Visočka banja skriveni dragulj u srcu kanjona Rzava: Priča o lekovitoj vodi koja je "lečila junake Kosovske bitke"
Visočka banja je planinska banja skrivena u kanjonu Rzava kod Arilja. Prirodni fenomen u kojem se, na samo nekoliko metara razdaljine, susreću ledena voda najčistije reke u Evropi i topli, lekoviti izvor. Ova banja je još uvek biser netaknute prirode, sačuvana od masovnog turizma.
Ona je za mnoge još uvek neotkriveni prirodni dragulj. Smeštena u kanjonu Rzava, okružena liticama, više od 35 kilometara od centra Arilja, bez gotovo ikakve prateće infrastrukture, privlačila je meštane i u vreme kada se do nje moglo doći samo jahanjem.
Danas blatnjavi put koji vodi do izvora lekovite vode potvrđuje da ovaj dar prirode nije zaboravljen.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Visočka banja je izuzetan prirodni potencijal naše opštine. Nalazi se u kanjonu Velikog Rzava, oko 35 kilometara od Arilja. Voda iz podzemnog jezera direktno se uliva u bazene koji su pod vedrim nebom", navodi Slavica Jovašević iz turističke organizacije Arilja.
Prema njenim rečima, lekovita svojstva Visočke banje poznata su odavno, o čemu svedoče brojni natpisi ispisani na zidovima oko bazena.
"Voda je veoma prijatna i topla, kreće se između 25 i 27 stepeni. Banja nije urbanizovana i posebna je sama po sebi. Sve što vidite je pod otvorenim nebom i predstavlja mesto za uživanje i opuštanje. Kao što sam već rekao, njena lekovita svojstva su dokazana i poznata od davnina - pomaže kod reumatskih i srčanih oboljenja, a dragocena je i u poboljšanju vida i kožnih bolesti. Zato je veoma posćena", navodi Jovašević.
Printscreen: Newsmax Balkans
Visočka banja deo je specijalnog rezervata prirode Veliki Rzav. Da li će ova lokacija biti komercijalizovana zavisiće od nivoa zaštite koji će biti važan za ovo područje.
"Mi, kao lokalna zajednica, sve dok ovo područje Rzava ne bude proglašeno zaštićenim, trudili smo se i trudimo se da ne uništimo ono što nam je priroda dala, već da ga očuvamo za nas i buduće generacije. U tom smislu, treba naglasiti da Visočka banja predstavlja retkost ne samo u Srbiji, već i u bivšoj Jugoslaviji. Ovakvi termalni izvori veoma su retki čak i u svetu", zaključuje sagovornica emisije "Prozori Balkana".
Printscreen: Newsmax Balkans
Legenda kaže da su se na ovom toplom izvoru lečili junaci pri povratku iz Kosovske bitke. Priča se da je izvor Visočke banje otkriven slučajno.
"Najpre smo saznali da ima lekovitu vodu kada je jedan od meštana pustio bolesnog konja, sa ranjenom nogom, da ugine. Međutim, nakon nekog vremena konj se vratio živ i zdrav, što je zaintrigiralo domaćina da dođe i proveri šta se konju desilo. Na putu kroz kanjon, videli su da voda izbija iz pukotina stena. Uzimali su je rukama, upoređivali sa morskom, i shvatili da je mnogo toplija. Bilo je odmah jasno da se radi o lekovitoj vodi, pa su kasnije počeli da dolaze sami i pomažu jedni drugima u lečenju", navodi Dragoš Luković, meštanin Arilja.
Rediteljka i književnica Vida Ognjenović smatra da su zaposleni u Narodnom pozorištu imali "žestoku potrebu da se pobune", jer, kako je navela, kao umetnici nisu mogli da izdrže tu prisilu i takav način vođenja kuće.
Kompaniji NIS nije produžena posebna licenca Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država, koja omogućava nesmetano operativno poslovanje. Stručnjak za energetiku Nenad Gujaničić je za Newsmax Balkans rekao da mora hitno da se nešto uradi na ukidanju ili bar privremenoj suspenziji sankcija.
Sankcije koje su SAD uvele zbog većinskog ruskog vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS) na snazi su od četvrtka u šest časova. O mogućim posledicama povela se žestoka rasprava između bivše ministarke za energetiku Zorane Mihajlović i člana Stranke slobode i pravde Vladimira Obradovića.
