Zašto plačemo i kada smo srećni: "Suze radosnice nas podsećaju da je emocionalni život bogat"
Suze se obično tumače kao znak tuge ili bola, ali nije neuobičajeno da ljudi plaču tokom najradosnijih trenutaka u životu - venčanja, rođenja, porodičnih ili prijateljskih okupljanja, sportskih trijumfa, ili čak samo zbog neočekivanog čina ljubaznosti.
Izvor: The conversation
03.06.2025. 09:33
Foto: Envato
Suze radosnice deluju kontradiktorno, ali pružaju fascinantan uvid u to kako ljudski mozak podnosi intenzivne emocije.
Plač je složen biološki odgovor na emocionalno preopterećenje i ne pravi razliku između dobrih i loših osećanja, piše The conversation.
Bilo da su izazvane tugom ili ushićenjem, suze su često rezultat pokušaja našeg mozga da obradi više nego što može da podnese u tom trenutku, objašnjava profesorka anatomije na Univerzitetu Bristol dr Mišel Spir.
Sreća i patnja
I pozitivne i negativne emocije aktiviraju limbički sistem (skup moždanih struktura), deo mozga koji je uključen u obradu osećanja i pamćenja.
Unutar ovog sistema, amigdala, grupa neurona u obliku badema, deluje kao emocionalno zvono za uzbunu, detektuje uzbuđenje i signalizira telu da reaguje.
Kada je jako stimulisana, amigdala aktivira druge oblasti mozga, uključujući hipotalamus, koji kontroliše nevoljne fizičke funkcije poput otkucaja srca, disanja i proizvodnje suza.
Foto: Envato
Još jedna ključna struktura je prednji cingulatorni korteks, koji igra ulogu u regulaciji emocija, donošenju odluka i empatiji, pomaže u koordinaciji reakcije mozga na emocionalne sukobe, kao što je istovremeno doživljavanje radosti i tuge.
Ovi preklapajući putevi objašnjavaju zašto iznenadni talas sreće i dalje može izazvati reakciju koja se obično povezuje sa patnjom.
Suze pomažu da se smirimo
Naučnici veruju da je plakanje zbog sreće oblik emocionalne homeostaze - način da se vratimo u ravnotežu nakon emocionalnog uzbuđenja.
Plakanje aktivira parasimpatički nervni sistem, koji usporava rad srca i opušta telo nakon naleta adrenalina usled intenzivnih emocija.
Drugim rečima, suze nam pomažu da se smirimo. Ova ideja resetovanja nije jedinstvena za sreću.
Plakanje kao odgovor na stres ili traumu služi sličnoj svrsi.
Američki naučnici otkrili su na rubu Sunčevog sistema patuljastu planetu. Objekat, nazvan 2017 OF201, ima prečnik od oko 700 kilometara, prema preliminarnoj studiji objavljenoj prošle nedelje, koja još uvek nije prošla stručnu recenziju.
Ono što je zapanjujuće kod suza radosnica jeste to kako svedoče o naporu tela da uravnoteži suprotstavljene sile - olakšanje nakon straha, zahvalnost nakon teškoća, ponos nakon borbe.
Emocionalne mešavine
Takozvane suze radosnice retko su samo to. Često nastaju iz mešavine emocija.
Na primer, roditelj koji gleda kako mu dete diplomira može biti ponosan, nostalgičan i pomalo melanholičan u isto vreme.
Dugo očekivani ponovni susret može izazvati radost i bol zbog duge razdvojenosti.
Foto: Envato
Psiholozi ovo nazivaju ambivalentnim odgovorom - emocionalnim stanjem koje sadrži i pozitivne i negativne elemente.
Ove emocionalne mešavine angažuju i sisteme pamćenja, posebno hipokampus, koji obrađuje i vraća ličnu istoriju. Zato radostan trenutak može neočekivano dovesti do knedle u grlu - aktivira sećanja na prethodni gubitak, borbu ili čežnju.
Sreća nije jednostavna emocija
Sreća je često isprepletena sa sećanjem, olakšanjem, strahopoštovanjem i samom težinom značenja.
Suze su način na koji mozak obrađuje ovu složenost, obeležava trenutak koji je važan, čak i kada je radostan.
"Daleko od toga da su kontradikcija, suze radosnoce nas podsećaju da je emocionalni život bogat, neuredan i pre svega duboko ljudski", zaključuje prof. Spir.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Diskriminacija starijih žena, šta je veći problem siromaštvo ili društvena nevidljivost? Kako da žene ostanu aktivne u društvu, a ne da budu gurnute na marginu posle penzionisanja? Nevidljiv rad, zanemarivanje, zdravstvena diskriminacija, ekonomska zavisnost, sa čime se još susreću starije žene? Za emisiju “Tražim reč” govore ministarka bez portfelja Tatjana Macura, predsednica Gerontološkog društva Srbije Nataša Todorović, doktorka u penziji i književnica Dušanka Stevović Gojgić predstavnici NVO Ivica Durmaširević i Biljana Vasojević.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Dokumentarni serijal „Iza biografije“ bavi se na atipičan način - analiziranjem života i dela izuzetnih ličnosti koje su ostavile značajan trag u srpskoj i svetskoj baštini. Polazeći od ideje da se delo ne može razumeti bez ličnosti koja stoji iza njega, otvaraju se slojevi biografije koji često ostaju u senci - lične dileme, anegdote, mitovi i fragmenti iz intimnog života umetnika. Kroz svedočenja istoričara umetnosti, kolega i poznavalaca njenog stvaralaštva, razotkriva se život Danice Masniković izvan uobičajenog narativa o slikarstvu. Fokus je na Masniković kao umetnici i čoveku - njenim vizijama, kreativnoj istrajnosti i putu koji je oblikovao njen prepoznatljiv slikarski izraz.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA PODGORICA
Šta o hapšenju Aca Đukanovića, brata nekadašnjeg crnogorskog predsednika Mila Đukanovića kaže vlast u Crnoj Gori, a šta civilni sektor? Gosti Stava regiona poslanica vladajućeg Pokreta Evropa sad Jelena Nedović i direktor BIRN-a Crna Gora Vuk Maraš.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić prebačen je sa intenzivne nege i skinut je sa respiratora, potvrdio je za portal Newsmax Balkans ministar bez portfelja i potpredsednik Glavnog odbora SPS Novica Tončev.
Opštinska izborna komisija u Aranđelovcu odbila je zahtev Nemanje Sarića za povlačenje izborne liste "Studenti za Aranđelovac - Mladost pobeđuje" koja je podneta 5. marta u 22.34, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Mač koji potiče iz vremena krstaških ratova proveo je vekove zatrpan peskom i obrastao školjkama i drugim morskim organizmima na mediteranskoj obali Izraela, sve dok jedan student nije primetio njegov balčak kako viri iz morskog dna.
Prema novom istraživanju, jednostavna promena večernje rutine, konkretno prestanak konzumiranja hrane najmanje tri sata pre odlaska na spavanje, mogla bi pozitivno da utiče na zdravlje srca i metabolizam.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, smatraju iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Takođe, ova mešavina hranljivih materija može pomoći ljudima da održe krvni pritisak na zdravijim nivoima.
Gojazni su i mlađi i stariji i muškarci i žene. Sve je više onih koji se bore sa viškom kilograma, a prema procenama stručnjaka biće ih sve više. Posledice su brojne, jer gojaznost utiče na kvalitet, ali i dužinu života.
Komentari (0)