(FOTO) "Izuzetno otkriće": Prvi neandertalci bili sposobni da stvore vatru pre 400.000 godina

Arheolozi su kod Barnama u Safolku na istoku Engleske otkrili najranije dokaze namernog loženja vatre, stare oko 400.000 godina, čime se istorija ljudske evolucije značajno pomera unazad.

Izvor: Nature

10.12.2025. 23:41

(FOTO) "Izuzetno otkriće": Prvi neandertalci bili sposobni da stvore vatru pre 400.000 godina
Foto: Tanjug/AP/Jordan Mansfield

Nalaz ukazuje da su ranu kontrolu nad vatrom razvile prethodne ljudske vrste, a ne Homo sapiens, navodi se u studiji objavljenoj na sajtu britanskog Nacionalnog istorijskog muzeja.

Tim koji na lokalitetu radi skoro dve decenije pronašao je ostatke više ognjišta i dva mala komada pirita. 

Udaranje kremena o pirit stvara varnice, što potvrđuje aktivno paljenje vatre, a ne oslanjanje na slučajne požare izazvane, na primer, munjom, navode istraživači, piše časopis Nature.

"Čim smo videli pirit, znali smo da je reč o izuzetnom otkriću", rekao je vođa istraživanja Sajmon Parfit sa Univerzitetskog koledža u Londonu. 

Kako je naveo, pirit ne postoji prirodno u tom pejzažu, što dokazuje da su ga drevni ljudi doneli kao deo svog "alata za pravljenje vatre".

Jedna je od najvažnijih prekretnica u ljudskoj istoriji

Analize su pokazale da je na lokalitetu bilo više uzastopnih ognjišta oko kojih su pravljeni kameni alati. 

Stručnjaci smatraju da su ove alatke, kao i kontrola vatre, najverovatnije delo ranih neandertalaca, pošto se lokalitet vremenski poklapa sa čuvenim nalazištem u Svonskombu, gde je pronađena lobanja rane neandertalske populacije.

"Ljudi koji su ložili vatru u Barnamu pre 400.000 godina verovatno su bili rani neandertalci, na osnovu morfologije fosila iz istog perioda pronađenih u Svonskombu (Kent) i Atapuerki (Španija), koji čak čuvaju i DNK ranih neandertalaca", tvrdi profesor Kris Stringer iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu.

Foto: Tanjug/AP/Jordan Mansfield

Za naučni tim, ovi dokazi ukazuju na promenu u ljudskom ponašanju koja je možda doprinela povećanju veličine mozga i kognitivnih sposobnosti, pošto je vatra pružala toplinu i zaštitu od predatora i omogućavala kuvanje, što je, kako navode, proširilo raznolikost ishrane.

"Implikacije su ogromne. Sposobnost stvaranja i kontrole vatre jedna je od najvažnijih prekretnica u ljudskoj istoriji, sa praktičnim i društvenim koristima koje su promenile ljudsku evoluciju. Ovo izvanredno otkriće pomera tu prekretnicu unazad za oko 350.000 godina", istakao je dr Rob Dejvis, kustos projekta "Putevi ka drevnoj Britaniji" u Britanskom muzeju.

Podsticaj iz prirodnih požara

Kontrola vatre omogućila je drevnim ljudima da prežive hladne noći, kuvaju hranu, prave oruđe i štite se od predatora, ali i da razvijaju složenije oblike društvenog života i prenosa znanja.

Na lokalitetima poput Vonderverka u Južnoj Africi pronađeni su biljni pepeo i spaljene kosti koje datiraju od pre oko milion godina, što sugeriše da je Homo erektus već manipulisao vatrom.

Ali ovi dokazi samo pokazuju upotrebu ili održavanje vatre, ne nužno i njenu namernu proizvodnju. 

Veoma je verovatno da su ove rane populacije dobijale podsticaj iz prirodnih požara - izazvanih munjom ili spontanim sagorevanjem - i da su, kada bi se jednom zapalili, pokušavali da održe vatru danima ili nedeljama.

Arheološki rad objavljen u časopisu "Nature" deo je programa "Putevi ka drevnoj Britaniji", koji su razvili, između ostalih institucija, Britanski muzej, Prirodnjački muzej u Londonu, Univerzitet kraljice Meri i Univerzitetski koledž u Londonu (UCL).

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)