Zašto se ničega ne sećamo iz perioda kada smo bili bebe, a to ipak može da utiče na naš život
Foto: Pixabay
Psihologe i neurologe dugo je zbunjivala nesposobnost da se prisetimo događaja pre druge ili treće godine. Donedavno, naučnici su mislili da mladi mozgovi nisu dovoljno razvijeni da formiraju trajna sećanja, ali studije iz osamdesetih su pokazale da mališani od dve godine mogu da formiraju sećanja.
Izvor: The Guardian
18.02.2025. 23:12
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Život mora da je bio sjajan kada smo bili bebe: hrane nas, oblače, nose, svi nam se smeškaju i mašu.
Šteta je samo da se niko od nas ne seća koliko smo tada uživali, piše Gardijan.
Infantilna amnezija
Sigmund Frojd je 1905. godine skovao termin "infantilna amnezija", koji se odnosi na neobičnu amneziju koja, u slučaju većine ljudi, iako ne svih, krije najranija sećanja njihovog detinjstva.
Za nedelju dana tri proizvoda za decu povučena su sa tržišta u Srbiji. Koordinator za regulatornu reformu Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) Aleksandar Simić izjavio je za RTS da Srbija ima dobre zakone koji su usklađeni sa propisima EU, ali da se oni nedovoljno sprovode.
Usamljenost je česta pojava kod dece i ima velik uticaj na njihovo mentalno zdravlje i samopouzdanje. Utiče na decu i kada je reč o prilagođavanju na novu školu, problemima u prijateljstvima i osećaju isključenosti dok posmatraju svoje vršnjake kako se zabavljaju i druže.
Više od jednog veka kasnije, psiholozi su i dalje zaintrigirani zašto ne možemo da se setimo svojih najranijih iskustava.
"Većina odraslih nema sećanja pre druge do treće godine", naveo je profesor Ći Vang sa Univerziteta Kornel.
Do otprilike sedme godine, sećanja na detinjstvo su obično poput pačvorka.
Dvogodišnjaci mogu da se prisećaju događaja vrlo detaljno
Relativno donedavno, naučnici su mislili da mladi mozgovi nisu dovoljno razvijeni da formiraju trajna sećanja, ali studije iz osamdesetih su pokazale da mališani od dve godine mogu da formiraju sećanja i da se prisećaju događaja od nekoliko meseci ranije vrlo detaljno.
Izloženost traumi u ranom detinjstvu je takođe dobro dokumentovana kao povećani rizik od kasnije anksioznosti i depresije.
"Paradoks infantilne amnezije jeste kako to da ta iskustva zauvek utiču na naš život, ako su zaboravljena", istakla je Kristina Alberini, profesorka neuroloških nauka na Univerzitetu u Njujorku.
Čuvanje uspomena nemoguće bez hipokampusa
Istraživanje prof. Alberini na životinjama otkrilo je da se sećanja nastala tokom perioda 'infantilne amnezije', u stvari, čuvaju u mozgu do odraslog doba, iako se ne pamte svesno.
I kod odraslih životinja i kod ljudi, formiranje i čuvanje dugoročnih uspomena o nečijim životnim iskustvima nije moguće bez regiona mozga poznatog kao hipokampus.
Njen rad je pokazao da je region takođe važan u ranim sećanjima i ukazuje da se 'infantilna amnezija' javlja zbog kritičnog perioda u kome se hipokampus razvija usled novih iskustava.
"To ima mnogo smisla s obzirom na svu litaraturu o traumama", napominje profesorka.
Dodala je i to da ako deca zapamte neke teške situacije u ranom detinjstvu, možda se ne sećaju specifičnosti, ali će njihov mozak biti oblikovan u skladu sa tim iskustvom.
Profesorka Alberini postavlja hipotezu da rana sećanja funkcionišu kao šeme na kojima se grade sećanja u odraslom dobu.
Kao temelji kuće, oni ostaju skriveni, ali ključni.
