Društvene mreže sve više negativno utiču na psihu i zdravlje
Sa više od 5,5 milijardi ljudi u svetu koji koriste neku od brojnih društvenih mreža - ili nekoliko njih - jasno je da su danas internet, smartfoni i aplikacije postali značajan deo života. One su takođe postale i veoma važan kanal za informacije, vesti i razmenu mišljenja između korisnika.
Podaci Evropske unije tako pokazuju da oko 37 odsto građana najviše vesti i informacija dobija preko društvenih mreža, koje koristi oko 58 odsto građana u ukupnoj populaciji, dok šezdesetak odsto i dalje vidi njihov TV uređaj kao glavni izvor.
Ipak - danas su i TV uređaji velikim delom zapravo kompjuteri, koji pak svoje programe dobijaju putem ugrađenih aplikacija i interneta.
Virtuelni svet stvarniji od onog pravog
Dok na svetskom nivou prosečan korisnik provodi oko 2 sata i 35 minuta svakog dana na internetu i različitima aplikacijama na svom telefonu, ova brojka značajno ide nagore kako se spušta broj godina. Očekivano, korisnici od 23 do 45 godina su i najčešći korisnici mreža i aplikacija, naročito video servisa YouTube, kojeg prati čak 94 odsto. Sledi mreža Facebook sa 78 odsto korisnika, te TikTok sa oko 63 odsto.
Zanimljivo je i da je društvena mreža za profesionalce iz raznih oblasti, Linked In, najpopularnija kod korisnika između 38 i 55 godina, dakle, kod ljudi koji već imaju svoju razvijenu karijeru. Ono što brine psihologe i stručnjake je i sve veći skok broja korisnika među tinejdžerima - preko 83 odsto, dok populacija od 18 do 29 godina praktično u potpunosti koristi internet i društvene mreže - oko 95 odsto.
YouTube je globalno najkorišćenija aplikacija i mreža kada se gledaju sve grupe korisnika - to nije ni posebno čudno budući da je sama platforma dizajnirana "od nule" da bude prihvatljiva svima "od 7 do 77". Tako je YouTube prepun crtanih filmova, muzičkih spotova, različitih rijaliti programa, ali istovremeno i dnevnih vesti iz svih krajeva sveta, stručnih i naučnih emisija, te poslednjih godina sve više i veoma kvalitetnog arhivskog materijala, koji pre toga nije bio uopšte ni dostupan javnosti.
Platforma ima nešto više od tri milijarde korisnika u svetu, a svakog minuta se postavi novih 500 sati video zapisa. To, u teoriji, znači da bi za pregledanje celog YouTube bilo potrebno više od deset hiljada godina, odnosno - niko nikada neće pogledati sve video zapise, čak i da odmah prestane dodavanje novih.
Iako se internet najčešće posmatra kao savremeni način globalne komunikacije, kako poslovne, tako i privatne, često se zaboravlja da su na internetu bazirane brojne kompanije i usluge, u kojima širom sveta radi preko dvesta miliona ljudi.
Zabrane neće rešiti problem, poručuje psihološkinja Snežana Anđelić povodom plana EU da ograniči pristup društvenim mrežama deci ispod 16 godina. Ključ je, kako navodi, u edukaciji, ranom vaspitanju i odgovornom uključivanju roditelja i društva.
Savetnik ministra informisanja Miloš Garić izjavio je da Srbija još nema zakonsku regulativu kada je oblast društvenih mreža na internetu u pitanju, dodajući da je tu oblast potrebno zakonski regulisati.
Jedna od glavnih tačaka u prilog zabrani aplikacije i mreže TikTok u SAD proteklih godina bilo je i njen uticaj na povećanje anksioznosti i depresije kod tinejdžera, ali i kod nešto starijih. Iako sama platforma, koja ima više od dve milijarde korisnika, omogućava različite alate za filtriranje sadržaja, koncept "što više pregleda za što kraće vreme" koji koristi najveći deo kreatora video zapisa, doveo je do toga da velika većina TikTok videa nema apsolutno nikakav informativni ili zabavni kvalitet, već su u pitanju tzv. fast pace video zapisi kojima je jedini cilj da korisnik što duže ostane na određenom kanalu kako bi se povećao broj pregleda i interakcija.
Psiholozi i psihijatri već neko vreme upozoravaju da preterano korišćenje smartfona i društvenih mreža veoma negativno utiče na psihu pojedinca. U pitanju je prava zavisnost, jer kada dobijemo lajk ili komentar na nekoj društvenoj mreži, naš mozak oslobađa hormon i neuro-trasnmiter dopamin koji je "zadužen" za osećanje zadovoljstva i motivaciju.
Slično tome kada pojedemo parče čokolade, kolač ili dobijemo neku radosnu vest, kada se takođe oslobađa dopamin, i "lajkovi i šerovi" na društvenim mrežama, a pogotovo navTikTok-u i Instagramu, imaju isti psihološki efekat. Brojne kliničke studije pokazuju i da samo kratko vreme bez interneta i društvenih mreža kod više od 83 odsto korisnika dovodi do povećanja anksioznosti, depresije, "osećaja izostavljenosti", te čak i poremećaja sna.
Foto: Pixabay
Psihijatriji već imaju i kliničku sliku koja se naziva FOMO - Fear of missing out, tj. strah da ćemo nešto propustiti. Budući da naš mozak godinama dobija pozitivne stimulanse kada koristimo drušvene mreže, vremenom se podsvesno stvara slika da je i svet na društvenim mrežama jednako stvaran kao i svet oko nas.
