Ako vam optimizam trenutno deluje smešno, pokušajte sa nadom
U pismu svojoj supruzi Olgi, dramaturg i politički disident Vaclav Havel je napisao: "Nada je dimenzija duha. Nije van nas, već u nama". Havel je ovu poruku poslao iz zatvora u Pragu, u koji je dospeo zbog kritikovanja režima u svojoj zemlji od 1979. do 1983. godine.
Optimizam - ideja da će stvari ispasti dobro - može da izgleda smešno s obzirom na sve što nam se dešava. Ali ono što je Havel znao, čak i dok je sedeo u svojoj ćeliji, jeste da je nada drugačija: ideja da se stvari mogu poboljšati. To znači da nemamo pojma kako će se stvari u budućnosti odvijati i baš zbog te neizvesnosti, naši postupci su i dalje važni, prenosi RTS.
Uglavnom gajimo stereotip o nadi kao naivnoj, da je privilegija povlašćenih, čak i da je toksična: da znači da zatvaramo oči pred problemima sveta. Nije ništa od toga. Pre nekoliko vekova, filozof i teolog Toma Akvinski opisao je nadu kao borbu za postizanje ciljeva koji su teški i teško dostižni. Savremeni psiholozi su sledili njegov primer, opisujući nadu kao bedem protiv očaja u teškim vremenima.
Rezultati globalnog istraživanja "Kraj godine i očekivanja", koje je sprovela međunarodna asocijacija "Galup Internešenal" u 37 zemalja širom sveta, pokazuju da su građani Srbije na začelju po ličnom osećaju sreće i među vodećim pesimistima.
Kako to funkcioniše? I što je još važnije, kako se može koristiti da utiče na promene u našim životima i našem društvu?
Nada sadrži tri važna elementa. Prvo, cilj, nešto pozitivno što se može, ali ne mora dogoditi u budućnosti. Drugo, moć volje, želja da se postigne taj cilj, i treće, moć puta, put koji se sledi. Tamo gde optimista može sedeti i čekati da stigne svetla budućnost, osoba puna nade kreće se ka njoj, često uz veliki napor. I zbog toga, nada - više od optimizma - predviđa sposobnost ljudi da ostvare svoje ciljeve.
Ljudi koji se nadaju otporniji
Ako ste uznemireni zbog trenutne situacije, nadu možete iskoristiti na najmanje dva načina. Prvo, najpre možete stabilizovati svoj život. Istraživanja otkrivaju da su ljudi koji se nadaju otporniji kada se suoče sa poteškoćama, kao što su hronične bolesti i gubitak.
U vrtlogu događaja koje ne možemo da kontrolišemo, nada nas usmerava na ono što možemo. Vraćajući osećaj delovanja, može doneti mir, svrhu i snagu.
Ovo nije samo prazna priča. Energija koju pruža nada bila je kamen temeljac društvenih pokreta širom sveta i kroz istoriju. Psiholozi su ispitivali decenije istraživanja kolektivne akcije, spremnosti ljudi da se zajedno bore za ciljeve u koje veruju. Jedna od snaga koja je najviše pokretala kolektivnu akciju bio je osećaj efikasnosti. Ljudi se bore kada zamisle da bi se borba mogla dobiti. Drugim rečima, kada osećaju nadu.
Prepoznavanje zajedničke humanosti
Jedan izvor efikasnosti - i nade - je saznanje da čak i kada su sistemi nepravedni i štetni, većina ljudi nije. Ali medijske kompanije cvetaju u gnevu, preplavljujući nas ekstremnim i zapaljivim prikazima "druge strane". Kada nekritički konzumiramo ove poruke, propuštamo ogromne delove zajedničkih osnova koje većina ljudi deli.
Podleganje cinizmu može izgledati kao melem na ranu, ali to je zamka – koja nas vodi dalje od rešenja koja su nam potrebna. Umesto toga, moramo prihvatiti naporan rad nade: prepoznavanje naše zajedničke humanosti, traženje zajedničkog jezika i izgradnju koalicije koja prevazilazi podele.
Ovo nije pusta želja; to je strategija, namera i neophodnost. Nada nije samo način razmišljanja - to je plan.
Da li je Dejtonski sporazum temelj stabilnosti ili postaje nova linija geopolitičkog sukoba? Dok NATO jača prisustvo u regionu, a Rusija upozorava na militarizaciju Balkana, odnosi između Beograda i Zagreba ponovo dolaze u fokus. Zašto i koji nam je ključni kamen spoticanja već decenijama unazad? Gost Stava dana profesor na Fakultetu za bezbednost Zoran Dragišić.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Kako se balkanski lideri ponašaju na međunarodnoj sceni, da li izlaze iz standardnih okvira i da li njihova spoljna politika ima pozitivan ili negativan uticaj za države u regionu, analizira Ivica Bocevski, bivši makedonski vicepremijer i diplomata.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Koliko je sezonski posao siguran i da li je isplativ? Koje uslove rada sezonski radnici prihvataju a koje prećutkuju? Ko kontroliše poslodavce tokom sezone? Za emisiju „Tražim reč“ govore, PR menadžer kompanije „Infostud“ Miloš Turinski, predstavnik omladinske zadruge Mjob Ivana Radenović i potpredsednik udruženja hotelijera i restoratera HORES Ivan Vitorović.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Sezona cvetanja trešnje u Vankuveru donosi spektakularne prizore i budi grad iz zimskog sna. Hiljade stabala u ružičastim i belim tonovima pretvaraju ulice u pravu prolećnu razglednicu, privlačeći i stanovnike i turiste.
Koloseum, bezvremenski simbol Rima i čitave antičke civilizacije, dobio je novo ruho - pretvoren je u dragoceno numizmatičko izdanje. U pitanju je novčić nominalne vrednosti od 25 evra, izrađen od jednog kilograma čistog srebra, koji objedinjuje istorijsku, umetničku i kolekcionarsku vrednost.
Dolazak proleća utiče na naš organizam, donosi promene u raspoloženju, energiji, snu. Stručnjaci to pripisuju povećanoj količini svetlosti, a o tome kako buđenje proleća utiče na naše mentalno zdravlje, za RTS je govorila psihijatar Meri Vukša.
Doza kofeina iz kafe najčešće se povezuje sa povećanom budnošću, ali nova studija pokazuje da bi mogla pomoći i u smanjenju rizika od razvoja anksioznosti i depresije i da zapravo postoji idealna mera kada je reč o količini koju treba piti da bi se postigao najbolji efekat.
Vitamin C je jedan od najznačajnijih hranljivih materija u popularnoj zdravstvenoj kulturi, često mu se pripisuje sprečavanje prehlade, jačanje imuniteta, čak i borba protiv ozbiljnih bolesti. Iako je neophodan za funkcionisanje našeg tela, njegove koristi se često pogrešno shvataju ili precenjuju.
Sveža, hrskava i jednostavna, zelena salata je tihi heroj svakodnevne trpeze. U svetu brzih obroka podseća nas na snagu prirodnog, lakog i zdravog izbora koji osvežava telo i um. Zelena salata sadrži esencijalne hranljive materije poput antioksidanasa, folata i vitamina C.
Iako su poslednjih godina u fokusu javnosti najčešće dronovi i različite vrste malih autonomnih letelica, poput FPV (letenje i prvom licu), svet robotike je zapravo daleko veći.
Kao što svi znamo, uz redovno vežbanje moramo imati i zdravu ishranu. Međutim, neke zdrave namirnice koje jedete pre treninga zapravo mogu usporiti vaš napredak u teretani.
Komentari (0)