(FOTO) "Izuzetno otkriće": Prvi neandertalci bili sposobni da stvore vatru pre 400.000 godina
Foto: Tanjug/AP/Jordan Mansfield
Arheolozi su kod Barnama u Safolku na istoku Engleske otkrili najranije dokaze namernog loženja vatre, stare oko 400.000 godina, čime se istorija ljudske evolucije značajno pomera unazad.
Izvor: Nature
10.12.2025. 23:41
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Nalaz ukazuje da su ranu kontrolu nad vatrom razvile prethodne ljudske vrste, a ne Homo sapiens, navodi se u studiji objavljenoj na sajtu britanskog Nacionalnog istorijskog muzeja.
Tim koji na lokalitetu radi skoro dve decenije pronašao je ostatke više ognjišta i dva mala komada pirita.
Udaranje kremena o pirit stvara varnice, što potvrđuje aktivno paljenje vatre, a ne oslanjanje na slučajne požare izazvane, na primer, munjom, navode istraživači, piše časopis Nature.
Plastični otpad više ne samo da guši okeane i zagađuje namirnice, već se nezaustavljivo uvukao u naša tela, dosežući i jedno od najzaštićenijih tkiva – ljudske kosti.
Odluka gradske uprave Verone da tokom božićnih praznika uvede naplatu i ograniči ulazak u dvorište Julijine kuće izazvala je oštre reakcije turističkih radnika i građana.
"Čim smo videli pirit, znali smo da je reč o izuzetnom otkriću", rekao je vođa istraživanja Sajmon Parfit sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
Kako je naveo, pirit ne postoji prirodno u tom pejzažu, što dokazuje da su ga drevni ljudi doneli kao deo svog "alata za pravljenje vatre".
Jedna je od najvažnijih prekretnica u ljudskoj istoriji
Analize su pokazale da je na lokalitetu bilo više uzastopnih ognjišta oko kojih su pravljeni kameni alati.
Stručnjaci smatraju da su ove alatke, kao i kontrola vatre, najverovatnije delo ranih neandertalaca, pošto se lokalitet vremenski poklapa sa čuvenim nalazištem u Svonskombu, gde je pronađena lobanja rane neandertalske populacije.
"Ljudi koji su ložili vatru u Barnamu pre 400.000 godina verovatno su bili rani neandertalci, na osnovu morfologije fosila iz istog perioda pronađenih u Svonskombu (Kent) i Atapuerki (Španija), koji čak čuvaju i DNK ranih neandertalaca", tvrdi profesor Kris Stringer iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu.
Foto: Tanjug/AP/Jordan Mansfield
Za naučni tim, ovi dokazi ukazuju na promenu u ljudskom ponašanju koja je možda doprinela povećanju veličine mozga i kognitivnih sposobnosti, pošto je vatra pružala toplinu i zaštitu od predatora i omogućavala kuvanje, što je, kako navode, proširilo raznolikost ishrane.
"Implikacije su ogromne. Sposobnost stvaranja i kontrole vatre jedna je od najvažnijih prekretnica u ljudskoj istoriji, sa praktičnim i društvenim koristima koje su promenile ljudsku evoluciju. Ovo izvanredno otkriće pomera tu prekretnicu unazad za oko 350.000 godina", istakao je dr Rob Dejvis, kustos projekta "Putevi ka drevnoj Britaniji" u Britanskom muzeju.
Podsticaj iz prirodnih požara
Kontrola vatre omogućila je drevnim ljudima da prežive hladne noći, kuvaju hranu, prave oruđe i štite se od predatora, ali i da razvijaju složenije oblike društvenog života i prenosa znanja.
Na lokalitetima poput Vonderverka u Južnoj Africi pronađeni su biljni pepeo i spaljene kosti koje datiraju od pre oko milion godina, što sugeriše da je Homo erektus već manipulisao vatrom.
Ali ovi dokazi samo pokazuju upotrebu ili održavanje vatre, ne nužno i njenu namernu proizvodnju.
Veoma je verovatno da su ove rane populacije dobijale podsticaj iz prirodnih požara - izazvanih munjom ili spontanim sagorevanjem - i da su, kada bi se jednom zapalili, pokušavali da održe vatru danima ili nedeljama.
Arheološki rad objavljen u časopisu "Nature" deo je programa "Putevi ka drevnoj Britaniji", koji su razvili, između ostalih institucija, Britanski muzej, Prirodnjački muzej u Londonu, Univerzitet kraljice Meri i Univerzitetski koledž u Londonu (UCL).