Tragedija na Filozofskom fakultetu u Beogradu i smrt 25-godišnje devojke otvorila niz ozbiljnih pitanja o bezbednosti u visokim, ali i srednjim i osnovnim obrazovnim ustanovama. Kako je moguće da se ovakva tragedija dogodi baš u instituciji koja bi morala da bude jedno od najbezbednijih mesta u društvu i ko je zakazao u sistemu koji bi morao da garantuje sigurnost svih studenata i zaposlenih? Gosti Stava dana: Zoranom Dragišićem, profesor na Fakultetu za bezbednost i Dejan Milutinović stručnjak za bezbednost.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
U uslovima kada nadolazi globalna kriza zbog dešavanja na Bliskom Istoku, države našeg regiona moraju zajednički delovati kako bi se zaštitile od negativnih posledica iste. Kako i u kom obliku ova saradnja može da pokaže pozitivne rezultate analizira Kiril Minoski, finansijski ekspert iz Skoplja.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Šta je danas dualno obrazovanje, po čemu se ono razlikuje od klasičnog obrazovnog modela? Ko kontroliše kvalitet prakse u kompanijama? Da li ovaj model garantuje lakše zapošljavanje mladih? Za emisiju „Tražim reč“ govore, direktorka Kancelarije za dualno obrazovanje dr Gabrijela Grujić, direktorka Tehničke škole GSP Marija Vučinić i direktorka Politehničke škola za nove tehnologije Dušica Jovanović.
Na mostu preko reke Dunav između Kovina i Smedereva došlo je do teške saobraćajne nesreće u kojoj je jedna osoba stradala, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevskoj Palanci, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Velikoj Plani, brzim operativnim radom rasvetlili su prijavljeni napad u mestu Ratari kod Smederevske Palanke.
Novinar magazina Revolt Lazar Dinić, koji je pretučen u Boru gde je pratio lokalne izbore, ima kontuziono žarište na malom mozgu, izjavio je za portal Newsmax Balkans advokat Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Veljko Milić.
Izborna komisija užičke gradske opštine Sevojno objavila je preliminarne rezultate izbora, prema kojima je lista "Aleksandar Vučić - Sevojno, naša porodica" osvojila 2.108 glasova (49,60 odsto), dok je lista "Ujedinjeni - Sevojno" dobila poverenje 1.906 birača (44,85 odsto).
Kosa ne raste od šampona, već od onoga što se unosi u telo. Kosa je zapravo ogledalo unutrašnjeg zdravlja i prvi signal da organizmu nedostaju ključni gradivni blokovi. Umesto skupih površinskih tretmana, tajna bujne frizure krije se u pametnom hranjenju folikula iznutra.
Letnje računanje vremena počelo je u nedelju tako što smo časovnike pomerili za jedan sat unapred, sa dva na tri. Naizgled sitna promena na satu, ali ozbiljan izazov za naš organizam i svakodnevicu. Kako pomeranje sata utiče na mozak, san i zdravlje?
Četbotovi na bazi veštačke inteligencije koji se ulaguju korisniku vode ka zavisnosti od tehnologije i lošim odlukama, pokazala je nova studija Univerziteta Stenford.
Kontrola šećera u krvi jedna je od ključnih stavki kada je u pitanju očuvanje zdravlja, ne samo za osobe sa dijabetesom, već i za one koji žele da sačuvaju vitalnost, energiju i stabilno raspoloženje.
Američki farmaceutski gigant, kompanija Eli Lilly, postigla je novi dogovor koji označava ubrzanje ulaska veštačke inteligencije u razvoj lekova, sa ciljem da AI dizajnirani tretmani brže stignu na globalno tržište.
Svaka trudnoća je različita, pa tako i potrebe trudnica za određenom vrstom hrane ili određenim ukusima. Začini se tokom trudnoće smeju koristiti, ali kao i obično, ključ je u umerenosti.
U pokušaju da smire psa koji laje na zvono, mnogi vlasnici prave grešku koja problem samo dodatno pogoršava. Umesto da ga umire, oni nesvesno podstiču njegovo ponašanje. Stručnjaci upozoravaju da postoji jednostavan način da se ovo reši, ali zahteva strpljenje i pravi pristup.
Dugotrajno sedenje može štetiti telu i mozgu, ali istraživanje švedskog Instituta Karolinska pokazuje da aktivnosti poput pletenja ili rešavanja slagalica, za razliku od pasivnog gledanja ekrana ili listanja društvenih mreža, pomažu ublažavanju negativnih efekata sedentarnih navika.
Komentari (0)