Najstarije životinje na svetu: Imune na rak, jedna rođena u vreme dinastije Ming
Dug životni vek retkost je u životinjskom svetu, međutim, postoje vrste koje su osvojile evolucionu lutriju zahvaljujući genima koji efikasno zaustavljaju proces starenja i sprečavaju bolesti povezane poput raka i neurodegenerativnih poremećaja.
Posečni životni vek ljudi na Zemlji je samo treptaj oka u poređenju sa dugovekošću pojedinih životinja.
To najbolje ilustruje pet najdugovečnijih stvorenja na Zemlji, piše History.
Kornjača Džonatan ima 192 godine
Džinovske kornjače, poreklom sa ostrva Aldabra na Sejšelima, najveća su i najstarija vrsta kornjača na Zemlji.
Naučnici su dug životni vek kornjači najpre pripisivali njihovom veoma sporom metabolizmu.
Međutim, sada misle da je reč o nekim drugim genetskim i biološkim procesima.
"Za većinu sisara reproduktivni učinak se vremenom smanjuje, jer kada jednom reprodukujete, evolucija više ne brine o vama. Međutim, kod kornjača i nekih vrsta riba reproduktivni učinak se zapravo povećava kako stare", istakla je biološkinja i kodirektorka Centra za istraživanje starenja Univerziteta u Ročesteru Vera Gorbunova.
Najstarija živa džinovska kornjača je Džonatan, sejšelska kornjača koja je rođena 1832. godine.
Arktički kit živi više od 200 godina
Dok je džinovska kornjača najdugovečnija kopnena životinja, okean je dom za nekoliko stvorenja sa zaista izuzetnim životnim vekom, uključujući neke vrste kitova.
Najdugovečniji sisar je Arktički kit (Bowhead whale), koji živi više od 200 godina.
Ovaj kit naseljava hladne arktičke vode i dobio je ime po masivnoj šiljastoj glavi savršeno dizajniranoj da probije debeli morski led.
Takođe se može pohvaliti najvećim ustima na planeti, dok sam njegov jezik teži više od tone.
Gorbunova kaže da morski biolozi nikada nisu pronašli maligni tumor na grenlandskom kitu.
"Oni su hiljadu puta veći od prosečnog čoveka, što znači da imaju hiljade puta više ćelija od nas. Očekivali biste da će dobiti tumore hiljadu puta češće, ali ne", istakla je biološkinja.
Grenlandska ajkula - 400 godina
Ogromna riba, koja ceo svoj život provodi u dubokim, arktičkim vodama, pliva glacijalnim tempom i raste neverovatno sporo - manje od 1 centimetar godišnje, ali može da naraste duže od 20 stopa.
Tek 2016. godine naučnici su konačno mogli da procene njenu starost.
Grenlandske ajkule se rađaju sa posebnim proteinom u očima koji nikada ne propada.
Datiranjem tog proteina ugljenikom, sada se procenjuje da najstarije grenlandske ajkule mogu da žive ogromnih 400 godina. Oni čak ne dostižu polnu zrelost do svog 150. rođendana.
Kao i druge dugovečne vrste, tajna dugovečnosti grenlandske ajkule može biti u njenim moćima u borbi protiv raka.
Genom grenlandske ajkule je dvostruko veći od ljudskog i sadrži više kopija gena koji igraju ulogu u popravljanju DNK i supresiji tumora.
Okeanski kvahog - školjka stara 507
Ova gumena mala školjka koja se obično nalazi u čorbi od školjki je zapravo najstarija vrsta mekušca na Zemlji.
Okeanski kvahogovi su poreklom iz severnog Atlantika, gde ribari beru samo zrele primerke - najmanje 60 godina ili starije.
Međutim, ovi spororastući mekušci mogu da postanu mnogo stariji od toga.
Albatros Visdom, najstarija poznata morska ptica na svetu koja je stara 74 godine, vratila se u svoje gnezdilište na atolu Midvej, malom izolovanom ostrvu u Tihom okeanu, da položi novo jaje.