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U prvoj epizodi serijala upoznajemo mlade istraživače sa Katedre za neorgansku hemijsku tehnologiju Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu – dr Tamaru Matić, Teodoru Jakovljević, Mariju Milivojević i dr Vukašina Ugrinovića, uz mentorstvo prof. dr Đorđa Veljovića. Njihova istraživanja, od dentalnih inserata i nanočestica bioaktivnog stakla do 3D štampanih nosača i hidrogelova, otvaraju nove mogućnosti za regenerativnu medicinu i personalizovanu terapiju.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Seksualno nasilje i silovanje u braku i dalje predstavljaju jedan od najdublje ukorijenjenih društvenih tabua na Balkanu, gdje se pod plaštom tradicije i takozvanih "bračnih dužnosti" nerijetko normalizuje prisila. Gošće emisije "Tražim reč", među kojima su aktivistica Minja Marđonović, advokatica Aleksandra Milošević, novinarka Sofija Vukajlović i pravnica Nataša Kovačević, najoštrije su osudile nedavne javne istupe pojedinih pravnika koji negiraju postojanje ovog krivičnog djela. One upozoravaju da svaki intimni odnos bez jasnog i dobrovoljnog pristanka predstavlja akt nasilja, te da opravdavanje takvih postupaka u javnom prostoru direktno ugrožava ionako krhku sigurnost žena u regionu.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-RUDARSKI BLUZ
Rudari su u SFRJ bili simbol radničke klase, oni su bili značajan faktor funkcionisanja ekonomije, ali i simbol socijalističke države u kojoj se vrednovala jednakost svih radnika. Njihov posao je bio rizičan, uvek je postojala opasnost da se može dogoditi nesreća u rudniku. Dokumentarni serijal "Dekade" donosi priču o Aleksinačkom rudniku koji danas više nije u funkciji upravo zbog velike nesreće iz 1989. godine koja je do danas najveća rudarska nesreće koja se dogodila u Srbiji. Epizoda "Rudarski bluz" donosi svedočenja fotografa Hadži Miodraga Miladinovića koji je odlazio sa rudarima u jame i fotografisao njihov težak život.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Devojčica (15), koja je nestala u Novom Sadu, pronađena je oko 20.40 sati, a sa njom je, kako je saopštio MUP, bio njen vršnjak, čiji je nestanak takođe prijavljen u toku dana.
Devojčica (15) nestala je u Novom Sadu, a sa njom i dečak (16). Oboje su učenici Škole za osnovno i srednje obrazovanje "Dr Milan Petrović". Direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić rekao je da je slučaj izuzetno kompleksan.
Kompanija Telekom Srbija beleži rekordnu godinu sa prihodima od 2,3 milijarde evra i operativnim profitom od 1,3 milijarde evra. Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić govorio je za emisiju "Stav nedelje" o planovima za saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Telekom Srbija je jedina kompanija na Zapadnom Balkanu koja je na berzi, na tržištu kapitala, sa vrednošću od oko sedam milijardi evra. Takođe, neto profit kompanije biće 200 miliona evra 2026. godine, rekao je generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić za Newsmax Balkans.
Za razliku od prošle godine, kada je ispred Vlade Srbije održan zajednički protest više organizacija, reprezentativni sindikati u Srbiji ovogodišnji Međunarodni praznik rada obeležavaju odvojenim skupovima na više lokacija u Beogradu.
Mnoge mačke ne vole kupanje, ali razlog za to nije urođena mržnja prema vodi, već najčešće neprijatno iskustvo, nelagodnost i stres koje kupanje može da izazove.
Pripremiti ukusan i hrskav krompir može da bude pravi izazov, naročito kada koristite stari krompir. Naime, stari krompir ima tendenciju da se brže osuši i postane tvrd, dok unutrašnjost ostaje suva i nezgodna za pečenje.
Dve specifične prehrambene navike mogle bi biti povezane sa manjom težinom, prema novoj studiji. Istraživanja su pokazala da bi pridržavanje ove rutine moglo pomoći u održavanju zdrave težine.
Divlji papagaji u urbanim sredinama u Australiji koriste socijalno učenje i kopiraju ponašanje drugih jedinki prilikom odlučivanja da li da probaju novu hranu, pokazuje novo naučno istraživanje.
Oskar koji je nestao nakon što je njegov dobitnik Pavel Talankin bio primoran da zlatnu statuetu preda na čekiranje na njujorškom aerodromu, konačno je pronađen.
Stotine stanovnika Seula učestvovali su u takmičenju u spavanju na travnjaku u gradskom parku pored reke Han, na poziv seulskih vlasti, koje treće proleće zaredom organizuju ovo neobično nadmetanje.
Psi, kao i drugi kućni ljubimci, imaju svoje specifične nutritivne potrebe. Iako često osete miris naše, ljudske hrane, ona za njih nije uvek preporučljiva.
Komentari (0)