(FOTO) "Izuzetno otkriće": Prvi neandertalci bili sposobni da stvore vatru pre 400.000 godina
Arheolozi su kod Barnama u Safolku na istoku Engleske otkrili najranije dokaze namernog loženja vatre, stare oko 400.000 godina, čime se istorija ljudske evolucije značajno pomera unazad.
Izvor: Nature
10.12.2025. 23:41
Foto: Tanjug/AP/Jordan Mansfield
Nalaz ukazuje da su ranu kontrolu nad vatrom razvile prethodne ljudske vrste, a ne Homo sapiens, navodi se u studiji objavljenoj na sajtu britanskog Nacionalnog istorijskog muzeja.
Tim koji na lokalitetu radi skoro dve decenije pronašao je ostatke više ognjišta i dva mala komada pirita.
Udaranje kremena o pirit stvara varnice, što potvrđuje aktivno paljenje vatre, a ne oslanjanje na slučajne požare izazvane, na primer, munjom, navode istraživači, piše časopis Nature.
Plastični otpad više ne samo da guši okeane i zagađuje namirnice, već se nezaustavljivo uvukao u naša tela, dosežući i jedno od najzaštićenijih tkiva – ljudske kosti.
Odluka gradske uprave Verone da tokom božićnih praznika uvede naplatu i ograniči ulazak u dvorište Julijine kuće izazvala je oštre reakcije turističkih radnika i građana.
"Čim smo videli pirit, znali smo da je reč o izuzetnom otkriću", rekao je vođa istraživanja Sajmon Parfit sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
Kako je naveo, pirit ne postoji prirodno u tom pejzažu, što dokazuje da su ga drevni ljudi doneli kao deo svog "alata za pravljenje vatre".
Jedna je od najvažnijih prekretnica u ljudskoj istoriji
Analize su pokazale da je na lokalitetu bilo više uzastopnih ognjišta oko kojih su pravljeni kameni alati.
Stručnjaci smatraju da su ove alatke, kao i kontrola vatre, najverovatnije delo ranih neandertalaca, pošto se lokalitet vremenski poklapa sa čuvenim nalazištem u Svonskombu, gde je pronađena lobanja rane neandertalske populacije.
"Ljudi koji su ložili vatru u Barnamu pre 400.000 godina verovatno su bili rani neandertalci, na osnovu morfologije fosila iz istog perioda pronađenih u Svonskombu (Kent) i Atapuerki (Španija), koji čak čuvaju i DNK ranih neandertalaca", tvrdi profesor Kris Stringer iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu.
Foto: Tanjug/AP/Jordan Mansfield
Za naučni tim, ovi dokazi ukazuju na promenu u ljudskom ponašanju koja je možda doprinela povećanju veličine mozga i kognitivnih sposobnosti, pošto je vatra pružala toplinu i zaštitu od predatora i omogućavala kuvanje, što je, kako navode, proširilo raznolikost ishrane.
"Implikacije su ogromne. Sposobnost stvaranja i kontrole vatre jedna je od najvažnijih prekretnica u ljudskoj istoriji, sa praktičnim i društvenim koristima koje su promenile ljudsku evoluciju. Ovo izvanredno otkriće pomera tu prekretnicu unazad za oko 350.000 godina", istakao je dr Rob Dejvis, kustos projekta "Putevi ka drevnoj Britaniji" u Britanskom muzeju.
Podsticaj iz prirodnih požara
Kontrola vatre omogućila je drevnim ljudima da prežive hladne noći, kuvaju hranu, prave oruđe i štite se od predatora, ali i da razvijaju složenije oblike društvenog života i prenosa znanja.
Na lokalitetima poput Vonderverka u Južnoj Africi pronađeni su biljni pepeo i spaljene kosti koje datiraju od pre oko milion godina, što sugeriše da je Homo erektus već manipulisao vatrom.
Ali ovi dokazi samo pokazuju upotrebu ili održavanje vatre, ne nužno i njenu namernu proizvodnju.
Veoma je verovatno da su ove rane populacije dobijale podsticaj iz prirodnih požara - izazvanih munjom ili spontanim sagorevanjem - i da su, kada bi se jednom zapalili, pokušavali da održe vatru danima ili nedeljama.
Arheološki rad objavljen u časopisu "Nature" deo je programa "Putevi ka drevnoj Britaniji", koji su razvili, između ostalih institucija, Britanski muzej, Prirodnjački muzej u Londonu, Univerzitet kraljice Meri i Univerzitetski koledž u Londonu (UCL).
Kraj godine, vreme da se sumiraju utisci: šta je urađeno, šta početo, šta se čeka na srpskom i evropskom putu. Gosti Stava dana Miroslav Bjegović i Ivan Miletić.
