Nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, smatraju iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Izvor: Vijesti
05.03.2026. 13:17
Foto: Envato
Godine 1963, 17-godišnji Rendi Gardner nije spavao 11 dana i 25 minuta. Ostao je budan za potrebe projekta za naučni sajam u Kaliforniji, postavivši tako svetski rekord.
Ginisova knjiga rekorda više ne prati ovaj podvig: prestali su da primaju prijave 1997. zbog, kako su objasnili, "velikih opasnosti povezanih s nedostatkom sna", piše Livescience, a prenose Vijesti.
Koje su to opasnosti? Što se događa onima koji dugo pate od nedostatka sna?
"Nedostatak sna je kumulativan"
San je ključan za izvršne, emocionalne i telesne funkcije, a nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, kaže američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti.
Stručnjaci kažu da je ljudima potrebno šest do osam sati sna svaki dan. Ipak, nije retko da ljudi, a posebno studenti, ostanu budni čitavu noć i tako ne spavaju 24 sata.
U ovoj fazi postaje izazovno razlikovati san i budnost, kaže Oren Koen, lekar medicine sna u njujorškoj bolnici Maunt Sinaj. Kada ste 24 sata neprestano budni, u aktivnosti mozga vide se signali da ste na granici sna i budnosti, iako izgledate budno, kaže Koen.
To se zove mikrosan. Ljudi koji ne spavaju dugo vremena možda izgledaju budni, ali njihov mozak nesvesno prelazi u stanje abnormalnog sna, koji uključuje intervale slabog fokusa ili čak halucinacija.
"San preuzima, mozak neizbežno pada u san. Ljudi će mi često reći ‘nisam spavao nedeljama’, no to je gotovo nemoguće", kaže Alon Avidan koji vodi Centar za poremećaje spavanja na Univerzitetu Kalifornije.
Foto: Envato
Koen je dodao da mu je teško da poveruje da neko može ostati budan duže od 24 sata bez ovakvih epizoda.
Ipak, teško je precizno odrediti koliko dugo neko može ostati budan i kako se pojavljuju nuspojave.
Hroničan nedostatak sna, u kom pojedinac dugo vremena ne spava, toliko je katastrofalan da se smatra neetičnim proučavati ga na ljudima, smatra Avidon. Prisilno držanje u stanju budnosti koristi se kao metoda psihološkog mučenja.
Iako se dugi period nedostatka sna ne može proučavati, ipak postoje podaci o ljudima s retkom naslednom bolešću pod nazivom fatalna porodična nesanica.
Ti pacijenti imaju genetsku mutaciju koja izaziva abnormalno akumuliranje proteina u mozgu, što s vremenom pogoršava san. Njihova tela počnu da propadaju i oni s vremenom umiru zbog naslaga proteina koje oštećuju njihove moždane ćelije. Od ovog poremećaja većina pacijenata umre u proseku u roku od 18 meseci.
"Za svakih sat vremena izgubljenog sna potrebno je osam sati sna za oporavak"
Studije sprovedene na pacovima 1989. godine pokazale su da životinje mogu bez sna da izdrže između 11 i 32 dana prije nego što uginu.
Studija na ljudima iz 2019, objavljena u časopisu "Nature and Science of Sleep", otkrila je da učesnici eksperimenta mogu održavati relativno normalan nivo budnosti i opreza do 16 sati. No nakon 16 sati dolazi do značajnog pada pažnje, uvećanog kod učesnika koji su patili od hronične nesanice.
Nakon prospavane noći, normalno je biti lagano dehidriran. Unos vode u organizam odmah ujutro podržava hidrataciju, što je ključno za celokupno zdravlje.
Studija iz 2000. otkrila je da nespavanje 24 sata smanjuje koordinaciju između očiju i ruku jednako kao i 0,1 posto alkohola u krvi. Posledice nedostatka sna nakon 24 sata uključivale su smanjeno vreme reakcije, nerazgovetan govor, smanjenu sposobnost donošenja odluka, smanjeno pamćenje i koordinaciju, iritabilnost, lošiji vid i sluh, navodi Cleveland Clinic.
Nakon 36 sati, ljudi u krvi imaju povećane markere upale, a dolazi i do neravnoteže hormona i usporavanja metabolizma, navela je klinika.
Malo je istraživanja o tome što se događa nakon 72 sata, ali poznato je da ljudi postaju anksiozni, depresivni, počinju da haluciniraju i imaju problema s izvršnim funkcijama.
