Zašto se ničega ne sećamo iz perioda kada smo bili bebe, a to ipak može da utiče na naš život
Psihologe i neurologe dugo je zbunjivala nesposobnost da se prisetimo događaja pre druge ili treće godine. Donedavno, naučnici su mislili da mladi mozgovi nisu dovoljno razvijeni da formiraju trajna sećanja, ali studije iz osamdesetih su pokazale da mališani od dve godine mogu da formiraju sećanja.
Život mora da je bio sjajan kada smo bili bebe: hrane nas, oblače, nose, svi nam se smeškaju i mašu.
Šteta je samo da se niko od nas ne seća koliko smo tada uživali, piše Gardijan.
Infantilna amnezija
Sigmund Frojd je 1905. godine skovao termin "infantilna amnezija", koji se odnosi na neobičnu amneziju koja, u slučaju većine ljudi, iako ne svih, krije najranija sećanja njihovog detinjstva.
Za nedelju dana tri proizvoda za decu povučena su sa tržišta u Srbiji. Koordinator za regulatornu reformu Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) Aleksandar Simić izjavio je za RTS da Srbija ima dobre zakone koji su usklađeni sa propisima EU, ali da se oni nedovoljno sprovode.
Usamljenost je česta pojava kod dece i ima velik uticaj na njihovo mentalno zdravlje i samopouzdanje. Utiče na decu i kada je reč o prilagođavanju na novu školu, problemima u prijateljstvima i osećaju isključenosti dok posmatraju svoje vršnjake kako se zabavljaju i druže.
Više od jednog veka kasnije, psiholozi su i dalje zaintrigirani zašto ne možemo da se setimo svojih najranijih iskustava.
"Većina odraslih nema sećanja pre druge do treće godine", naveo je profesor Ći Vang sa Univerziteta Kornel.
Do otprilike sedme godine, sećanja na detinjstvo su obično poput pačvorka.
Dvogodišnjaci mogu da se prisećaju događaja vrlo detaljno
Relativno donedavno, naučnici su mislili da mladi mozgovi nisu dovoljno razvijeni da formiraju trajna sećanja, ali studije iz osamdesetih su pokazale da mališani od dve godine mogu da formiraju sećanja i da se prisećaju događaja od nekoliko meseci ranije vrlo detaljno.
Izloženost traumi u ranom detinjstvu je takođe dobro dokumentovana kao povećani rizik od kasnije anksioznosti i depresije.
"Paradoks infantilne amnezije jeste kako to da ta iskustva zauvek utiču na naš život, ako su zaboravljena", istakla je Kristina Alberini, profesorka neuroloških nauka na Univerzitetu u Njujorku.
Čuvanje uspomena nemoguće bez hipokampusa
Istraživanje prof. Alberini na životinjama otkrilo je da se sećanja nastala tokom perioda 'infantilne amnezije', u stvari, čuvaju u mozgu do odraslog doba, iako se ne pamte svesno.
I kod odraslih životinja i kod ljudi, formiranje i čuvanje dugoročnih uspomena o nečijim životnim iskustvima nije moguće bez regiona mozga poznatog kao hipokampus.
Njen rad je pokazao da je region takođe važan u ranim sećanjima i ukazuje da se 'infantilna amnezija' javlja zbog kritičnog perioda u kome se hipokampus razvija usled novih iskustava.
"To ima mnogo smisla s obzirom na svu litaraturu o traumama", napominje profesorka.
Dodala je i to da ako deca zapamte neke teške situacije u ranom detinjstvu, možda se ne sećaju specifičnosti, ali će njihov mozak biti oblikovan u skladu sa tim iskustvom.
Profesorka Alberini postavlja hipotezu da rana sećanja funkcionišu kao šeme na kojima se grade sećanja u odraslom dobu.
Kao temelji kuće, oni ostaju skriveni, ali ključni.
