žitorađe zbog sumnje da je izvršio krivična dela zlostavljanje i mučenje i protivpravno lišenje slobode.
General-major u penziji Luka Kastratović ocenjuje za Newsmax Balkans da je vraćanje vojnog roka i jačanje Vojske Srbije odgovor na globalnu nestabilnost i pritiske na Srbiju, uz poruku da snažan odbrambeni sistem služi odvraćanju, a ne pripremi za rat.
Led na spoljašnjim stepenicama i pločnicima oko kuće nije samo neprijatan, već i ozbiljna bezbednosna pretnja, a postoji nekoliko načina na koje ga se možete rešiti.
Pravoslavni vernici u Srbiji slave drugi dan Božića, Sabor presvete Bogorodice, kada nakon obeležavanje uspomene na dan rođenja Isusa Hrista saborovanjem odaju zahvalnost Bogorodici što je rodila spasitelja ljudskog roda.
Za slonove, pande i druge životinje u zoološkom vrtu u Berlinu konačno je došlo vreme da raspakuju svoje božićne poklone, a upravo su jelke koje nisu pronašle svoj dom tokom praznika završile kod njih.
Da bi staklene čaše ostale sjajne i bez ogrebotina tokom pranja u mašini za sudove, potrebno je pridržavati se nekoliko jednostavnih pravila. Pravilno postavljanje, izbor programa i deterdženta mogu značajno smanjiti rizik od oštećenja i produžiti vek trajanja čaša.
U nedelju 4. januara 2026, u Beogradu, većem delu Vojvodine i ponekim drugim mestima desilo se nešto što je, nažalost, sada već postalo nesvakidašnje u nizijskoj Srbiji: pao je sneg, i zadržao se.
Nutricionista Branka Mirković izjavila je da pravilno sproveden post predstavlja važno vreme za čišćenje organizma, ali i da je najveća greška tokom posta nedovoljan unos tečnosti.
Američka kompanija 'Boston Dynamics' je na sajmu tehnologije i inovacija CES 2026 u Las Vegasu predstavila finalnu verziju njenog humanoidnog robota Atlas, čime je jedna od najpoznatijih robotskih platformi konačno napravila prelazak iz eksperimentalne faze u stvarnu industrijsku primenu.
Komentari (0)