Zašto plačemo i kada smo srećni: "Suze radosnice nas podsećaju da je emocionalni život bogat"
Foto: Envato
Suze se obično tumače kao znak tuge ili bola, ali nije neuobičajeno da ljudi plaču tokom najradosnijih trenutaka u životu - venčanja, rođenja, porodičnih ili prijateljskih okupljanja, sportskih trijumfa, ili čak samo zbog neočekivanog čina ljubaznosti.
Izvor: The conversation
03.06.2025. 09:33
Suze radosnice deluju kontradiktorno, ali pružaju fascinantan uvid u to kako ljudski mozak podnosi intenzivne emocije.
Plač je složen biološki odgovor na emocionalno preopterećenje i ne pravi razliku između dobrih i loših osećanja, piše The conversation.
Bilo da su izazvane tugom ili ushićenjem, suze su često rezultat pokušaja našeg mozga da obradi više nego što može da podnese u tom trenutku, objašnjava profesorka anatomije na Univerzitetu Bristol dr Mišel Spir.
Sreća i patnja
I pozitivne i negativne emocije aktiviraju limbički sistem (skup moždanih struktura), deo mozga koji je uključen u obradu osećanja i pamćenja.
Unutar ovog sistema, amigdala, grupa neurona u obliku badema, deluje kao emocionalno zvono za uzbunu, detektuje uzbuđenje i signalizira telu da reaguje.
Kada je jako stimulisana, amigdala aktivira druge oblasti mozga, uključujući hipotalamus, koji kontroliše nevoljne fizičke funkcije poput otkucaja srca, disanja i proizvodnje suza.
Foto: Envato
Još jedna ključna struktura je prednji cingulatorni korteks, koji igra ulogu u regulaciji emocija, donošenju odluka i empatiji, pomaže u koordinaciji reakcije mozga na emocionalne sukobe, kao što je istovremeno doživljavanje radosti i tuge.
Ovi preklapajući putevi objašnjavaju zašto iznenadni talas sreće i dalje može izazvati reakciju koja se obično povezuje sa patnjom.
Suze pomažu da se smirimo
Naučnici veruju da je plakanje zbog sreće oblik emocionalne homeostaze - način da se vratimo u ravnotežu nakon emocionalnog uzbuđenja.
Plakanje aktivira parasimpatički nervni sistem, koji usporava rad srca i opušta telo nakon naleta adrenalina usled intenzivnih emocija.
Drugim rečima, suze nam pomažu da se smirimo. Ova ideja resetovanja nije jedinstvena za sreću.
Plakanje kao odgovor na stres ili traumu služi sličnoj svrsi.
Američki naučnici otkrili su na rubu Sunčevog sistema patuljastu planetu. Objekat, nazvan 2017 OF201, ima prečnik od oko 700 kilometara, prema preliminarnoj studiji objavljenoj prošle nedelje, koja još uvek nije prošla stručnu recenziju.
Ono što je zapanjujuće kod suza radosnica jeste to kako svedoče o naporu tela da uravnoteži suprotstavljene sile - olakšanje nakon straha, zahvalnost nakon teškoća, ponos nakon borbe.
Emocionalne mešavine
Takozvane suze radosnice retko su samo to. Često nastaju iz mešavine emocija.
Na primer, roditelj koji gleda kako mu dete diplomira može biti ponosan, nostalgičan i pomalo melanholičan u isto vreme.
Dugo očekivani ponovni susret može izazvati radost i bol zbog duge razdvojenosti.
Foto: Envato
Psiholozi ovo nazivaju ambivalentnim odgovorom - emocionalnim stanjem koje sadrži i pozitivne i negativne elemente.
Ove emocionalne mešavine angažuju i sisteme pamćenja, posebno hipokampus, koji obrađuje i vraća ličnu istoriju. Zato radostan trenutak može neočekivano dovesti do knedle u grlu - aktivira sećanja na prethodni gubitak, borbu ili čežnju.
Sreća nije jednostavna emocija
Sreća je često isprepletena sa sećanjem, olakšanjem, strahopoštovanjem i samom težinom značenja.
Suze su način na koji mozak obrađuje ovu složenost, obeležava trenutak koji je važan, čak i kada je radostan.
"Daleko od toga da su kontradikcija, suze radosnoce nas podsećaju da je emocionalni život bogat, neuredan i pre svega duboko ljudski", zaključuje prof. Spir.
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
SIGNAL
Amerika menja raspored snaga u Evropi. Koje baze i jedinice su ključne, i na kakvu zaštitu stari kontinent može da računa?
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Da li smrtna kazna donosi pravdu ili samo produbljuje spiralu nasilja? Dok broj pogubljenja u svetu značajno raste, a deo javnosti i u Srbiji traži vraćanje najstrože kazne posle brutalnih zločina, otvaramo pitanja granice između pravde, osvete i ljudskih prava. Da li strože kazne zaista znače sigurnije društvo ili je najveći test jednog društva način na koji kažnjava? Odgovore tražimo od advokatice Ane Selak.
Život Vasila Vida Pašanjskog promenio se iz korena nakon ujeda krpelja, koji je, kako tvrdi, doveo do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija i dugotrajne borbe za dijagnozu.
Na zgradi Osnovne škole "Rastko Nemanjić – Sveti Sava" u Novoj Pazovi u ponedeljak ujutru osvanuli su grafiti uznemirujućeg sadržaja, zbog čega su među roditeljima tokom dana zavladali zabrinutost, pitanja i brojne reakcije.
Višem javnom tužilaštvu u Beogradu je iz Instituta za sudsku medicinu "Milovan Milovanović" dostavljen zapisnik o izvršenoj identifikaciji posmrtnih ostataka koji su pronađeni 21. maja 2026. godine u jednom buretu, koje je otkopano na teritoriji opštine Inđija.
Naučnici sve više upozoravaju na takozvani "remnant holesterol", koji može značajno da poveća rizik od srčanih i moždanih udara, čak i kod ljudi sa LDL u opsegu referentnih vrednosti.
Iako je napolju oblačno i sunce se ne vidi, to ne znači da koži nije potrebna zaštita. UV zraci, koji izazivaju starenje kože, opekotine i povećavaju rizik od raka kože, lako prolaze kroz oblake.
Kofein u trudnoći jedna je od tema koja najčešće izaziva dileme među budućim mamama. Dok pojedini stručnjaci smatraju da je unos kofeina dozvoljen u ograničenim količinama, drugi upozoravaju da bi trudnice trebalo potpuno da izbegavaju napitke i namirnice koje ga sadrže.
Jedan od glavnih problema korišćenja ventilatora tokom noći jeste to što stalnim strujanjem vazduha podiže i raspršuje prašinu u prostoriji. Stručnjaci upozoravaju da spavanje uz uključen ventilator tokom cele noći može da ima više štete nego koristi, naročito kod osetljivih osoba.
Paprika je nezaobilazna namirnica u mnogim jelima, ali njena prava vrednost krije se u bogatom sastavu hranljivih materija koje imaju snažan uticaj na zdravlje.
Komentari (0)