Radnici koji rade u smenama u opasnosti su od nedostatka sna
Istraživanje američkih lekara pokazalo je da nedostatak sna povećava preopterećenost na poslu i broj lekarskih grešaka.
Rezidenti hirurgije u Izraelu pokazali su pojačanu impulzivnost, sporije kognitivne procese i smanjene izvršne funkcije nakon 26-satne smene, pokazala je studija iz 2021. godine objavljena u časopisu Medical Education.
Foto: Envato
Radnici koji rade u smenama takođe su u opasnosti od posledica nedostatka sna jer oni često ne spavaju dovoljno, ne mogu da uspostavi rutinu sna i često moraju spavati dok je napolju dan, što nije prirodno za ljudski ciklus.
Ključno je znati da se ne može jednostavno nadoknadi nedostatak sna kasnije. Nedostatak sna je kumulativan, što znači da oni koji ne spavaju dovoljno skupljaju neku vrstu "duga spavanja".
Za svaki sat vremena izgubljenog sna potrebno je punih osam sati sna za oporavak, upozorava Avidon.
Ograničavanje spavanja takođe je rizično. Iako posledice na sposobnost koncentracije mogu biti ozbiljne, ponekad ih mi sami ne primećujemo, jednako kao što neko misli da je sposoban da vozi iako je pod uticajem alkohola. Ti ljudi ne znaju da se ne mogu dovoljno dobro fokusirati, kaže Koen.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Srbija ima više od pedeset banja, ali samo su neke uspele da spoje medicinu, turizam i savremeni menadžment. Koliki je stvarni zdravstveni potencijal naših banja? Da li su deo zdravstvenog sistema ili turističke privrede? I kakva im je budućnost? Odgovore tražimo od direktora "Merkura" Dejana Stanojevića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
U susret protestima koji su zakazani za petak u Sarajevu, Elmin Plećan, advokat vozača tramvaja koji je učestvovao u nedavnoj nesreći u Sarajevu govori o istrazi i snimcima za koje tvrdi da će rešiti slučaj. Građanski i ekološki aktivista Vuk Vujisić koji se bori protiv "eko-kriminala", komentariše najnovije slučajeve "šumske mafije". U Botunu je zapaljena mašina koja izvodi radove na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda - mogu li protesti ugroziti realizaciju tog ekološkog projekta? Prof. Siniša Naumovski analizira finansijske implikacije u S. Makedoniji usled krize na Bliskom istoku. Tokom poslednje dve geopolitičke krize, ta zemlja je imala kumulativno 30% inflacije. Da li je S. Makedonija naučila lekcije?
U toku je peti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Kako navodi izraelska vojska, gađani su ciljevi Hezbolaha u Bejrutu, dok je Iran krenuo sa napadima na mete u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Član Upravnog odbora poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije Dušan Nikolić najavio je nove blokade graničnih prelaza 14. aprila, zbog nerešenog problema dužine boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengen sporazuma.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Izborna komisija u Knjaževcu po treći put je proglasila izbornu listu "Aleksandar Vučić - Knjaževac, naša porodica", nakon što je prva lista poništena zbog nedostataka, dok je drugo rešenje o proglašenju odbio Viši sud u Zaječaru, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Takođe, ova mešavina hranljivih materija može pomoći ljudima da održe krvni pritisak na zdravijim nivoima.
Gojazni su i mlađi i stariji i muškarci i žene. Sve je više onih koji se bore sa viškom kilograma, a prema procenama stručnjaka biće ih sve više. Posledice su brojne, jer gojaznost utiče na kvalitet, ali i dužinu života.
Američka administracija i Bela Kuća razmatraju uvođenje novih ograničenja na broj čipova koje bi pojedinačne kineske kompanije mogle da kupe od američkih tehnoloških giganata, na prvom mestu kompanije Nvidia.
Evropska unija je napravila novi korak ka svojoj digitalnoj nezavisnosti pokretanjem inicijative EURO-3C, novog projekta koji ima za cilj izgradnju suverenih sistema za skladištenje podataka (sovereign cloud) i AI infrastrukture za veštačku inteligenciju unutar njenih granica.
Proleće donosi duže dane, više boravka napolju i, nažalost, sezonske alergije. Kod dece se prvi simptomi često pomešaju sa prehladom, što može da odloži pravovremenu reakciju.
Hormoni imaju ključnu ulogu u našem telu, utiču na energiju, raspoloženje, apetit, pa čak i kvalitet sna. Kada hormoni nisu u ravnoteži, to može da izazove probleme poput umora, nadutosti, promena raspoloženja ili bolnih menstruacija.
Komentari (0)