(FOTO) "Čudo Džindoa": Redak fenomen prirode u Južnoj Koreji, more se "razdvaja" na jedan sat
Prirodni fenomen u Južnoj Koreji, poznat kao "Čudo Džindoa", dešava se samo dvaput godišnje. Tada se more "razdvoji", na oko sat vremena, a scena podseća na onu iz biblijske.
Izvor: Southkorea.explores, Earthly mission
21.09.2025. 17:43
Foto: Envato
Dvaput godišnje, oko prolećne i jesenje ravnodnevice, more se u Južnoj Koreji "otvori" i na oko sat vremena otkrije privremeni kopneni most, dugačak skoro 2,8 kilometara i širok 40 do 60 metara, koji povezuje ostrvo Džindo i manje ostrvo Modo.
U tom periodu, more se doslovno povuče s obe strane i hiljade ljudi mogu peške da prelaze između dva ostrva. Događaj se svake godine slavi kao Festival čuda na morskom putu Džindo, a na programu su tradicionalne predstave, piše Southkorea.explores.
Dečak Viktor Kostić iz Leskovca, sa svojih osam godina, veliki je sportski talenat i potencijal, što potvrđuje više od 50 osvojenih medalja u atletici i oko 20 u fudbalu - sportovima koje uporedo trenira.
Bibliobus ili biblioteka na točkovima već 15 godina učestvuje u misiji razvoja kulture čitanja, obilazeći 12 udaljenih naselja u Kladovu i podstičući ljubav prema čitanju kod dece uzrasta od šest do 15 godina.
Tokom tog kratkog vremenskog perioda, zbog specifičnih morskih struja i geoloških pomeranja, more se razdvaja i nastaje peščana staza, koja traje kratko, a more se ponovo vraća, kao da se ništa nije ni dogodilo.
More se misteriozno "otvara" na samo jedan sat
Događaj je prvi put privukao pažnju svetske javnosti 1975. godine, zahvaljujući tadašnjem francuskom ambasadoru u Južnoj Koreji, Pjeru Landiju, koji je za francuske novine opisao pojavu kao "korejsku verziju Mojsijevog čuda", aludirajući na biblijsko razdvajanje Crvenog mora.
Fenomen je danas poznat kao Čudo Džindoa, mada je u potpunosti prirodna pojava - rezultat ekstremno niske oseke zbog kombinacije lunarnog ciklusa, geografskog položaja i morskih struja.
Naučno objašnjenje
Nauka nudi vrlo racionalno objašnjenje - fenomen se događa zbog ekstremno niskih oseka, izazvanih pojavom poznatom kao plimne harmonike.
Gravitacioni uticaj Meseca i Sunca na površinu okeana izaziva promene nivoa mora - visoke i niske plime. Ali, osim njihove pozicije, tu su i dodatni faktori kao što su rotacija Zemlje, međusobna udaljenost nebeskih tela i drugi ritmični obrasci, koji zajedno utiču na pojavu izuzetno niskih oseka koje "razotkrivaju" ovu stazu.
Kako objašnjava profesorka geonauka sa Univerziteta u Teksasu u Ostinu, Kevan Mofet, u pitanju je sinhronizacija više različitih "harmoničnih" faktora.
"Baš kao kad više bubnjara svira skoro istim ritmom - u jednom trenutku svi udare u isti takt i stvore snažan udar", navodi ona.
U slučaju Džindoa, more se zapravo ne razdvaja, već se povlači, otkrivajući podvodni greben širok od 40 do 60 metara. Mofet smatra da je sediment verovatno taložen upravo na tom mestu zbog specifičnih morskih struja između dva ostrva, piše Earthly mission.
Sve dok se oblik ostrva i moreuz Mjongnjang koji reguliše nivo plime ne promene, ovaj fenomen će se, kako ističe Mofet, najverovatnije nastaviti svake godine.
Šta kaže legenda?
Događaj je duboko ukorenjen u lokalnoj legendi koja kaže da je nekada davno, tigar naterao seljane da beže iz Džindoa u Modo.
Ali, zaboravili su staricu po imenu Bjong.
Ona se danima molila Jongvangu, bogu mora, da joj pomogne. Javio joj se u snu i obećao da će joj poslati dugu preko mora.
I zaista, kad se probudila, voda se povukla i pred njom se ukazala staza u obliku duge, put da se ponovo ujedini sa svojom porodicom.