Da li ćemo nakon sutrašnjeg sastanka Trampa I Putina biti bliže kraju rata u Ukrajini? Da li su poslednji događaji na ulicama širom Srbije stavili tačku na bilo kakav dijalog? Šta će Srbija dobiti, a šta će joj biti oduzeto novim evropskim koridorom "Via Karpatija"?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ČOVEK KOJI JE TITU REKAO NE (R)
Da li je Slobodan Milošević sprečio rehabilitaciju Blagoja Neškovića? Zašto? Šta se zaista krije iza ove složene istorijske priče? Da li su tajne prošlosti uticale na odluke današnjih političara? Saznajte sve ekskluzivne informacije u novoj epizodi dokumentarnog serijala STROGO POVERLJIVO. Naše sagovornice su dr Ena Mirković, istoričarka i Jelena Vasilcin, novinarka.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ (R)
Autizam-tema za društvo, ne samo za porodicu. Gosti: Ivana Gegić, oligofrenog i psihoterapeut, Nevena Petrović Jojić, predsednica Upravnog odbora Saveza autizam Srbija, Boris Bjelović, predsednik udruženja Multiart
Dve osobe iz Nikšića uhapšene su po nalogu Opštinskog državnog tužilaštva zbog sumnje da su počinili krivično delo ugrožavanje sigurnosti državljanki Srbije na putu Nikšić-Žabljak.
Više javno tužilaštvo u Nišu podiglo je optužnicu protiv okrivljene Dragane Sotirovski, bivše gradonačelnice Grada Niša, zbog Zloupotreba službenog položaja. Podignute optužnice i protiv još četiri osobe za krivično delo Zloupotreba službenog položaja u pomaganju.
Direktor Vojnobezbednosne agencije general-potpukovnik Đuro Jovanić izjavio da je tokom protesta u sredu, prilikom napada palicama, bakljama i drugim pirotehničkim sredstvima u Novom Sadu, povređeno sedam pripadnika Vojske Srbije, od čega četvoro teže.
Studenti u blokadi i zborovi građana organizovali su demonstracije u više od 20 gradova u Srbiji zbog incidenata koji su dogodili u utorak u Vrbasu i Bačkoj Palanci. Tokom večeri incidenti su se dogodili u Beogradu, Novom Sadu i Pančevu.
Naučnici sa Univerziteta Sanšajn Koust u Australiji otkrili su da pojedini faktori iz životne sredine, poput zagađenja, mogu uticati na promenu pola kod divljih ptica, što je do sada smatrano izuzetno retkom pojavom kod ove životinjske grupe.
Mladić poreklom iz Srbije, koji trenutno živi u Indiji, izazvao je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je objavio video u kome čisti gomilu otpada koja je stajala na tom mestu više od mesec dana.
Mnogi ljudi ne obraćaju pažnju na način na koji odlažu čaše nakon pranja, ali postoji važan razlog zbog kojeg stručnjaci savetuju da ih nikada ne okrećete naopako.
Mravi mogu predstavljati ozbiljnu smetnju u domaćinstvu - napadaju ostavu, hranu, pa čak i sobne biljke. Iako se čine bezazleno, kada se namnože, stiče se utisak da su preplavili celi dom.
Na napuštenom gradilištu Roda Marketa u Novom Sadu nastala je jedna od najvećih kolonija belih roda u Evropi. Sa više od 300 ptica, ovo mesto postalo je pravi prirodni raj u urbanom okruženju, podsećajući nas na lepotu prirode usred grada.
Kiša zvezda padalica, fenomen koji nastaje prolaskom naše planete kroz "repove" kometa koje jure kroz svemir, biće na vrhuncu u noći između 12. i 13. avgusta.
Pre nego što uključite mašinu za pranje sudova, preporučuje se da pustite vruću vodu u sudoperu, a ovaj trik mogao bi da ubrza dotok tople vode u uređaj.
Komentari (0)