Zašto se ničega ne sećamo iz perioda kada smo bili bebe, a to ipak može da utiče na naš život
Psihologe i neurologe dugo je zbunjivala nesposobnost da se prisetimo događaja pre druge ili treće godine. Donedavno, naučnici su mislili da mladi mozgovi nisu dovoljno razvijeni da formiraju trajna sećanja, ali studije iz osamdesetih su pokazale da mališani od dve godine mogu da formiraju sećanja.
Život mora da je bio sjajan kada smo bili bebe: hrane nas, oblače, nose, svi nam se smeškaju i mašu.
Šteta je samo da se niko od nas ne seća koliko smo tada uživali, piše Gardijan.
Infantilna amnezija
Sigmund Frojd je 1905. godine skovao termin "infantilna amnezija", koji se odnosi na neobičnu amneziju koja, u slučaju većine ljudi, iako ne svih, krije najranija sećanja njihovog detinjstva.
Za nedelju dana tri proizvoda za decu povučena su sa tržišta u Srbiji. Koordinator za regulatornu reformu Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) Aleksandar Simić izjavio je za RTS da Srbija ima dobre zakone koji su usklađeni sa propisima EU, ali da se oni nedovoljno sprovode.
Usamljenost je česta pojava kod dece i ima velik uticaj na njihovo mentalno zdravlje i samopouzdanje. Utiče na decu i kada je reč o prilagođavanju na novu školu, problemima u prijateljstvima i osećaju isključenosti dok posmatraju svoje vršnjake kako se zabavljaju i druže.
Više od jednog veka kasnije, psiholozi su i dalje zaintrigirani zašto ne možemo da se setimo svojih najranijih iskustava.
"Većina odraslih nema sećanja pre druge do treće godine", naveo je profesor Ći Vang sa Univerziteta Kornel.
Do otprilike sedme godine, sećanja na detinjstvo su obično poput pačvorka.
Dvogodišnjaci mogu da se prisećaju događaja vrlo detaljno
Relativno donedavno, naučnici su mislili da mladi mozgovi nisu dovoljno razvijeni da formiraju trajna sećanja, ali studije iz osamdesetih su pokazale da mališani od dve godine mogu da formiraju sećanja i da se prisećaju događaja od nekoliko meseci ranije vrlo detaljno.
Izloženost traumi u ranom detinjstvu je takođe dobro dokumentovana kao povećani rizik od kasnije anksioznosti i depresije.
"Paradoks infantilne amnezije jeste kako to da ta iskustva zauvek utiču na naš život, ako su zaboravljena", istakla je Kristina Alberini, profesorka neuroloških nauka na Univerzitetu u Njujorku.
Čuvanje uspomena nemoguće bez hipokampusa
Istraživanje prof. Alberini na životinjama otkrilo je da se sećanja nastala tokom perioda 'infantilne amnezije', u stvari, čuvaju u mozgu do odraslog doba, iako se ne pamte svesno.
I kod odraslih životinja i kod ljudi, formiranje i čuvanje dugoročnih uspomena o nečijim životnim iskustvima nije moguće bez regiona mozga poznatog kao hipokampus.
Njen rad je pokazao da je region takođe važan u ranim sećanjima i ukazuje da se 'infantilna amnezija' javlja zbog kritičnog perioda u kome se hipokampus razvija usled novih iskustava.
"To ima mnogo smisla s obzirom na svu litaraturu o traumama", napominje profesorka.
Dodala je i to da ako deca zapamte neke teške situacije u ranom detinjstvu, možda se ne sećaju specifičnosti, ali će njihov mozak biti oblikovan u skladu sa tim iskustvom.
Profesorka Alberini postavlja hipotezu da rana sećanja funkcionišu kao šeme na kojima se grade sećanja u odraslom dobu.
Kao temelji kuće, oni ostaju skriveni, ali ključni.
Američko Ministarstvo finansija produžilo licencu Naftnoj industriji Srbije do samo 01. Oktobra. Znači li to da će NIS od tada biti pod sankcijama, pod kakvim I koje posledice će građani Srbije trpeti zbog toga. U nedelji za nama, pažnju je privukla i informacija o novom Zakonu o legalizaciji. Kada će biti usvojen i kakav uticaj će imati po tržište nekretnina. Usred digitalizacije, u Srbiji opada potražnja za IT stručnjacima. Zbog čega? Ko su novi milioneri u Crnoj Gori?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Posle višečasovne drame na gradilištu u selu Banja kraj Aranđelovca, kada je turski državljanin pretio skokom sa krana, za Newsmax Balkans se oglasio investitor projekta "Bekatown", građevinska firma "Bekament", koja optužuje turskog podizvođača za neisplaćene zarade.
U blizini zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Takovskoj ulici je postavljeno više belih šatora, slični onima koji se nalaze ispred Doma Narodne skupštine.
Građani EU i Srbije od kraja 2025. godine mogli bi da imaju ličnu kartu, vozačku dozvolu i zdravstvenu knjižicu u svom telefonu. Novi sistem digitalnih identiteta uvodi se usklađivanjem sa evropskom uredbom "Eidas 2.0".
Avion Vlade Srbije u kom se nalazi nekadašnji komandant Treće armije Vojske Jugoslavije i načelnik Generalštaba general Nebojša Pavković, koji je poleteo iz Finske sleteo je u Beograd.
Italijanska modna kuća Đorđo Armani predstavila je večeras poslednju kolekciju na kojoj je radio preminuli osnivač i dizajner Đorđo Armani, u Brera umetničkom muzeju u centru Milana.
Brojni nutricionisti sve češće preporučuju potapanje oraha u vodu i njihovo takvo konzumiranje, jer se, kako tvrde, na taj način razgrađuju inhibitori enzima i fitinska kiselina, što olakšava varenje i povećava iskorištenost nutrijenata.
Iako se internet najčešće posmatra kao savremeni način globalne komunikacije, kako poslovne, tako i privatne, često se zaboravlja da su na internetu bazirane brojne kompanije i usluge, u kojima širom sveta radi preko dvesta miliona ljudi.
Komentari (0)