Na koje načine još možete da iskoristite omekšivač u vašem domaćinstvu
Većina nas koristi omekšivač isključivo za pranje veša, ali da li ste znali da ovaj proizvod ima mnogo širu primenu?
Izvor: Klix.ba
26.04.2025. 22:32
Foto: Pixabay
Naime, osim što omekšava odeću i ostavlja prijatan miris, omekšivač može da bude izuzetno koristan i u čišćenju doma. Donosimo vam nekoliko praktičnih saveta kako možete da ga iskoristite na potpuno neočekivane načine.
Ako ste se ikada mučili sa skidanjem starih nalepnica sa stakla ili plastičnih površina, rešenje je jednostavno - pomešajte toplu vodu i omekšivač u razmeri 1:1. Nanesite mešavinu na nalepnicu, ostavite da deluje nekoliko minuta, i zatim je jednostavno uklonite bez tragova lepka, prenosi Klix.ba.
Da li ste znali da obični beli hleb, koji svakodnevno koristimo može postati vaš tajni saveznik u čišćenju doma? Upravo ova namirnica neverovatno je efikasna u borbi protiv svakodnevne prljavštine.
Zagoreli tiganji i lonci često su noćna mora za čišćenje. Umesto agresivnih hemikalija, pokušajte jednostavan trik: u toplu vodu dodajte kašiku omekšivača i potopite posuđe preko noći. Ujutro ćete ostatke mnogo lakše ukloniti bez ribanja i oštećenja.
Drveni nameštaj možete nežno očistiti tako što ćete ga prebrisati krpom namočenom u razblažen omekšivač. Osim što efikasno uklanja prašinu i nečistoće, ovaj postupak neće oštetiti površinu, a prostorija će mirisati sveže i čisto.
Tepisi, poput odeće, mogu postati grubi i beživotni. Napravite sprej od pola čepa omekšivača i 3,5 litra tople vode. Poprskajte tepih, ostavite nekoliko minuta da deluje, a zatim ga isperite paročistačem. Ova metoda vraća mekoću i svežinu, ali obavezno temeljno isperite ako u domu imate malu decu ili kućne ljubimce.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Predsednik Srbije drugi put u Francuskoj ove godine. Vučić i Makron tri sata razgovarali u Parizu. O čemu su pričali i šta su dogovorili? U kojim oblastima će saradnja biti nastavljena, a u kojim uspostavljena? Da li će francuska firma graditi beogradski metro?
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Da li je agresija postala „normalan deo utakmice“, od klupe do tribina i kakvu poruku šaljemo onima koji tek istrčavaju na teren? Postoji li kampanja o poštovanju sudija i protivnika i ponašanju navijača koja zaista može promeniti atmosferu na terenu? Ko je spreman da preuzme na sebe deo tereta u stvaranju nove sportske culture? Za emisiju „Tražim reč” govore Aleksandar Stankovac iz Centra za edukaciju trenera Fudbalskog saveza Beograda, Igor Dejanović direktor Fer-plej lige i Lazar Adžić novinar TV Arena Sport.
specijal
04:00
GrađaНИН (R)
Može li vladajuća partija da vrati nekadašnji rejting i po koju cenu, pitamo političkog analitičara Đorđa Vukadinovića u prvom delu emisije Građanin. U drugom delu analiziramo ubedljivu pobedu na Njujorškim izborima Zohrana Mamdanija i Nikolu Ilića sa Fakulteta političkih nauka pitamo da li i koliko to može imati uticaja na događaje u svetu?
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Korisnicima portala eUprava uskoro će biti dostupna nova usluga koja omogućava jednostavan i bezbedan uvid u sve saobraćajne prekršaje evidentirane u sistemu Elektronskih saobraćajnih prekršaja (ESP).
Svaki dan u Srbiji više od stotinu ljudi sazna da ima rak. Svake godine gotovo 20.000 izgubi bitku sa ovom bolešću. Iako medicina napreduje, bolest se i dalje otkriva kasno, često tek kada su šanse za izlečenje male.
Učenik sedmog razreda Osnovne škole "Milica Pavlović" u Čačku doneo je u školu metak, što je uplašilo đake i roditelje, koji su odmah o toj situaciji obavešteni, a uprava te škole je saopštila da su svi nadležni organi obavešteni o tom incidentu.
U nastavku akcije na suzbijanju korupcije, pripadnici MUP, Odeljenja za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije, po nalogu javnog tužioca Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su D. D. (55).
Sušenje veša zimi zna da bude pravi izazov. Dok se leti veš brzo osuši na svežem vazduhu, hladni i kišoviti dani usporavaju proces, a mokar veš u kući može da poprimi neprijatne mirise.
U italijanskim zatvorima pojam kazne sve više ustupa mesto ideji rehabilitacije. Daleko od svetla crne hronike, iza zatvorskih zidina, niču projekti koji koriste kreativnost i ručni rad kao moćna sredstva za socijalnu reintegraciju.
Dijamantski broš i veliki zeleni dragi kamen koji su pripadali Napoleonu prodati su na aukciji u Ženevi po mnogostruko višoj ceni nego što se očekivalo.
Pijadina, italijanska verzija pita-hleba, nalik tortilji, punjena slanim ili slatkim nadevom, proglašena je najpopularnijim jelom u Italiji i drugim na svetu prema godišnjem izveštaju "Deliveroo 100", koji objavljuje kompanija za dostavu hrane "Deliveroo".
Policija u nemačkom gradu Bremenu pokrenula je poteru za muškarcem koji je na društvenim mrežama objavio snimke vožnje sa mladunčem lava u svom automobilu.
Demencija i problemi sa pamćenjem sve češće pogađaju starije osobe, otežavajući svakodnevni život i smanjujući samostalnost. Situaciju dodatno komplikuju druge hronične bolesti koje mnogi stariji ljudi imaju, jer one povećavaju rizik od smanjenja kognitivnih sposobnosti.
Komentari (0)