SZO: Usamljenost dovodi do smrti skoro 900.000 ljudi godišnje
Svaka šesta osoba na svetu pati od usamljenosti, koja je povezana sa više od 871.000 smrtnih slučajeva svake godine, odnosno 100 smrtnih slučajeva svakog sata, navedeno je u izveštaju Komisije za društvenu povezanost Svetske zdravstvene organizacije (SZO).
Izvor: Tanjug
30.06.2025. 18:55
Foto: Envato
"Naša komisija izlaže plan kako možemo izgraditi povezanije živote i podvlači dubok uticaj koji to može imati na zdravlje, obrazovanje i ekonomske rezultate", rekao je Vivek Murti, kopredsedavajući Komisije SZO za društvenu povezanost i bivši glavni hirurg SAD.
SZO definiše društvenu povezanost kao način na koji se ljudi odnose i interaguju sa drugima, dok se usamljenost opisuje kao bolan osećaj koji nastaje zbog jaza između željenih i stvarnih društvenih veza, a društvena izolacija se odnosi na objektivni nedostatak dovoljnih društvenih veza, prenosi RTVE.
Usamljenost je česta pojava kod dece i ima velik uticaj na njihovo mentalno zdravlje i samopouzdanje. Utiče na decu i kada je reč o prilagođavanju na novu školu, problemima u prijateljstvima i osećaju isključenosti dok posmatraju svoje vršnjake kako se zabavljaju i druže.
U izveštaju koji je objavila Svetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi se da su evropske zemlje suočene sa trajnim zdravstvenim krizama, sa sve većim brojem psihijatrijskih slučajeva među mladima, sa stagnacijom procesa vakcinacije i velikim brojem hroničnih kardioloških bolesnika i gojaznih.
Izveštaj ukazuje da usamljenost pogađa ljude svih uzrasta, posebno mlade ljude i one koji žive u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Između 17 i 21 odsto ljudi starosti od 13 do 29 godina prijavilo je osećaj usamljenosti, sa najvišim stopama među adolescentima, oko 24 odsto ljudi u zemljama sa niskim prihodima prijavilo je osećaj usamljenosti, dvostruko više nego u zemljama sa visokim prihodima (oko 11 odsto).
Povećan rizik od moždanog udara, srčanih bolesti, dijabetesa
SZO naglašava da društvena povezanost može da zaštiti zdravlje tokom celog života, a može da smanji upale, rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema, unapredi mentalno zdravlje i spreči preranu smrt.
S druge strane, SZO upozorava da usamljenost i socijalna izolacija povećavaju rizik od moždanog udara, srčanih bolesti, dijabetesa, kognitivnog pada i prerane smrti.
Usamljenost takođe utiče na mentalno zdravlje, a ljudi koji se osećaju izolovano dvostruko su skloniji depresiji, dok osećaj usamljenosti takođe može da dovede do anksioznosti i misli o samopovređivanju ili samoubistvu.
Posledice se protežu i na učenje i zapošljavanje i tinejdžeri koji se osećaju usamljeno imaju 22 odsto veću mogućnost da dobiju niže ocene.
Odrasli koji se osećaju usamljeno mogu da imaju veće poteškoće u pronalaženju ili zadržavanju posla i mogu vremenom zarađivati manje, dok na nivou zajednice, usamljenost potkopava povezanost.
Rešenja na više nivoa
Izveštaj SZO opisuje plan za globalno delovanje usmeren na pet ključnih oblasti - politiku, istraživanje, intervencije, poboljšano merenje (uključujući razvoj globalnog indeksa društvene povezanosti) i angažovanje javnosti, kako bi se promenile društvene norme i ojačao globalni pokret za društvenu povezanost.
Rešenja za smanjenje usamljenosti i socijalne izolacije postoje na više nivoa - nacionalnom, zajedničkom i individualnom - i kreću se od podizanja svesti i promene nacionalnih politika do jačanja socijalne infrastrukture (npr. parkovi, biblioteke, kafići) i pružanja psiholoških intervencija.
