Naučnici tvrde: Sir je možda uzrok naših noćnih mora
Foto: Newsmax Balkans/Nikola Kojić
Naučnici su otkrili da ljubav prema siru može imati veze sa lošim snovima. Nakon istraživanja koje je pokazalo da postoji jaka veza između noćnih mora i intolerancije na laktozu, stručnjaci poručuju da pažljivo birate sir koji će vam se naći na tanjiru ako ne želite stravu i užas u snovima.
Izvor: RTS
02.07.2025. 23:02
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Tegobe koje se javljaju kod osoba koje su osetljive na mlečni šećer laktozu, poput bola u stomaku ili gasova, tokom noći mogu uticati i na san.
Razumevanje te veze, i potencijalno izbacivanje sira iz ishrane, moglo bi pomoći u poboljšanju kvaliteta sna.
To je posebno važno jer je kvalitetan san ključna karika za dobro funkcionisanje tela, a kod mnogih već je ometen zbog buke i svetlosnog zagađenja ili drugih zdravstvenih problema.
Ukoliko vam se apetit otvori uveče, u doba dana kada nije preporučljivo jesti obilne obroke, treba da znate da postoji nekoliko namirnica koje možete da večerate, a koje vam neće opteretiti varenje niti dodati dodatne kalorije.
"Težina noćnih mora ima snažne veze sa intolerancijom na laktozu i drugim alergijama na hranu. Ova nova otkrića ukazuju na to da promena prehrambenih navika kod ljudi koji su osetljivi na neku hranu može ublažiti noćne more. Takođe bi mogla da objasne zašto ljudi tako često krive mlečne proizvode za loše snove", objasnio je u saopštenju vođa istraživanja dr Tore Nilsen sa Univerziteta u Montrealu.
Da bi došli do ovih zaključaka, istraživači su ispitali više od 1.000 studenata na kanadskom Univerzitetu Makjuan o njihovom snu, prehrambenim navikama i bilo kakvoj uočenoj vezi između njih.
Oko trećine učesnika je prijavilo redovne noćne more.
Većina onih koji su prijavili loš san i noćne more bilo je ženskog pola, a one su takođe bile sklonije da se sećaju svojih snova i skoro dvostruko češće nego muškarci prijavljivale alergiju na hranu ili intoleranciju.
Foto: Envato
Oko 40 odsto studenata je reklo da misli da je obrok pojeden noću ili konzumiranje određene hrane uticalo na njihov san, a oko četvrtine je verovalo da konzumiranje određene hrane može pogoršati njihov san.
Mnogi su za loš san krivili začinjenu hranu, slatkiše i mlečne proizvode. Međutim, samo 5,5 odsto smatralo je da ono što jedu utiče na ono što se u njihovim snovima dešava.
Ispitanici sa manje zdravom ishranom imali su češće loše snove i manje su se sećali svojih snova.
Intolerancija na laktozu i gastrointestinalnih simptoma
Autori članka objavljenog u časopisu Frontiers in Psychology uporedili su izveštaje o intoleranciji na hranu sa onim o lošim snovima i nekvalitetnom snu, otkrivši da postoji veza između intolerancije na laktozu i gastrointestinalnih simptoma, noćnih mora i niskim kvalitetom sna.
"Noćne more su gore kod ljudi koji su osetljivi na laktozu, kod onih koji pate od teških gastrointestinalnih simptoma i čiji je san poremećen", istakao je dr Nilsen dodajući da to ima smisla, jer je poznato da i druge telesne senzacije mogu imati uticaja na sadržaj sna.
Naučni tim koji je predvodio dr Nilsen primetio je da bi poboljšana svest o intoleranciji na hranu mogla da znači da su studenti koji su učestvovali u studiji jeli manje hrane koja može dovesti do negativnih ishoda.
Plavi sir izaziva živopisne snove
Prethodna studija, koju je sproveo Nilsen pre više od decenije, pokazala je da je još više ispitanika prijavilo vezu između hrane i snova.
Neka druga istraživanja takođe su ukazala na ovu vezu, a posebno je prijavljeno da plavi sir izaziva živopisne snove. Takođe, postoje i studije koje pokazuju da mlečni proizvodi doprinose kvalitetu sna.
Za sada ostaje nejasno kako san i ishrana utiču jedno na drugo. Autori nove studije naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdile ove veze i identifikovali osnovni mehanizmi.
"Moramo da proučimo više ljudi različitih uzrasta, iz različitih društvenih slojeva i sa različitim prehrambenim navikama kako bismo utvrdili da li su naši rezultati zaista mogu da se primene na širu populaciju", poručio je dr Nilsen.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Kako na Srbiju utiču velike političke promene u susednim zemljama i da li ćemo na izbore za godinu dana ili već do ovog leta? Ko kroji novu bezbednosnu mapu mapu Evrope i sveta i da li Beograd može da zadrži vojnu neutralnost? Odgovore tražimo od sociologa i novinara, profesora Slobodana Reljića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
Motociklista je preminuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu Miloš Veliki u mestu Jajčić, kod Ljiga, u smeru ka Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
Beogradski Sekretarijat za saobraćaj saopštio je da će saobraćaj u delu Takovske ulice, odnosno od Svetogorske do Trga Nikole Pašića, kao i u delu ulice Tošin bunar, odnosno od ulice Pariske komune do Ivićeve biti obustavljen zbog izvođenja radova na redovnom održavanju ulica.
Istraživanja su pokazala da pijenje kafe može produžiti život i potencijalno smanjiti rizik od fibrilacije atrija (nepravilnih, ubrzanih otkucaja srca).
Tragovi kokaina koji zagađuju reke i jezera mogu da se nakupe u mozgu lososa i da poremete njihovo ponašanje, upozorili su istraživači, navodeći da su posledice po populacije riba još uvek nepoznate.
Mnogi vlasnici pasa veruju da su vatrometi ili grmljavina glavni uzrok tjeskobe kod njihovih ljubimaca. Ipak, prava zabrinutost leži u iznenadnim i nepredvidivim zvukovima koji mogu da se pojave svakodnevno, čak i unutar kuće.
Decenijama su radio i televizija držali monopol nad informisanjem, slušanjem muzike i otkrivanju novih tema. A onda je stigao internet, sa video servisima kao što je YouTube, striming platformama za filmove i serije poput Netflixa, i muzičkim strimingom na platformama kao što je Spotify.
Opšte je poznato da je za zdravlje mozga važno održavati um aktivnim kroz rešavanje zagonetki, čitanje ili učenje jezika. Međutim, neurolog dr Baibing Čen ističe da muzika, odnosno aktivno bavljenje muzikom, može biti posebno korisno za mozak.
Piletina i ćuretina su izvrstan izvor nemasnih proteina i u gotovo jednakim količinama obezbeđuju ključne nutrijente poput vitamina B grupe, cinka i selena. Iako su obe vrste mesa hranljive i podržavaju zdravlje mišića, kostiju i imunitet, postavlja se pitanje da li je jedna ipak bolji izbor.
Med se često koristi kao prirodna zamena za šećer i mnogi ga smatraju zdravijom opcijom u ishrani. Ipak, u određenim situacijama njegova konzumacija može predstavljati zdravstveni rizik, posebno kod osetljivih grupa ljudi.
Komentari (0)