Sok od kiselih krastavaca - popularan, ali da li je i zdrav?
Konzumiranje soka od kiselih krastavaca postalo je naročito popularno u poslednjih nekoliko godina, posebno nakon napornih treninga. Postavlja se pitanje koliko je on zapravo zdrav.
Izvor: Klix.ba
25.07.2025. 23:57
Foto: Envato
Nutricionistkinja Džulija Zumpano je za Fox News Digital izjavila da preporučuje sok od kiselih krastavaca za brzu hidrataciju.
"Bogat je natrijumom i dobar je izvor kalijuma i magnezijuma - elektrolita koji se gube tokom napornog vežbanja ili intenzivnog znojenja", rekla je i dodala da ovaj sok pomaže u kontroli nivoa šećera u krvi i može biti koristan za mršavljenje.
Laktofermentisani sok kiselih krastavaca, koji prolazi kroz proces fermentacije u slanoj vodi, može imati koristi i za zdravlje creva, prenosi Klix.ba.
Visoke temperature tokom leta mogu brzo dovesti do dehidratacije ukoliko ne obratite dovoljno pažnje na unos tečnosti, a kako objašnjavaju stručnjaci, uz pomoć nekoliko koraka možete zaštititi svoje telo.
Održavanje svežine krastavaca što je duže moguće ponekad može biti noćna mora, posebno kada ne znate koji su najbolji načini za produženje roka trajanja. Međutim, ne treba da brinete, uz ovu metodu skladištenja, možete trajati i do sedam dana.
Zumpano je upozorila osobe koje moraju da ograniče unos natrijuma da ipak izbegavaju njegovo konzumiranje. Doktor Vil Has ne preporučuje sok od kiselih krastavaca kao redovan način hidratacije.
"Sok kiselih krastavaca zaista pruža brzu dozu natrijuma, što može pomoći nakon velikog znojenja, ali to nije nešto što inače preporučujem. Za potpuniju i efikasniju hidrataciju, više volim elektrolite u prahu koji sadrže natrijum, kalijum, magnezijum i malo glukoze kako bi se poboljšala apsorpcija i ravnoteža tečnosti", rekao je.
Onima koji ipak žele da probaju konzumiranje soka od kiselih krastavaca, preporučio je da počnu sa laktofermentisanim verzijama.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
Blagajnica iz Bača D. I. (30) uhapšena je zbog sumnje da je u periodu od oktobra 2023. do oktobra 2024. godine prevremeno raspolagala deviznom štednjom klijenata i prenela 84.745 evra na svoj račun, čime je oštetila banku.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u brzoj i efikasnoj akciji po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. G. (56) iz Niša zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
Inspektori novosadske kriminalističke policije uhapsili su B. P. (22), N. M. (31) i S. B. (27) kada su pretresom automobila na teritoriji Beograda pronašli 80 kilograma marihuane, manju količinu kokaina i novac za koji se sumnja da potiče od prodaje narkotika.
Jedan upit ChatGPT putem modela GPT-4o troši oko 0,43 Wh struje, što za 700 miliona upita dnevno predstavlja godišnji utrošak energije ekvivalentan potrošnji 35.000 američkih domaćinstava.
Kruna francuske carice Evgenije ostala je zgnječena nakon što su je lopovi u bekstvu ispustili tokom pljačke u Luvru prošlog oktobra, ali je "gotovo netaknuta" i može da bude u potpunosti restaurirana.
Moltbook, nova društvena mreža i digitalna platforma koja se pojavila pre samo dve nedelje, izazvala je veliku pažnju svetske javnosti jer je u pitanju prva društvena mreža namenjena isključivo - veštačkoj inteligenciji.
Mnogi ljudi su navikli da suplemente uzimaju čim se probude, često uz šoljicu kafe i bez ikakvog obroka. Iako se to čini praktičnim, stručnjaci upozoravaju da takva praksa kod pojedinih suplemenata može doneti više štete nego koristi - od iritacije želuca do do slabije apsorpcije.
Ženka džinovskog pitona (Malayopython reticulatus) otkrivena u regionu Maros na indonežanskom ostrvu Sulavesi krajem 2025. godine, zvanično je potvrđena kao najduža zmija ikada izmerena u divljini, saopštila je organizacija "Ginisovi svetski rekordi" (GWR).
Mnogi roditelji dozvoljavaju svojoj deci da koriste telefone, ali njihova preterana upotreba može negativno da utiče na razvoj deteta, pa čak i na razvoj govora.
Košava je hladan istočni i jugoistočni vetar, srednjeg do jakog intenziteta, koji duva u Srbiji, Rumuniji i Bugarskoj. Javlja se kada se na istoku Evrope nalazi anticiklon, a na zapadu Evrope ciklon. Kanalisanjem vazduha kroz klisure/useke i prebacivanjem preko planina, košava dobija na brzini.
Oluja kod Varda 1617. godine, u kojoj se utopilo 40 ribara, pokrenula je brutalna suđenja vešticama u Finmarku. Zbog sumnje u magiju, Norveška je sprovela najintenzivnije progone u Evropi.
Ako se pitate zašto vaš dom uvek ima neku vrstu mirisa, to bi moglo biti zato što ste se pridržavali nekih svakodnevnih navika, a da niste ni svesni koliko štetne mogu biti u pogledu stvaranja neugodnih mirisa.
Komentari (0)