Visočka banja skriveni dragulj u srcu kanjona Rzava: Priča o lekovitoj vodi koja je "lečila junake Kosovske bitke"
Visočka banja je planinska banja skrivena u kanjonu Rzava kod Arilja. Prirodni fenomen u kojem se, na samo nekoliko metara razdaljine, susreću ledena voda najčistije reke u Evropi i topli, lekoviti izvor. Ova banja je još uvek biser netaknute prirode, sačuvana od masovnog turizma.
Ona je za mnoge još uvek neotkriveni prirodni dragulj. Smeštena u kanjonu Rzava, okružena liticama, više od 35 kilometara od centra Arilja, bez gotovo ikakve prateće infrastrukture, privlačila je meštane i u vreme kada se do nje moglo doći samo jahanjem.
Danas blatnjavi put koji vodi do izvora lekovite vode potvrđuje da ovaj dar prirode nije zaboravljen.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Visočka banja je izuzetan prirodni potencijal naše opštine. Nalazi se u kanjonu Velikog Rzava, oko 35 kilometara od Arilja. Voda iz podzemnog jezera direktno se uliva u bazene koji su pod vedrim nebom", navodi Slavica Jovašević iz turističke organizacije Arilja.
Prema njenim rečima, lekovita svojstva Visočke banje poznata su odavno, o čemu svedoče brojni natpisi ispisani na zidovima oko bazena.
"Voda je veoma prijatna i topla, kreće se između 25 i 27 stepeni. Banja nije urbanizovana i posebna je sama po sebi. Sve što vidite je pod otvorenim nebom i predstavlja mesto za uživanje i opuštanje. Kao što sam već rekao, njena lekovita svojstva su dokazana i poznata od davnina - pomaže kod reumatskih i srčanih oboljenja, a dragocena je i u poboljšanju vida i kožnih bolesti. Zato je veoma posćena", navodi Jovašević.
Printscreen: Newsmax Balkans
Visočka banja deo je specijalnog rezervata prirode Veliki Rzav. Da li će ova lokacija biti komercijalizovana zavisiće od nivoa zaštite koji će biti važan za ovo područje.
"Mi, kao lokalna zajednica, sve dok ovo područje Rzava ne bude proglašeno zaštićenim, trudili smo se i trudimo se da ne uništimo ono što nam je priroda dala, već da ga očuvamo za nas i buduće generacije. U tom smislu, treba naglasiti da Visočka banja predstavlja retkost ne samo u Srbiji, već i u bivšoj Jugoslaviji. Ovakvi termalni izvori veoma su retki čak i u svetu", zaključuje sagovornica emisije "Prozori Balkana".
Printscreen: Newsmax Balkans
Legenda kaže da su se na ovom toplom izvoru lečili junaci pri povratku iz Kosovske bitke. Priča se da je izvor Visočke banje otkriven slučajno.
"Najpre smo saznali da ima lekovitu vodu kada je jedan od meštana pustio bolesnog konja, sa ranjenom nogom, da ugine. Međutim, nakon nekog vremena konj se vratio živ i zdrav, što je zaintrigiralo domaćina da dođe i proveri šta se konju desilo. Na putu kroz kanjon, videli su da voda izbija iz pukotina stena. Uzimali su je rukama, upoređivali sa morskom, i shvatili da je mnogo toplija. Bilo je odmah jasno da se radi o lekovitoj vodi, pa su kasnije počeli da dolaze sami i pomažu jedni drugima u lečenju", navodi Dragoš Luković, meštanin Arilja.
Rediteljka i književnica Vida Ognjenović smatra da su zaposleni u Narodnom pozorištu imali "žestoku potrebu da se pobune", jer, kako je navela, kao umetnici nisu mogli da izdrže tu prisilu i takav način vođenja kuće.
Kompaniji NIS nije produžena posebna licenca Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država, koja omogućava nesmetano operativno poslovanje. Stručnjak za energetiku Nenad Gujaničić je za Newsmax Balkans rekao da mora hitno da se nešto uradi na ukidanju ili bar privremenoj suspenziji sankcija.