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
SINTEZA (R)
Novinarka Radojka Nikolić analizira stanje srpske ekonomije, ističući da je 2026. godina izuzetne neizvesnosti i velikih odluka, prvenstveno zbog sudbine Naftne industrije Srbije (NIS). Kupovina NIS-a je pitanje oko kojeg se prelamaju strateški interesi Amerike i Rusije, pri čemu Rusija mora da odluči da li će prodati, a SAD moraju da odobre potencijalnu transakciju i kupca. U globalnom kontekstu, Srbija se nalazi u kompleksnoj poziciji – rast je nedovoljan, a ekonomske procene pokazuju da bi nam ovim tempom (2% rasta) trebalo čak 55 godina da dostignemo prosečni standard razvijene Evrope. Nedavno usvojeni budžet za 2026. godinu ocenjen je kao konfuzan. Posebno su kontroverzne stavke rezervisanih sredstava za NIS i velika povećanja plata u javnom sektoru i penzija. Iako se povećanje minimalne zarade, plata i penzija pravda ličnom potrošnjom (koja vraća PDV u budžet), problem leži u disproporciji između rasta zarada i produktivnosti. Produktivnost je u Srbiji rasla 10-15%, dok su plate rasle 50%, što naglo povećava trošak po radniku. Zbog tog skoka troškova, strane kompanije, posebno montažne fabrike koje isplaćuju minimalac, već kalkulišu odlazak sa tržišta Srbije. Na globalnoj sceni, Evropska unija je podeljena oko predloga da se ruska zamrznuta sredstva koriste kao zalog za kredit Ukrajini, što bi moglo narušiti poverenje u klirinške sisteme poput Eurocleara. Što se tiče NIS-a, u igri su tri zainteresovane strane: Mol (Mađarska), Adnoc (Abu Dhabi National Oil Company) i Srbija. Ipak, budućnost energetskog sistema zavisi od odluke Moskve i Vašingtona, jer je NIS ključni deo energetskog sistema Srbije koji trenutno ne radi punim kapacitetom.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U Sukošanu kod Zadra rano ujutru zatečena su tela dva muškarca, a uviđajem je utvrđeno da je 46-godišnji otac vatrenim oružjem usmrtio svog 18-godišnjeg sina, a potom iz istog oružja počinio samoubistvo.
Beogradsko i novosadsko JKP "Parking servis" obaveštavaju korisnike svojih usluga da neće kontrolisati i naplaćivati parkiranje u zoniranim delovima grada tokom novogodišnjih praznika, u četvrtak i petak, 1. i 2. januara 2026. godine, kao i na Badnji dan i Božić, 6. i 7. januara 2026. godine.
Patriša Kaunda Radojičić, mlada žena poreklom iz Zambije, osvojila je srce jednog Hercegovca svojom neobičnom i dirljivom ljubavnom pričom. Patriša i Milija Radojičić svojim primerom pokazuju da ljubav ne poznaje ni granice, ni različitosti i da uvek pobeđuje. Njihova je opstala i traje - u Čačku.
Sekretarijat za privredu Grada Beograda saopštio je da će zanatski i trgovinski objekti u Beogradu tokom novogodišnjih i božićnih praznika raditi po izmenjenom režimu, u skladu sa odredbama Odluke o radnom vremenu zanatstva i trgovine, u vreme novogodišnjih i božićnih praznika 2025/2026. godine.
Najuzdubljivija noć u životu mnoge dece je ona u kojoj s nestrpljenjem očekuju dolazak Deda Mraza. Da li ste se ikada zapitali odakle potiču priče i legende o stanovniku Severnog pola koji deli poklone dobroj deci?
Kompanija Volt Dizni pristala je da plati građansku kaznu od 10 miliona dolara u sklopu poravnanja za rešavanje navoda o kršenju zakona o privatnosti dece, saopštilo je Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država.
Dok većina ljudi Novu godinu dočekuje jednom, postoje oni koji je slave dva puta. Razlog za to nije putovanje kroz vreme, već nevidljiva linija koja preseca okeane i odlučuje kada počinje novi kalendarski dan.
Japanska automobilska kompanija Nissan saopštila je da je bezbednosni incident u softverskoj kompaniji Red Hat, jednom od njenih tehnoloških partnera, doveo do curenja ličnih podataka hiljada kupaca, iako sami Nissanovi interni kompjuterski sistemi nisu bili direktno hakovani.
Praznici su vreme radosti, okupljanja i bogate trpeze, ali često i trenutak kada zaboravimo da slušamo sopstveno telo. Srce tada radi pod dodatnim opterećenjem - zbog stresa, hrane, alkohola, hladnoće.
Mnogi smatraju da je sir glavni krivac za povećanje holesterola, ali kardiolozi i dijetetičari kažu da to nije tako jednostavno. Neke sireve možete bez brige konzumirati u većim količinama, dok određene vrste treba ograničiti zbog sadržaja masti.
Drevno jevrejsko ritualno kupatilo, poznato kao mikve, koje datira iz poslednjih dana Drugog hrama, pre oko 2.000 godina, otkriveno je ispod Plaze Zapadnog zida, na samo nekoliko koraka od Hramove gore, saopštile su Izraelska uprava za antikvitete i Fondacija Zapadnog zida.
Američka pevačica Bijonse postala je milijarderka, čime se pridružila uskom krugu muzičara čije se bogatstvo procenjuje na više od milijardu dolara, objavio je Forbs.
Ljudi širom sveta obeležavaju početak nove godine već hiljadama godina. Danas se Nova godina u većini zemalja dočekuje u noći između 31. decembra i 1. januara, uz proslave koje traju do ranih jutarnjih sati. Ipak, način na koji se proslavlja i vreme početka nove godine menjalo se kroz istoriju.
Komentari (0)