Na koje načine još možete da iskoristite omekšivač u vašem domaćinstvu
Većina nas koristi omekšivač isključivo za pranje veša, ali da li ste znali da ovaj proizvod ima mnogo širu primenu?
Izvor: Klix.ba
26.04.2025. 22:32
Foto: Pixabay
Naime, osim što omekšava odeću i ostavlja prijatan miris, omekšivač može da bude izuzetno koristan i u čišćenju doma. Donosimo vam nekoliko praktičnih saveta kako možete da ga iskoristite na potpuno neočekivane načine.
Ako ste se ikada mučili sa skidanjem starih nalepnica sa stakla ili plastičnih površina, rešenje je jednostavno - pomešajte toplu vodu i omekšivač u razmeri 1:1. Nanesite mešavinu na nalepnicu, ostavite da deluje nekoliko minuta, i zatim je jednostavno uklonite bez tragova lepka, prenosi Klix.ba.
Da li ste znali da obični beli hleb, koji svakodnevno koristimo može postati vaš tajni saveznik u čišćenju doma? Upravo ova namirnica neverovatno je efikasna u borbi protiv svakodnevne prljavštine.
Zagoreli tiganji i lonci često su noćna mora za čišćenje. Umesto agresivnih hemikalija, pokušajte jednostavan trik: u toplu vodu dodajte kašiku omekšivača i potopite posuđe preko noći. Ujutro ćete ostatke mnogo lakše ukloniti bez ribanja i oštećenja.
Drveni nameštaj možete nežno očistiti tako što ćete ga prebrisati krpom namočenom u razblažen omekšivač. Osim što efikasno uklanja prašinu i nečistoće, ovaj postupak neće oštetiti površinu, a prostorija će mirisati sveže i čisto.
Tepisi, poput odeće, mogu postati grubi i beživotni. Napravite sprej od pola čepa omekšivača i 3,5 litra tople vode. Poprskajte tepih, ostavite nekoliko minuta da deluje, a zatim ga isperite paročistačem. Ova metoda vraća mekoću i svežinu, ali obavezno temeljno isperite ako u domu imate malu decu ili kućne ljubimce.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Kada će Srbi da odluče: socijalizam ili kapitalizam? Ko nam je više prirastao srcu Rusija ili Amerika? Šta nam u politici i u ekonomiji donosi eventualni razvod sa Moskvom? Odgovore tražimo od Milka Štimca, eksperta za berzanske poslove i finansijska tržišta.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Da li je mogućnost otkupa jednogodišnje zatvorske kazne lak izlaz za mnoge u BIH koji tako izbegnu pravi smisao sankcije? Gost u sarajevskom studiju je Vlado Adamović, advokat. Viktorija Trajkov, zamenica ministra za evropska pitanja Severne Makedonije analizira naredne korake uoči samita EU – Zapadni Balkan i aktuelnu blokadu Bugarske. Podgorica je izabrana za Evropsku prijestonicu mladih za 2028. godine. Vladimir Perazić, generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore komentariše šta ta titula znači za Podgoricu, kakav je položaj mladih u CG i vide li mladi EU kao šansu?
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Zaštitnik građana Zoran Pašalić izjavio je da je ta institucija završila predlog zakona kojim bi se zabranila upotreba mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama.
Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je 5G mreža dostupna u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a da je u planu da sledeće godine budu pokriveni svi gradovi u Srbiji.
Četrdesetogodišnji vozač autobusa N. P, koji je oko 12 časova trebalo da prevozi učenike trećeg razreda Osnovne škole "Ujedinjene nacije" na Ceraku od pomenute škole do "Teatra Vuk" u Bulevaru kralja Aleksandra, isključen je iz saobraćaja jer je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Mnogi od predmeta koje svakodnevno koristimo, a bez kojih ne možemo da zamislimo život, sadrže takozvana PFAS jedinjenja, poznata kao "večne hemikalije", odnosno one koje se ne razgrađuju u prirodi.
Španija je za samo tri godine dobila 1,2 miliona novih samaca, dok je broj osoba koje su u isto vreme stupile u brak povećan za samo 105.000, prema podacima španskog Nacionalnog zavoda za statistiku (INE).
Prženje i pečenje hrane u ulju česta je svakodnevna praksa u mnogim domaćinstvima. Često se postavlja pitanje koliko je bezbedno ponovo koristiti isto ulje i šta se događa kada se ono više puta zagreva.
U poslednje vreme, neretko se budimo uz maglovita jutra, što je i uobičajeno za decembar. Ipak, ako se desi da osetimo kako malo teže dišemo, možda nije reč o magli, već o smogu. Kako razlikovati te dve pojave koje se mogu javiti i "udruženo".
Prema novoj studiji čaša soka od narandže dnevno može da uradi mnogo više od pukog snabdijevanja vitaminom C - može da utiče na aktivnost gena na način koji podržava zdravlje srca.
Poslednjih nekoliko godina, veštačka inteligencija (eng. AI, Artificial intelligence) je postala sveprisutna na internetu, smartfonima i kompjuterima - želeli to korisnici ili ne.
U svetu u kome su informacije dostupne i na jedan klik, lako je dobiti gotov odgovor na bilo koje pitanje. Ta brzina, međutim, ima cenu – kada se u procesu učenja oslanjamo na veštačku inteligenciju, mozak manje angažuje svoje mehanizme za duboko razmišljanje i pamćenje.
Čini se da nema čoveka koji u toku dana ne pojede keks, kockicu čokolade, možda i koju više, omiljeni kolač. Mnogi vole da se zaslade uz obrazloženje da im je pao šećer. Neko ne računa da je ručao ako se nije zasladio. Godinama, to prelazi u zavisnost od slatkog, ali i ozbiljan problem za zdravlje.
Jedan od nekoliko albino aligatora koji postoje na svetu i nezvanična maskota San Franciska uginuo je, saopštila je Kalifornijska akademija nauka u San Francisku.
Poslednjih nekoliko godina najveće svetske kompanije, ali i mnoge države, promovisale su modele veštačke inteligencije kao "četvrtu industrijsku revoluciju" i "najveći napredak čovečanstva od izuma ličnih kompjutera".
Komentari (0)