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Prvu kolektivnu tužbu u BiH zbog ugrožavanja životne okoline posneli su meštani naselja Glamoč protiv nezakonitosti vezanih za projekat deponije "Trešnjica". Gost emisije je advokat Zlatan Omerović. Crna Gora bi uskoro mogla da dobije sistem opšteg upozoravanja građana u vanrednim situacijama. Pokrenuta je i inicijativa za Amber alert u slučaju nestale dece. Šta bi sve nadležne instutucije trebalo da urade da bi se ovaj sistem primenio, analizira inicijatorka predloga, poslanica vladajućeg SNP-a Slađana Kaluđerović. Marjan Đorčev, bivši ambasador S. Makedonije u Bugarskoj komentariše reakcije makedonske javnosti nakon pobede Radeva.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto se sve više ljudi žali na nadutost, bolove u stomaku i poremećaje varenja? Da li je brza hrana tiha pretnja digestivnom sistemu? Šta nam stomak prvo signalizira kada creva nisu zdrava? Za emisiju „Tražim reč“ govore, gastroenterolog dr Đorđe Kralj, predsednica Udruženja za kronovu bolest Olivera Ćulibrk i nutricionista Milka Raičević.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Sve više ljudi leči se na svoju ruku, dok mladi sve ranije ulaze u svet poroka. Da li bežimo od problema ili smo zaboravili kako da ih podnesemo? Tableta za smirenje ili čaša alkohola, gde danas tražimo izlaz? Odgovore tražimo od psihijatrice i psihoterapeutkinje prof. Nevene Čalovske Hercog.
Mladić A. Đ. (19) uhapšen je zbog sumnje da je sekirom usmrtio muškarca (48), a potom njegovo telo polio benzinom i zapalio, saopštila je Policijska uprava iz Sremske Mitrovice.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su S. M. (26) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo zlostavljanje i mučenje.
Početak izgradnje tunela ispod Bulevara Despota Stefana već je izmenio režim saobraćaja u centru Beograda, iako radovi na terenu još nisu zvanično počeli.
Policija u Kragujevcu uhapsila je šesnaestogodišnjaka iz Beograda zbog sumnje da je izvršio krivična dela izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i N. V. (25) iz Beograda, zbog podstrekavanja i pomaganja u izvršenju istog dela.
Iako zamrzivač produžava trajnost hrane, neke namirnice gube ukus i teksturu nakon odmrzavanja. Stručnjaci upozoravaju da pržena hrana, kuvana jaja i određeno povrće nisu dobar izbor za zamrzavanje.
Redovno održavanje tepiha, uz jedno temeljno godišnje čišćenje u proleće, može značajno da produži njegov vek trajanja i poboljša kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru.
Najnoviji modeli veštačke inteligencije pokazala su koliko savremeni softver može biti ranjiv, ali i koliko brzo te slabosti mogu biti otkrivene i uklonjene.
Mnogi od nas se suočavaju s osećajem težine, nadutosti i usporene probave. Promena dnevne rutine, manjak fizičke aktivnosti i kalorični obroci često ostavljaju trag na probavnom sistemu.
Kombinacija kvasca, meda i kefira može postepeno da ojača vlas i poboljša gustinu kose. Pre pojave modernih kozmetičkih proizvoda, prirodni recepti za negu kose bili su osnova lepote u mnogim tradicijama.
Paradajz je jedna od najčešće korištenih i najpristupačnijih namirnica u ishrani širom sveta. Osim što daje poseban ukus jelima, on je i bogat izvor hranjivih materija koje imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja.
Kompanije sve češće koriste AI alate poput ChatGPT, ali bez jasnih pravila to može dovesti do nenamernog curenja poverljivih podataka. Stručnjaci upozoravaju na rastuće bezbednosne i reputacione rizike.
Istraživanja su pokazala da pijenje kafe može produžiti život i potencijalno smanjiti rizik od fibrilacije atrija (nepravilnih, ubrzanih otkucaja srca).
Tragovi kokaina koji zagađuju reke i jezera mogu da se nakupe u mozgu lososa i da poremete njihovo ponašanje, upozorili su istraživači, navodeći da su posledice po populacije riba još uvek nepoznate.
Komentari (0)