Troškovi socijalne izolacije i usamljenosti su visoki, ali su koristi od društvenog povezivanja dalekosežne i SZO poziva sve države članice, zajednice i pojedince da društveno povezivanje učine prioritetom javnog zdravlja.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
U Stavu dana govorimo o onome što Epstinova dokumenta otkrivaju, ali i o onome što i dalje uporno ostaje u senci. Gosti Stava dana: analitičar Ivan Miletić, a putem video linka iz Podgorice uključuje nam se kriminolog prof.dr Veljko Rakočević.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko je dug put od samo jedne čašice do zavisnosti? Kako izgleda trenutak kada čovek shvati da je izgubio kontrolu nad sopstvenim životom? Koji su najteži trenuci na putu oporavka i šta čoveka drži da ne odustane? Zašto je alkohol društveno prihvaćen, iako njegove posledice razaraju živote i da li sistem dovoljno pomaže ljudima koji žele da se leče? Za emisiju “Tražim reč” govore psiholog Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti Mirjana Martić, bivši zavisnik i autor knjige “Sa margine u visine”, novinarka Aleksandra Simić i Boris Štrbac iz Udruženja za pomoć zavisnicima.
Pripadnici MUP, Uprave kriminalističke policije, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u koordiniranoj akciji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su četiri osbe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršila krivična dela iznuda i napad na službeno lice u vršenju službene dužnos
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da će rok za podnošenje prijava za upis bespravnih objekata biti produžen za tri dana, što znači da se prijave mogu podnositi do nedelje, 8. februara u ponoć.
Od 7. februara najjeftiniji hleb u Srbiji, hleb "Sava", poskupeće za tri dinara. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede Nenad Vujović navodi da na cenu hleba najviše utiču energenti i cena rada.
Bačena je bomba na kuću u Ulici Stojana Ćelića na Dedinju usled čega su oštećeni fasada i ograda objekta, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans. Reč je o kući pevača Zdravka Čolića, preneo je Tanjug.
Mnogi roditelji dozvoljavaju svojoj deci da koriste telefone, ali njihova preterana upotreba može negativno da utiče na razvoj deteta, pa čak i na razvoj govora.
Košava je hladan istočni i jugoistočni vetar, srednjeg do jakog intenziteta, koji duva u Srbiji, Rumuniji i Bugarskoj. Javlja se kada se na istoku Evrope nalazi anticiklon, a na zapadu Evrope ciklon. Kanalisanjem vazduha kroz klisure/useke i prebacivanjem preko planina, košava dobija na brzini.
Oluja kod Varda 1617. godine, u kojoj se utopilo 40 ribara, pokrenula je brutalna suđenja vešticama u Finmarku. Zbog sumnje u magiju, Norveška je sprovela najintenzivnije progone u Evropi.
Ako se pitate zašto vaš dom uvek ima neku vrstu mirisa, to bi moglo biti zato što ste se pridržavali nekih svakodnevnih navika, a da niste ni svesni koliko štetne mogu biti u pogledu stvaranja neugodnih mirisa.
Francuska Vlada najavila je da će postepeno ukinuti korišćenje američkih platformi za video-komunikaciju kao što su Microsoft Teams, Zoom, Google Meet i Webex u državnim institucijama, a planirano je da ih potpuno zameni domaćom aplikacijom Visio do kraja 2027. godine.
Iako mnogim vlasnicima to izgleda neobično, jedenje trave je uobičajeno ponašanje kod pasa. Istraživanja pokazuju da čak 80 odsto vlasnika primećuje da njihovi ljubimci povremeno ili redovno jedu travu.
Kada se beba rodi, koža novorođenčeta se prilagođava životu van materice, pa se u prvim nedeljama života mogu videti crvenilo, sitne bore, suvoća, ljuštenje kože i tanke dlake.
Arheolozi koji istražuju drevni grad Edesu došli su do značajnih novih saznanja o kasnoantičkoj umetnosti zahvaljujući raskošno ukrašenom mozaiku pronađenom u takozvanoj Vili Amazonki u Haleplibahčeu, na jugoistoku današnje Turske.
Trčanje zimi u odnosu na toplije periode tokom godine donosi disciplinu i često - bolji trening. Hladno vreme zna da bude prepreka samo do prvih nekoliko minuta
Komentari (0)