Kako se živi posle trenutka koji ti promeni sve? Da li vreme zaista leči rane – ili ih samo naučimo nositi ? Kako izgleda proces tugovanja, a kada počinje proces izlečenja i može li stručna pomoć biti tačka preokreta? Za emisiju Tražim reč govore psihoterapeut Snežana Anđelić i novinarke i voditeljke Zdravkica Milić i Natalija Milosavljević.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES
Od kreativne zamisli do gotovog proizvoda, preko planiranja, razvoja, testiranja proizvodnje i lansiranja proizvoda – put je dug. Zovemo ga Proces. Danas ćete gledati naš muzički specijal. Počinjemo sa pravljenjem jednog od omiljenih žičanih instrumenata. Pogađate, to je gitara. Ručno rpavljene gitare su jako cenjene zbog finog završnog rada koji često promakne mašinama, a i sami muzičari se udobnije osećaju kada znaju da njihove ruke sviraju ono što je kreacija takođe veštih i talentovanih ruku. Potom, odlazimo u studio i gledamo kako nastaje fina gitarska balada jednog mladog autora. Snimanje na više kanala, hvatanje zvuka mikrofonima, tejkovi i postprodukcija – kompleksan je proces kroz koji nas vodi iskusan audio producent. U poslednjem prilogu gledamo kako se plodovi rada iz prethodnog priloga nasnimavaju na sve popularniji nosač zvuka – a to je vinil. Gledamo kako se zvuk utiskuje na ovaj čvrst materijal, ali pričamo i priču o pločama koje su romantičarski pogled na konzumiranje muzike i koje su decenijama jedne od omiljenih kolekcionarskih predmeta.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Dok se u većini gradova budžet planira tako da se deo novca izdvaja za nastup popularnih izvođača za Novu godinu na trgovima, Knjaževac već godinama unazad nema slavlje u centru grada i novac preusmerava u humanitarne svrhe, odnosno za lečenje bolesne dece i omladine.
Kada se 1. novembra prošle godine nadstrešnica na novosadskoj Železničkoj stanici obrušila na ljude koji su stajali ispod nje, sve je delovalo kao još jedan nesrećan splet okolnosti koji će u javnosti proći tek tako, kao i mnogi pre.
Građani iz mnogih delova Srbije okupili su se u Novom Sadu, gde je održan komemorativni skup nakon godinu dana od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici, kada je poginulo 14 osoba, nakon čega je još dvoje povređenih umrlo u bolnici, a povređeno je više od 40 ljudi.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su L. B. (23), M. B. (25) i N. P. (30) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Pečurke su omiljeni sastojak u mnogim jelima - od ukusnog priloga i kremastih soseva do sofisticiranih gurmanskih specijaliteta. Ipak, postoji jedna česta dilema među domaćicama i kulinarskim entuzijastima, a to je treba li ih oprati pre upotrebe.
U parku u Pragu svake jeseni oživljava duh starih vremena - visoki bicikli peni-farting vraćaju se na stazu, a vozači u retro kostimima dokazuju da stil i ravnoteža nikad ne izlaze iz mode.
Manekenka Hajdi Klum i ove godine napravila je zabavu povodom proslave Noći veštica, pojavivši se u kostimu Meduze sa jarko zelenim detaljima i zmijama na glavi. Tim od više od 35 stručnjaka pomogao je Hajdi da kreira taj izgled.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) obeležava Mitrovske zadušnice, u narodu poznate i kao jesenje i to su poslednje zadušnice u 2025. godini. Na zadušnice se izlazi na groblja, gde se pale sveće na grobovima najbližih.
Posle šest meseci, preko 550 dobijenih predloga, pripremljenog šireg i užeg izbora, žirijskog i javnog glasanja, takmičenje "Najbolja nova srpska reč" – objavljene su pobedničke reči za 2025. godinu.
Tim naučnika otkrio je više od 30 do sada nepoznatih vrsta na dnu Južnog okeana. Među njima su mesožderni sunđer "smrtonosna lopta", svetleći crveni crvi i "zombi" crv koji se hrani mastima iz kostiju velikih morskih životinja.
Sagrada Familija u Barseloni postala je najviša crkva na svetu. Centralni toranj sada doseže 162,91 metar, nadmašivši nemački Ulm Minster. Gaudijevo delo i dalje se uspinje ka nebu, a završetak se očekuje u narednim godinama.
Kako dani postaju kraći, a noći sve hladnije, mnogima je san sve teži. Promene u svetlu i temperaturi, zajedno sa sezonskim varijacijama raspoloženja, mogu poremetiti naše unutrašnje ritmove.
Sa više od 5,5 milijardi ljudi u svetu koji koriste neku od brojnih društvenih mreža - ili nekoliko njih - jasno je da su danas internet, smartfoni i aplikacije postali značajan deo života. One su takođe postale i veoma važan kanal za informacije, vesti i razmenu mišljenja između korisnika.
Komentari (0)