Italijanska kuhinja uvrštena je na Uneskovu Listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, nakon što je Međuvladin komitet organizacije, na sastanku u Nju Delhiju, zvanično potvrdio odluku. Reč je o prvom slučaju u kom je jedna nacionalna kuhinja, kao celina, dobila ovako prestižan status.
Izvor: CNN
10.12.2025. 22:14
Foto: Envato
Ceremoniji je prisustvovao i italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani, koji boravi u Indiji radi jačanja političkih i ekonomskih odnosa dve zemlje.
Premijerka Italije Đorđa Meloni uputila je video-poruku u kojoj je istakla da je ovo „istorijska pobeda italijanske nacije“, naglasivši da kuhinja predstavlja ključni deo identiteta zemlje.
Otac devojčice ubijene u masakru u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" Anđelko Aćimović istakao je da da je zabrana korišćenja mobilnih telefona ključna u prevenciji alarmantnih situacija poput nedavne kada je preteća poruka nađena u Osnovnoj školi "Nadežda Petrović".
Srbija će dobiti Nacionalni program o fertilitetu. Taj plan bi prema najavama mogao značajno da poboljša i u lečenju steriliteta. Gde smo po pitanju nataliteta i zašto postajemo "stara nacija"?
"Za nas Italijane, kuhinja nije samo hrana ili skup recepata. Ona je kultura, tradicija, rad i bogatstvo", navela je Meloni, podsećajući da se iza svakog jela kriju kvalitetne poljoprivredne prakse, održivost i znanje koje se prenosi kroz generacije.
Takođe je naglasila da će priznanje doprineti jačanju zaštite italijanskih proizvoda na globalnom tržištu i borbi protiv imitacija, prenosi CNN.
"Svaki naš recept govori o teritoriji sa koje dolazi, promoviše održivu mediteransku ishranu i predstavlja snažan pokretač razvoja i prosperiteta", istakao je Tajani.
Šta Unesko prepoznaje u italijanskoj tradiciji
Prema odluci Međuvladinog komiteta Uneska, italijanska kuhinja je "kulturna i društvena mešavina kulinarskih tradicija", način da se brinemo jedni o drugima, izrazimo privrženost i povezujemo sa sopstvenim korenima. Kulinarske prakse omogućavaju zajednicama da dele svoje priče, identitet i pogled na svet.
Ovo priznanje ne odnosi se samo na čuvena jela poput paste, pice ili rižota, već na jedinstven kulturni sistem koji uključuje regionalne tradicije, sezonalnost, raznovrsnu poljoprivredu i snažan duh zajedništva.
Foto: Envato
Italija je još 2023. godine podnela kandidaturu "Italijanska kuhinja: održivost i biokulturna raznolikost".
Stručni komitet Uneska je u novembru 2025. već dao pozitivnu ocenu, čime je otvoren put za konačno usvajanje koje je sada potvrđeno jednoglasno.
Ekonomski i turistički značaj
Pored simboličnog prestiža, priznanje bi moglo da donese i konkretne koristi italijanskoj ekonomiji. Očekuje se porast turističkih poseta, posebno u regionima poznatim po gastronomiji, kao i dodatna podrška malim proizvođačima, poljoprivrednicima i ugostiteljima koji čuvaju autentične lokalne tradicije.
Ovaj status takođe jača međunarodnu zaštitu italijanskih proizvoda i doprinosi očuvanju kulturne raznolikosti u vreme kada globalizacija često vodi ka uniformisanju ukusa.
Trenutno je na listi nematerijalnog nasleđa 788 elemenata iz 150 zemalja. Sa novim priznanjem, Italija sada ima 19 elemenata u Listi reprezentativnog nasleđa i jedan u Registru dobrih praksi očuvanja.
Foto: Envato
Italijanska kuhinja ocenjena je kao inkluzivna, pristupačna i održiva, od borbe protiv bacanja hrane do odgovornog korišćenja resursa. Unesko posebno ističe i ulogu italijanske agro-prehrambene industrije kao "ambasadora" kulture i životnog stila zemlje širom sveta.
Uvrštavanje italijanske kuhinje na Uneskovu listu potvrđuje njenu jedinstvenu ulogu u povezivanju zajednica, porodica i regiona. Reč je o živom nasleđu koje se neprestano razvija, a istovremeno verno čuva svoje korene.
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Šta je genetika danas i kako ona određuje naš život? Da li naše navike i stil života mogu da promene ono što smo nasledili? Kako se genetski testovi koriste u ginekologiji, trudnoći i prevenciji bolesti? Za emisiju „Tražim reč“ govore, Jelena Begović iz Instututa za molekularnu genetiku i Oliver Stojković profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Zemljotres magnitude 4,7 stepeni Rihterove skale registrovan je tokom večeri u regionu Prizrena, sa epicentrom oko 20 kilometara jugoistočno od grada. Građani Vranja i u Skoplju prijavili snažno podrhtavanje tla.
Direktorka novinske agencije Tanjug i suvlasnica televizije K1 i agencije za komunikacije "Majo Public" Manja Grčić jednoglasno je izabrana za novu generalnu direktorku Radio-televizije Srbije, potvrdio je za portal Newsmax Balkans član Upravnog odbora RTS Branislav Klanšček.
Posteljina je u stalnom kontaktu sa kožom tokom više sati svake noći, zbog čega se u njoj nakupljaju znoj, mrtve ćelije kože, masnoća, prašina i mikroorganizmi.
Veštačka inteligencija sve se češće koristi u oblasti koja se do skoro smatrala gotovo isključivim domenom ljudskog intelekta i vrhunskih naučnika: naprednoj teorijskoj matematici.
Dženifer Aniston važi za jednu od najlepših američkih glumica, a sada je detaljnije govorila o ishrani zahvaljujući kojoj uspeva da održi besprekorno izgled.
Crveni luk je namirnica koja se svakodnevno nalazi na trpezama, ali malo ko zna da može da ima značajne koristi za zdravlje, posebno kada je reč o regulaciji nivoa šećera u krvi.
Psi se odavno smatraju čovekovim najboljim prijateljima, a selektivnim uzgojem tokom godina razvijene su brojne pasmine sa specifičnim ulogama ili izgledom koji se smatra privlačnim. Prema mišljenju stručnjaka, neke od karakteristika nametnutih uzgojem često uzrokuju zdravstvene probleme kod pasa.
Roditeljski stres može značajno da utiče na razvoj dece, njihovo emocionalno stanje i svakodnevno ponašanje. Deca koja su često izložena stresu svojih roditelja mogu da postanu zabrinuta, povučena ili da imaju poteškoće u izražavanju i kontrolisanju emocija.
Naučnici širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država eksperimentišu sa robotskim pčelama kako bi pomogli opadajućim populacijama prirodnih oprašivača, u pokušaju da ponude rešenje za sve ozbiljniji ekološki problem.
U poslednjih godinu dana, globalnu tehnološku zajednicu je umnogome promenio Vibe coding ili opušteno programiranje - novi softverski alati koji koriste veštačku inteligenciju za brzo pisanje kompjuterskog koda.
Komentari (0)