(FOTO) "Čudo Džindoa": Redak fenomen prirode u Južnoj Koreji, more se "razdvaja" na jedan sat
Prirodni fenomen u Južnoj Koreji, poznat kao "Čudo Džindoa", dešava se samo dvaput godišnje. Tada se more "razdvoji", na oko sat vremena, a scena podseća na onu iz biblijske.
Izvor: Southkorea.explores, Earthly mission
21.09.2025. 17:43
Foto: Envato
Dvaput godišnje, oko prolećne i jesenje ravnodnevice, more se u Južnoj Koreji "otvori" i na oko sat vremena otkrije privremeni kopneni most, dugačak skoro 2,8 kilometara i širok 40 do 60 metara, koji povezuje ostrvo Džindo i manje ostrvo Modo.
U tom periodu, more se doslovno povuče s obe strane i hiljade ljudi mogu peške da prelaze između dva ostrva. Događaj se svake godine slavi kao Festival čuda na morskom putu Džindo, a na programu su tradicionalne predstave, piše Southkorea.explores.
Dečak Viktor Kostić iz Leskovca, sa svojih osam godina, veliki je sportski talenat i potencijal, što potvrđuje više od 50 osvojenih medalja u atletici i oko 20 u fudbalu - sportovima koje uporedo trenira.
Bibliobus ili biblioteka na točkovima već 15 godina učestvuje u misiji razvoja kulture čitanja, obilazeći 12 udaljenih naselja u Kladovu i podstičući ljubav prema čitanju kod dece uzrasta od šest do 15 godina.
Tokom tog kratkog vremenskog perioda, zbog specifičnih morskih struja i geoloških pomeranja, more se razdvaja i nastaje peščana staza, koja traje kratko, a more se ponovo vraća, kao da se ništa nije ni dogodilo.
More se misteriozno "otvara" na samo jedan sat
Događaj je prvi put privukao pažnju svetske javnosti 1975. godine, zahvaljujući tadašnjem francuskom ambasadoru u Južnoj Koreji, Pjeru Landiju, koji je za francuske novine opisao pojavu kao "korejsku verziju Mojsijevog čuda", aludirajući na biblijsko razdvajanje Crvenog mora.
Fenomen je danas poznat kao Čudo Džindoa, mada je u potpunosti prirodna pojava - rezultat ekstremno niske oseke zbog kombinacije lunarnog ciklusa, geografskog položaja i morskih struja.
Naučno objašnjenje
Nauka nudi vrlo racionalno objašnjenje - fenomen se događa zbog ekstremno niskih oseka, izazvanih pojavom poznatom kao plimne harmonike.
Gravitacioni uticaj Meseca i Sunca na površinu okeana izaziva promene nivoa mora - visoke i niske plime. Ali, osim njihove pozicije, tu su i dodatni faktori kao što su rotacija Zemlje, međusobna udaljenost nebeskih tela i drugi ritmični obrasci, koji zajedno utiču na pojavu izuzetno niskih oseka koje "razotkrivaju" ovu stazu.
Kako objašnjava profesorka geonauka sa Univerziteta u Teksasu u Ostinu, Kevan Mofet, u pitanju je sinhronizacija više različitih "harmoničnih" faktora.
"Baš kao kad više bubnjara svira skoro istim ritmom - u jednom trenutku svi udare u isti takt i stvore snažan udar", navodi ona.
U slučaju Džindoa, more se zapravo ne razdvaja, već se povlači, otkrivajući podvodni greben širok od 40 do 60 metara. Mofet smatra da je sediment verovatno taložen upravo na tom mestu zbog specifičnih morskih struja između dva ostrva, piše Earthly mission.
Sve dok se oblik ostrva i moreuz Mjongnjang koji reguliše nivo plime ne promene, ovaj fenomen će se, kako ističe Mofet, najverovatnije nastaviti svake godine.
Šta kaže legenda?
Događaj je duboko ukorenjen u lokalnoj legendi koja kaže da je nekada davno, tigar naterao seljane da beže iz Džindoa u Modo.
Ali, zaboravili su staricu po imenu Bjong.
Ona se danima molila Jongvangu, bogu mora, da joj pomogne. Javio joj se u snu i obećao da će joj poslati dugu preko mora.
I zaista, kad se probudila, voda se povukla i pred njom se ukazala staza u obliku duge, put da se ponovo ujedini sa svojom porodicom.
Šta za Naftnu industriju Srbije znači ponuda ruskih vlasnika da uticaj nad kompanijom prepuste trećem licu? Kakvo je stanje u namenskoj industriji nakon zabrane izvoza oružja? Šta će se izučavati na novoosnovanom Fakultetu za srpske studije u Nišu?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Matematička gimnazija niže nagrade na svetskim takičenjima, odakle mladima motivacija, kako u vreme beznađa nađu snagu i nadu za bolje sutra.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Od malih nogu, mnogi maštaju o superherojskim moćima: sposobnosti letenja, mogućnosti da putuju kroz vreme ili da budu nevidljivi, ali često nas u dečjem uzrastu privlači sporazumevanje sa životinjama. Ovaj vid interakcije mogao bi da bude korak bliže stvarnosti zahvaljujući veštačkoj inteligenciji.
Natalijina ramonda, cvet feniks, koji se nalazi na amblemu i u Srbiji nosi na reveru uoči i na Dan primirija 11. novembra, predstavlja simbol stradanja i pobede srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.
Kolosalna paukova mreža u pećini na granici Grčke i Albanije verovatno je najveća do sada otkrivena, a napravile su je vrste pauka za koje se mislilo da ne žive u kolonijama.
Drvo mančinela (Hippomane mancinella) smatra se najotrovnijim na svetu - u kori, listovima i plodovima sadrži toksine koji su opasni za ljude i životinje.
Ako vaša mašina za sudove počne neprijatno da miriše, to najčešće znači da se unutar nje nakupljaju ostaci hrane, masnoća ili da voda loše otiče pa ostaje vlažna i pogoduje razvoju bakterija.
Komentari (0)