Nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, smatraju iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Izvor: Vijesti
05.03.2026. 13:17
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Godine 1963, 17-godišnji Rendi Gardner nije spavao 11 dana i 25 minuta. Ostao je budan za potrebe projekta za naučni sajam u Kaliforniji, postavivši tako svetski rekord.
Ginisova knjiga rekorda više ne prati ovaj podvig: prestali su da primaju prijave 1997. zbog, kako su objasnili, "velikih opasnosti povezanih s nedostatkom sna", piše Livescience, a prenose Vijesti.
Koje su to opasnosti? Što se događa onima koji dugo pate od nedostatka sna?
"Nedostatak sna je kumulativan"
San je ključan za izvršne, emocionalne i telesne funkcije, a nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, kaže američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti.
Stručnjaci kažu da je ljudima potrebno šest do osam sati sna svaki dan. Ipak, nije retko da ljudi, a posebno studenti, ostanu budni čitavu noć i tako ne spavaju 24 sata.
U ovoj fazi postaje izazovno razlikovati san i budnost, kaže Oren Koen, lekar medicine sna u njujorškoj bolnici Maunt Sinaj. Kada ste 24 sata neprestano budni, u aktivnosti mozga vide se signali da ste na granici sna i budnosti, iako izgledate budno, kaže Koen.
To se zove mikrosan. Ljudi koji ne spavaju dugo vremena možda izgledaju budni, ali njihov mozak nesvesno prelazi u stanje abnormalnog sna, koji uključuje intervale slabog fokusa ili čak halucinacija.
"San preuzima, mozak neizbežno pada u san. Ljudi će mi često reći ‘nisam spavao nedeljama’, no to je gotovo nemoguće", kaže Alon Avidan koji vodi Centar za poremećaje spavanja na Univerzitetu Kalifornije.
Foto: Envato
Koen je dodao da mu je teško da poveruje da neko može ostati budan duže od 24 sata bez ovakvih epizoda.
Ipak, teško je precizno odrediti koliko dugo neko može ostati budan i kako se pojavljuju nuspojave.
Hroničan nedostatak sna, u kom pojedinac dugo vremena ne spava, toliko je katastrofalan da se smatra neetičnim proučavati ga na ljudima, smatra Avidon. Prisilno držanje u stanju budnosti koristi se kao metoda psihološkog mučenja.
Iako se dugi period nedostatka sna ne može proučavati, ipak postoje podaci o ljudima s retkom naslednom bolešću pod nazivom fatalna porodična nesanica.
Ti pacijenti imaju genetsku mutaciju koja izaziva abnormalno akumuliranje proteina u mozgu, što s vremenom pogoršava san. Njihova tela počnu da propadaju i oni s vremenom umiru zbog naslaga proteina koje oštećuju njihove moždane ćelije. Od ovog poremećaja većina pacijenata umre u proseku u roku od 18 meseci.
"Za svakih sat vremena izgubljenog sna potrebno je osam sati sna za oporavak"
Studije sprovedene na pacovima 1989. godine pokazale su da životinje mogu bez sna da izdrže između 11 i 32 dana prije nego što uginu.
Studija na ljudima iz 2019, objavljena u časopisu "Nature and Science of Sleep", otkrila je da učesnici eksperimenta mogu održavati relativno normalan nivo budnosti i opreza do 16 sati. No nakon 16 sati dolazi do značajnog pada pažnje, uvećanog kod učesnika koji su patili od hronične nesanice.
Nakon prospavane noći, normalno je biti lagano dehidriran. Unos vode u organizam odmah ujutro podržava hidrataciju, što je ključno za celokupno zdravlje.
Studija iz 2000. otkrila je da nespavanje 24 sata smanjuje koordinaciju između očiju i ruku jednako kao i 0,1 posto alkohola u krvi. Posledice nedostatka sna nakon 24 sata uključivale su smanjeno vreme reakcije, nerazgovetan govor, smanjenu sposobnost donošenja odluka, smanjeno pamćenje i koordinaciju, iritabilnost, lošiji vid i sluh, navodi Cleveland Clinic.
Nakon 36 sati, ljudi u krvi imaju povećane markere upale, a dolazi i do neravnoteže hormona i usporavanja metabolizma, navela je klinika.
Malo je istraživanja o tome što se događa nakon 72 sata, ali poznato je da ljudi postaju anksiozni, depresivni, počinju da haluciniraju i imaju problema s izvršnim funkcijama.
Radnici koji rade u smenama u opasnosti su od nedostatka sna
Istraživanje američkih lekara pokazalo je da nedostatak sna povećava preopterećenost na poslu i broj lekarskih grešaka.
