Najstarije životinje na svetu: Imune na rak, jedna rođena u vreme dinastije Ming
Dug životni vek retkost je u životinjskom svetu, međutim, postoje vrste koje su osvojile evolucionu lutriju zahvaljujući genima koji efikasno zaustavljaju proces starenja i sprečavaju bolesti povezane poput raka i neurodegenerativnih poremećaja.
Posečni životni vek ljudi na Zemlji je samo treptaj oka u poređenju sa dugovekošću pojedinih životinja.
To najbolje ilustruje pet najdugovečnijih stvorenja na Zemlji, piše History.
Kornjača Džonatan ima 192 godine
Džinovske kornjače, poreklom sa ostrva Aldabra na Sejšelima, najveća su i najstarija vrsta kornjača na Zemlji.
Naučnici su dug životni vek kornjači najpre pripisivali njihovom veoma sporom metabolizmu.
Međutim, sada misle da je reč o nekim drugim genetskim i biološkim procesima.
"Za većinu sisara reproduktivni učinak se vremenom smanjuje, jer kada jednom reprodukujete, evolucija više ne brine o vama. Međutim, kod kornjača i nekih vrsta riba reproduktivni učinak se zapravo povećava kako stare", istakla je biološkinja i kodirektorka Centra za istraživanje starenja Univerziteta u Ročesteru Vera Gorbunova.
Najstarija živa džinovska kornjača je Džonatan, sejšelska kornjača koja je rođena 1832. godine.
Arktički kit živi više od 200 godina
Dok je džinovska kornjača najdugovečnija kopnena životinja, okean je dom za nekoliko stvorenja sa zaista izuzetnim životnim vekom, uključujući neke vrste kitova.
Najdugovečniji sisar je Arktički kit (Bowhead whale), koji živi više od 200 godina.
Ovaj kit naseljava hladne arktičke vode i dobio je ime po masivnoj šiljastoj glavi savršeno dizajniranoj da probije debeli morski led.
Takođe se može pohvaliti najvećim ustima na planeti, dok sam njegov jezik teži više od tone.
Gorbunova kaže da morski biolozi nikada nisu pronašli maligni tumor na grenlandskom kitu.
"Oni su hiljadu puta veći od prosečnog čoveka, što znači da imaju hiljade puta više ćelija od nas. Očekivali biste da će dobiti tumore hiljadu puta češće, ali ne", istakla je biološkinja.
Grenlandska ajkula - 400 godina
Ogromna riba, koja ceo svoj život provodi u dubokim, arktičkim vodama, pliva glacijalnim tempom i raste neverovatno sporo - manje od 1 centimetar godišnje, ali može da naraste duže od 20 stopa.
Tek 2016. godine naučnici su konačno mogli da procene njenu starost.
Grenlandske ajkule se rađaju sa posebnim proteinom u očima koji nikada ne propada.
Datiranjem tog proteina ugljenikom, sada se procenjuje da najstarije grenlandske ajkule mogu da žive ogromnih 400 godina. Oni čak ne dostižu polnu zrelost do svog 150. rođendana.
Kao i druge dugovečne vrste, tajna dugovečnosti grenlandske ajkule može biti u njenim moćima u borbi protiv raka.
Genom grenlandske ajkule je dvostruko veći od ljudskog i sadrži više kopija gena koji igraju ulogu u popravljanju DNK i supresiji tumora.
Okeanski kvahog - školjka stara 507
Ova gumena mala školjka koja se obično nalazi u čorbi od školjki je zapravo najstarija vrsta mekušca na Zemlji.
Okeanski kvahogovi su poreklom iz severnog Atlantika, gde ribari beru samo zrele primerke - najmanje 60 godina ili starije.
Međutim, ovi spororastući mekušci mogu da postanu mnogo stariji od toga.
Albatros Visdom, najstarija poznata morska ptica na svetu koja je stara 74 godine, vratila se u svoje gnezdilište na atolu Midvej, malom izolovanom ostrvu u Tihom okeanu, da položi novo jaje.
Amerikanka Kolin Monfo (68) nestala je 26. septembra u moru u Indoneziji dok je ronila oko ostrva Puluau Reong, a njeno telo je, nekoliko dana kasnije, pronašao lokalni ribar, i to - u stomaku ajkule.
Dobila je nadimak "Ming" jer je rođena tokom dinastije Ming iz 14. veka.
Naučnici sumnjaju da postoje školjke koje su čak starije od Minga.
Stakleni sunđeri - 11.000 godina
Stakleni sunđeri, koji grade delikatne skeletne strukture nalik staklu napravljene od čistog silicijum dioksida - prvi put su evoluirali pre 650 miliona godina, vreme pre dinosaurusa.
Naučnici su mislili da su odavno izumrli sve dok čitav greben staklenih sunđera nije pronađen na dubokom dnu okeana u Kanadi 1987.
Međutim, tek 2012. je tim naučnika uspeo da proceni starost ovih lepih, rešetkastih sunđera.
Proučavajući sastav silicijumskih slojeva sunđera i upoređujući ga sa istorijskim podacima o temperaturi okeana, istraživači su izračunali da je stakleni sunđer star otprilike 11.000 godina (sa marginom greške od ± 3.000 godina).
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
Vuk Drašković, koji je za vreme vladavine bivšeg predsednika Srbije i SRJ Slobodana Miloševića bio jedan od ključnih predstavnika opozicije i glavni akter prvih demonstracija 9. marta 1991. godine, izjavio je za Newsmax Balkans da u protestima studenata sada vidi zaostavštinu 9. marta 1991. godine.
M. T. (40) koji je uhapšen u nedelju zbog napada na ministra kulture u Vladi Srbije Nikole Selakovića, sklopio je sa tužilaštvom sporazum o priznanju krivice.
Ukrajina je prihvatila predlog SAD za uvođenje 30-dnevnog prekida vatre, prenosi Rojters. SAD će prekinuti pauzu u pružanju obaveštajne i bezbednosne pomoći Ukrajini, saopštili su zvaničnici dve zemlje nakon sastanka u Džedi.
Zdrav mikrobiom creva igra ključnu ulogu u proizvodnji neurotransmitera poput serotonina, koji utiču na raspoloženje. Nedavno istraživanje pokazalo je da konzumiranje jedne vrste voća može smanjiti rizik od depresije.
Drugi X hromozom u ženskim ćelijama, za koji se smatralo da je "tihi", mogao bi da pruži objašnjenje zašto žene žive duže od muškaraca i otpornije su na kognitivni pad.
Novozelandski istraživači otkrili su da mužjaci plave prugaste hobotnice koriste otrov kako bi paralisali ženke tokom parenja, čime ih sprečavaju da ih pojedu.
Dok se većina ljudi oseća neprijatno kada neko turpija nokte, oni koji pate od mizofonije mogu imati jednako intenzivnu reakciju na zvukove kao što su, hrkanje, disanje i žvakanje. Istraživanja sugerišu da je mizofonija rasprostranjenija nego što se mislilo.
Komentari (0)