Takođe, objave na društvenim mrežama su gotovo po pravilu ono što se psiholozi nazivaju highlight reel, tj. najbolji deo života - svi su, naizgled, uspešni, zadovoljni, nasmejani, uvek u provodu, itd.
Naravno, ovo je daleko od istine - čak se može i reći da je to zapravo neka vrsta ličnog marketinga - ali se vremenom stvara utisak da je to i stvaran život tih ljudi. Zbog toga se i dešava da često smatramo da neki naš tekst, slika ili video zapis jednostavno nisu "dovoljno dobri" za objavljivanje.
Stručnjaci navode da je najbolji način za smanjene ovih negativnih efekata veoma jednostavan - ograničiti vreme koje provedemo na društvenim mrežama. Za ovo postoje i brojne besplatne aplikacije za smartfone (kao i za kompjutere), koje odbrojavaju unapred zadato vreme za korišćenje određenih aplikacija ili web pregledača. U zapadnim zemljama se poslednjih godina odomaćio i termin "Go, touch grass" (Izađi, dodirni travu), koji opisuje upravo potrebu da se ograniči korišćenje interneta - ili barem da se to svede na razumnu meru.
Nikada prošlost ne može pobediti budućnost - jedna je od teza prvog gosta u emisiji GrađaNIN, Sava Manojlovića, lidera pokreta Kreni – promeni. U drugom delu, o svim tajnama, putevima i stranputicama, istinama i lažima Veštačke inteligencije govoriće Vladimir Lelićanin, programer i kolumnista NIN-a. GrađaNIN sa Timofejevim
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U desetoj emisiji serijala Put znanja govorimo o predmetima koje svakodnevno koristimo, a koji, iako deluju bezazleno, mogu sadržati supstance potencijalno štetne po zdravlje. Kroz stručno vođene razgovore otkrivamo gde se ovi rizici najčešće nalaze i kako se ispoljavaju u praksi. Razumevanjem hemije naše svakodnevice stičemo mogućnost da pravovremeno reagujemo i donosimo informisane, odgovorne odluke koje direktno utiču na naše zdravlje i životnu sredinu.
Bračni par sa područja Delnica, muškarac (31) i žena (28), sumnjiči se da su gotovo dve godine držao 42-godišnjaka u robovlasničkom odnosu i koristeći njegovu tešku finansijsku situaciju terali ga na rad bez naknade.
Ako ste se nadali snegu za Novu godinu, kako sada stvari stoje, na tu radost možete da zaboravite. Meteorolozi RHMZ Slobodan Sovilj i Nedeljko Todorović za portal Newsmax Balkans kažu da u poslednjem mesecu 2025. godine ne treba očekivati "pravo" zimsko vreme - duboki minus i sneg.
Policija u Beoradu skreće pažnju da su uočeni brojni slučajevi prevare u kojima su se nepoznate osobe, pozivajući građane na fiksne telefone, lažno predstavljale kao lekari i tražili novac od bližnjih.
Lider pokreta "Mi - snaga naroda" Branimir Nestorović ocenio je da posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Briselu služe da pokažu lojalnost, ali je sve ostalo "prazna retorika", dok bivši ambasador Srbije u EU Duško Lopandić smatra da "nikad nećemo ući u Evropsku uniju dok je ove vlasti".
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa započela je pripreme za radikalne promene u američkoj spoljnoj i pravosudnoj politici, uključujući moguće ukidanje finansiranja međunarodnih sudova i projekata koji su decenijama oblikovali procese na Balkanu, saznaje Newsmax Balkans.
Prilikom svakodnevnog tuširanja često dolazi do problema na koži poput zatezanja, perutanja, sivila ili iritacija, a stručnjaci objašnjavaju koji su najčešći razlozi za to. Dermatolozi upozoravaju da najveća šteta na koži ne dolazi samo od jakih proizvoda, već i od sitnih ponavljajućih grešaka koje
Stavljanje šibica u saksiju može da deluje kao praznoverje, ali iza toga stoji nauka. Na ovaj način možete da uzgojite zdrave biljke koje će procvetati i dati plodove za kratko vreme.
Rastuće nepoverenje u vodu iz česme pomoglo je da flaširana voda postane globalna svakodnevica, čak i u zemljama gde su javni vodovodi među najstrože testiranim. Marketing je pozicionirao flaširanu vodu kao čistiju, zdraviju i praktičniju, ali naučni dokazi govore drugačije.
Mnogi od nas probavne smetnje pripisuju umoru, brzom obroku ili blagoj virozi. Međutim, kada se problemi s varenjem javljaju često, to može biti znak ozbiljnijih stanja poput hroničnih upalnih bolesti creva, uključujući Kronovu bolest i ulcerozni kolitis.
Stručnjaci za sajber bezbednost otkrili su jedan od najvećih bezbednosnih propusta poslednjih godina - ogromna MongoDB baza podataka, veličine čak oko 16 terabajta, bila je duže od godinu dana javno dostupna na internetu i to bez ikakve zaštite.
Kako izgleda kada se vratimo u vreme bez interneta, kada su dvorišta bila igrališta, a muzika devedesetih stvarala generaciju? Zašto nam se nostalgija tog perioda vraća u talasima i šta nam ona danas govori?
Američka kompanija Volt Dizni ulaže milijardu dolara u istraživačku organizaciju za veštačku inteligenciju OpenAI, što bi moglo da promeni način na koji Holivud pravi sadržaje.
Bilo da ste se tek probudili ili je prošlo dosta vremena od poslednjeg obroka, posezanje za određenim pićima može izazvati nelagodnost i iritirati želudac.
Komentari (0)