Rezidenti hirurgije u Izraelu pokazali su pojačanu impulzivnost, sporije kognitivne procese i smanjene izvršne funkcije nakon 26-satne smene, pokazala je studija iz 2021. godine objavljena u časopisu Medical Education.
Foto: Envato
Radnici koji rade u smenama takođe su u opasnosti od posledica nedostatka sna jer oni često ne spavaju dovoljno, ne mogu da uspostavi rutinu sna i često moraju spavati dok je napolju dan, što nije prirodno za ljudski ciklus.
Ključno je znati da se ne može jednostavno nadoknadi nedostatak sna kasnije. Nedostatak sna je kumulativan, što znači da oni koji ne spavaju dovoljno skupljaju neku vrstu "duga spavanja".
Za svaki sat vremena izgubljenog sna potrebno je punih osam sati sna za oporavak, upozorava Avidon.
Ograničavanje spavanja takođe je rizično. Iako posledice na sposobnost koncentracije mogu biti ozbiljne, ponekad ih mi sami ne primećujemo, jednako kao što neko misli da je sposoban da vozi iako je pod uticajem alkohola. Ti ljudi ne znaju da se ne mogu dovoljno dobro fokusirati, kaže Koen.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
21:00
SINTEZA
Kakav je značaj 250. godišnjice osnivanja SAD? Da li Amerika 2026. godine stoji pred zadatkom koji njeni osnivači nisu mogli predvideti? Odgovore tražimo od profesora Stevana Nedeljkovića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ATOMSKO NASLEĐE JUGOSLAVIJE
Odmah posle Drugog svetskog rata, kada je svet upoznao snagu atomske bombe, istražuje se i upotreba nuklearne energije u mirnodovske svrhe. Nova budućnost postaju nuklearne elektrane koje su bile i predmet interesovanja Titove Jugoslavije. Tako počinje velika uranijumska groznica, traganje za svetlucavim kamenom koji je izvor novog goriva za rad nukelarki. U Jugoslaviji kreću istraživanja i merenja radioaktivnosti po raznim mestima I konačno se stiže do Stare planine gde se ruda uranijuma otkriva. Nova epizoda “Dekada” donosi priča o prvom rudniku uranijuma, izgradnji nuklearke Krško, planu za još 12 nuklearki širom zemlje i donošenju moratorijuma na takvu izgradnju posle havarije u Černobilju.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Beogradski Sekretarijat za saobraćaj saopštio je da će saobraćaj u delu Takovske ulice, odnosno od Svetogorske do Trga Nikole Pašića, kao i u delu ulice Tošin bunar, odnosno od ulice Pariske komune do Ivićeve biti obustavljen zbog izvođenja radova na redovnom održavanju ulica.
Paradajz je jedna od najčešće korištenih i najpristupačnijih namirnica u ishrani širom sveta. Osim što daje poseban ukus jelima, on je i bogat izvor hranjivih materija koje imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja.
Kompanije sve češće koriste AI alate poput ChatGPT, ali bez jasnih pravila to može dovesti do nenamernog curenja poverljivih podataka. Stručnjaci upozoravaju na rastuće bezbednosne i reputacione rizike.
Istraživanja su pokazala da pijenje kafe može produžiti život i potencijalno smanjiti rizik od fibrilacije atrija (nepravilnih, ubrzanih otkucaja srca).
Tragovi kokaina koji zagađuju reke i jezera mogu da se nakupe u mozgu lososa i da poremete njihovo ponašanje, upozorili su istraživači, navodeći da su posledice po populacije riba još uvek nepoznate.
Mnogi vlasnici pasa veruju da su vatrometi ili grmljavina glavni uzrok tjeskobe kod njihovih ljubimaca. Ipak, prava zabrinutost leži u iznenadnim i nepredvidivim zvukovima koji mogu da se pojave svakodnevno, čak i unutar kuće.
Decenijama su radio i televizija držali monopol nad informisanjem, slušanjem muzike i otkrivanju novih tema. A onda je stigao internet, sa video servisima kao što je YouTube, striming platformama za filmove i serije poput Netflixa, i muzičkim strimingom na platformama kao što je Spotify.
Opšte je poznato da je za zdravlje mozga važno održavati um aktivnim kroz rešavanje zagonetki, čitanje ili učenje jezika. Međutim, neurolog dr Baibing Čen ističe da muzika, odnosno aktivno bavljenje muzikom, može biti posebno korisno za mozak.
Piletina i ćuretina su izvrstan izvor nemasnih proteina i u gotovo jednakim količinama obezbeđuju ključne nutrijente poput vitamina B grupe, cinka i selena. Iako su obe vrste mesa hranljive i podržavaju zdravlje mišića, kostiju i imunitet, postavlja se pitanje da li je jedna ipak bolji izbor.
Komentari (0)