Sankcije koje su SAD uvele zbog većinskog ruskog vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS) na snazi su od četvrtka u šest časova. O mogućim posledicama povela se žestoka rasprava između bivše ministarke za energetiku Zorane Mihajlović i člana Stranke slobode i pravde Vladimira Obradovića.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
EXPO 2027
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
dokumentarni
13:30
DOKUMENTARNI PROGRAM- PAD ( R )
1. novembar 2024. godine – dan koji je ostavio neizbrisiv trag. Šesnaest izgubljenih života, jedan zauvek promenjen. Dan borbe, tuge, bola i tišine. U dokumentarnoj formi, emisija donosi autentična svedočenja očevidaca i učesnika akcije spasavanja, koji rekonstrušu tok događaja i okolnosti tog tragičnog dana. Kroz njihove iskaze prikazuje se hronologija pada nadstrešnice i ljudske sudbine koje su tog trenutka zauvek promenjene.
dokumentarni
14:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Koliko smo zaista bezbedni na srpskim putevima?Da li broj saobraćajnih nezgoda raste, uprkos strožim zakonima i kampanjama i da li je problem u vozačima, sistemu – ili u kulturi saobraćaja? Zašto mladi vozači najčešće učestvuju u saobraćajnim nesrećama? Za emisiju “Tražim reč” govore: Vladimir Simidžija, saobraćajni inženjer, Mladen Rašeta, generalni sekretar Privredne komore auto-škola Srbije, Dejan Stević, Potpukovnik policije, Vladimir Jevtić, stručnjak za bezbednost u saobraćaju, Irena Đorđević psihijatar i advokat Andrija Marković.
Kada se 1. novembra prošle godine nadstrešnica na novosadskoj Železničkoj stanici obrušila na ljude koji su stajali ispod nje, sve je delovalo kao još jedan nesrećan splet okolnosti koji će u javnosti proći tek tako, kao i mnogi pre.
Građani iz mnogih delova Srbije okupili su se u Novom Sadu, gde je održan komemorativni skup nakon godinu dana od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici, kada je poginulo 14 osoba, nakon čega je još dvoje povređenih umrlo u bolnici, a povređeno je više od 40 ljudi.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su L. B. (23), M. B. (25) i N. P. (30) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Mladić je vrištao i čupao kosu, nedaleko od njega čovek je u stanju šoka govorio: "Deca su tamo". Mami sam u programu uživo uspela samo da otkucam poruku "Nisam bila na Ž". Ovako naša novinarka iz Novog Sada opisuje 1. novembar prošle godine, dan kada je pala nadstrešnica na Železničkoj stanici.
Pečurke su omiljeni sastojak u mnogim jelima - od ukusnog priloga i kremastih soseva do sofisticiranih gurmanskih specijaliteta. Ipak, postoji jedna česta dilema među domaćicama i kulinarskim entuzijastima, a to je treba li ih oprati pre upotrebe.
U parku u Pragu svake jeseni oživljava duh starih vremena - visoki bicikli peni-farting vraćaju se na stazu, a vozači u retro kostimima dokazuju da stil i ravnoteža nikad ne izlaze iz mode.
Manekenka Hajdi Klum i ove godine napravila je zabavu povodom proslave Noći veštica, pojavivši se u kostimu Meduze sa jarko zelenim detaljima i zmijama na glavi. Tim od više od 35 stručnjaka pomogao je Hajdi da kreira taj izgled.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) obeležava Mitrovske zadušnice, u narodu poznate i kao jesenje i to su poslednje zadušnice u 2025. godini. Na zadušnice se izlazi na groblja, gde se pale sveće na grobovima najbližih.
Posle šest meseci, preko 550 dobijenih predloga, pripremljenog šireg i užeg izbora, žirijskog i javnog glasanja, takmičenje "Najbolja nova srpska reč" – objavljene su pobedničke reči za 2025. godinu.
Tim naučnika otkrio je više od 30 do sada nepoznatih vrsta na dnu Južnog okeana. Među njima su mesožderni sunđer "smrtonosna lopta", svetleći crveni crvi i "zombi" crv koji se hrani mastima iz kostiju velikih morskih životinja.
Sagrada Familija u Barseloni postala je najviša crkva na svetu. Centralni toranj sada doseže 162,91 metar, nadmašivši nemački Ulm Minster. Gaudijevo delo i dalje se uspinje ka nebu, a završetak se očekuje u narednim godinama.
Kako dani postaju kraći, a noći sve hladnije, mnogima je san sve teži. Promene u svetlu i temperaturi, zajedno sa sezonskim varijacijama raspoloženja, mogu poremetiti naše unutrašnje ritmove.
Sa više od 5,5 milijardi ljudi u svetu koji koriste neku od brojnih društvenih mreža - ili nekoliko njih - jasno je da su danas internet, smartfoni i aplikacije postali značajan deo života. One su takođe postale i veoma važan kanal za informacije, vesti i razmenu mišljenja između korisnika.
Komentari (0)