Amerikanka Kolin Monfo (68) nestala je 26. septembra u moru u Indoneziji dok je ronila oko ostrva Puluau Reong, a njeno telo je, nekoliko dana kasnije, pronašao lokalni ribar, i to - u stomaku ajkule.
Dobila je nadimak "Ming" jer je rođena tokom dinastije Ming iz 14. veka.
Naučnici sumnjaju da postoje školjke koje su čak starije od Minga.
Stakleni sunđeri - 11.000 godina
Stakleni sunđeri, koji grade delikatne skeletne strukture nalik staklu napravljene od čistog silicijum dioksida - prvi put su evoluirali pre 650 miliona godina, vreme pre dinosaurusa.
Naučnici su mislili da su odavno izumrli sve dok čitav greben staklenih sunđera nije pronađen na dubokom dnu okeana u Kanadi 1987.
Međutim, tek 2012. je tim naučnika uspeo da proceni starost ovih lepih, rešetkastih sunđera.
Proučavajući sastav silicijumskih slojeva sunđera i upoređujući ga sa istorijskim podacima o temperaturi okeana, istraživači su izračunali da je stakleni sunđer star otprilike 11.000 godina (sa marginom greške od ± 3.000 godina).
“Monaski kuvar” vodi vas na Cetinje. U najnovijoj epizodi kuvar sa Hilandara otkriva tajne sastojke monaške trpeze, dok nas iguman Pajsije vodi kroz bogatu istoriju Cetinjskog manastira - svetinje u kojoj se čuvaju mošti Svetog Petra i ruka Svetog Jovana Krstitelja.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko je veronauka važna u procesu jačanju moralnih vrednosti kod dece i koliki je značaj mladih veroučitelja koji su uspeli da pronađu put do mladih komunicirajući važne verske sadržaje kroz mreže? Da li veronauka u školama doprinesu razumevanja različitih vera? Za emisiju „Tražim reč“ govore: teolog Nebojša Lazić, veroučitelj Aleksandar Đurđević i sociolog Aleksa Vukašinović. U emisiji ćete videti i na koji način se vera neguje među našim ljudima u dijaspori.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA
Peta epizoda emisije "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" nam donosi vrhunac uzbuđenja. Da li će takmičarka crvene ekipe moći da nastavi trku ili će zbog zdravstvenih problema odustati od takmičenja i nagrade, saznajte u jedinom tv projektu koji vam plaća da putujete!
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
EXPO 2027
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
dokumentarni
13:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su O. Ž. (27) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Punih 40 godina Kadivka Kaća Vuković (92) živi u Gerontološkom centru u Nišu. Suprotno ustaljenom mišljenju, niti je sama, a još manje usamljena. Nema proslave, rođendana ili godišnjice, na koju je ne pozove neko od brojne dece kojima je bila dadilja. Kažu da je baš Kadivka ta koja ih drži na okupu.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje, 26. oktobra, u tri časa ujutru. Kazaljke na časovnicima se tada pomeraju za jedan sat unazad.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Izdavačka kuća Kosmos je u nemačkom gradu Esenu organizovala popularnu društvenu igru kartama Katan, u kojoj je istovremeno učestvovalo 1.170 osoba, čime je postignut novi svetski rekord.
Desetine miliona crvenih kraba započele su godišnju migraciju tokom koje prolaze ulicama i vrtovima na australijskom Božićnom ostrvu, seleći se prema Indijskom okeanu, prenose mediji.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje. Iako dobijamo sat više sna, neizbežno je da se osećamo umornije i bez energije. Lekar specijalista opšte medicine prim. dr Biserka Obradović pojasnila je kako ta promena utiče na organizam i kako se najlakše prilagoditi.
Banane spadaju u jedan od najboljih izbora za obrok (užinu) ako vam nedostaje kalijuma ili vlakana u ishrani. Ipak, neke od koristi banana se ne odnose samo na njihovo konzumiranje. Sve više, banane se koriste za spoljnu primenu na koži, jer mogu da reše brojne dermatološke probleme.
Šest od deset Italijana koristi veštačku inteligenciju (AI) u kuvanju, pokazala je anketa platforme "Academia.tv" o kulinarskim navikama i upotrebi tehnologije u 2025. godini.
Komentari (0)