Evropa, prvi klimatski neutralni kontinent. Zvuči lepo, i najave kažu da je moguće do 2050. godine, ali je put do tog cilja dug i potrebna je ozbiljna transformacija.
Leto ove godine bilo je najtoplije leto u Španiji od kada se vodi evidencija od 1961. godine, a istovremeno je doprinelo najgoroj sezoni požara u poslednje tri decenije, saopštila je španska meteorološka agencija AEMET.
Posledice globalnog zagrevanja dovode do naglih promena temperature, što dovodi do nepovoljnog uticaja na mentalno zdravlje ljudi. Donele su i anksioznost, upravo zbog promene klime. Iz tog razloga imamo nov mentalni izazov i izraz - "klimatska anksioznost".
Telo muškarca koji je nestao pre 28 godina pronađeno je netaknuto u glečeru planinske oblasti Kohistan na severu Pakistana, saopštila je lokalna policija.
Subota, 26. jul, je poslednji dan vrućine i dan kada počinje postepena promena temperature, koja će biti osetna u noći između subote i nedelje, a u nedelju, 27. jula, doći će do značajnog pada temperature sa pljuskovima, grmljavinom i lokalnim nepogodama, izjavio je meteorolog Nedeljko Todorović.
Dan ekološkog duga, koji meri trenutak kada čovečanstvo potroši sve resurse koje Zemlja može da obnovi tokom jedne godine, pada - 24. jula, objavila je Svetska fondacija za prirodu (WWF), pozivajući se na podatke Mreže globalnog otiska (Global Footprint Network).
Najviša temperatura u Evropi u podne izmerena je u turskom gradu Ajdinu - 43,7 stepeni, prema podacima stranice Ogimet koja skuplja podatke sa interneta o vremenu iz celog sveta.
Ovog leta ubedljivo najmanje padavina u Srbiji bilo je u jugoistočnim krajevima u kojima će do sredine 21. veka klima postati polu-sušna, navodi Nikola M. Milentijević sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Prištini za portal Klima 101.
Švajcarska se nalazi među deset zemalja na svetu koje se najbrže zagrevaju, a jun ove godine bio je drugi najtopliji mesec u ovoj zemlji otkako su 1864. godine počela merenja, pokazuju najnoviji podaci, prenose švajcarski mediji.
Ukoliko emisije ugljen-dioksida ostanu na sadašnjem nivou, Zemlja bi već za tri godine mogla da pređe granicu globalnog zagrevanja od 1,5 stepeni Celzijusa, upozorava više od 60 vodećih svetskih klimatologa u najnovijoj proceni stanja planete.
Maj 2025. godine bio je drugi najtopliji maj u istoriji merenja na svetskom nivou, saopštila je evropska služba za klimatske promene Kopernikus i dodala da je april takođe bio drugi najtopliji, dok je mart ove godine najtopliji ikada.
Direktor JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija" Radomir Vujadin istakao je povodom nedavnog nevremena da su nelegalna urbanizacija grada Beograda i neplansko širenje uzrok stvaranja desetina kritičnih tačaka, dodajući da uticaj imaju i klimatske promene.
Najnovija studija Univerziteta u Oregonu pokazala je da je zbog klimatskih promena ugroženo više od 3.500 životinjskih vrsta, od korala, preko ptica do grbavih kitova, prenose mediji.
Građani će i ove godine imati priliku da konkurišu za bespovratna sredstva za zamenu prozora, vrata, kotlova i ugradnju solarnih panela. Ali samo ako su se njihovi gradovi, odnosno opštine, prijavile Ministarstvu energetike na javni poziv za subvencionisanje mera energetske efikasnosti.
Tropske šume sveta, koje pružaju ključnu zaštitu od klimatskih promena, nestaju brže nego ikada jer je prema novoj satelitskoj analizi, 67.000 kvadratnih kilometara ovih netaknutih, starih šuma izgubljeno u 2024. godini.
Bez obzira na to koliko se tehnoloških inovacija dogodi u poljoprivredi, proizvodnja će uvek zavisiti od vremenskih prilika tokom sezone. Osim što strepe od vremenskih neprilika, poljoprivrednici se često suočavaju i sa ogromnim rastom troškova porizvodnje.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštolo je da je u Preševskoj dolini otkrilo stanište ptice voljić maslinar (Hippolais olivetorum), što je, prema dostupnim podacima, prvi potvrđeni slučaj prisustva te vrste ptica u Srbiji.
Svet se ubrzano kreće ka vrućinama čije poslediće će biti tolike da osiguravajuće kuće više neće nuditi pokriće za mnoge klimatske rizike, upozorila je jedna od najvećih svetskih osiguravajućih kompanija. Da li će u budućnosti štete usled ekstremnih vremenskih prilika biti nenadoknadive i kod nas?
Kako je prošao prvi dan ključne nedelje za rešenje energetske situacije u Srbiji? Zašto se 1. novembar doživljava kao dan D na srpskoj političkoj sceni? Da li su izbori na lokalu opipavanje pulsa birača pred parlamentarne izbore?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Umrla je u trenutku kada je želela da učini nešto dobro za svoje telo. Tragedija u teretani otvorila je pitanje – koliko zaista poznajemo granice svog srca? Vežbanje jača telo, ali može li – ako pogrešimo – da ga izda? O vežbanju, srcu i granicama zdravlja ali I pravilima koja ili ne postoje ili se ne primenjuju u „Tražim reč“ govoriće: Prof dr Arsen Ristić, kardiolog Nenad Trunić, dekan Fakulteta za fizičku kulturu i menadžment u sportu
EES sistem na graničnom prelazu Tompa - Kelebija od 28. oktobra u osam sati uvodi obavezno uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje za putnike iz Srbije. Primena novog ulazno-izlaznog sistema Evropske unije (EES) od 4. novembra biće uvedena i na ostalim prelazima između Srbije i Mađarske.
U Srbiji se u utorak, 28. oktobra, očekuje kiša ujutro i pre podne na jugu i jugoistoku Srbije, dok se na visokim planinama predviđa sneg, a tokom dana u svim krajevima suvo uz razvedravanje, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Britanski kralj Čarls III otkrio je spomenik lezbejkama, gej, biseksualcima i transrodnim pripadnicima vojnog osoblja i izjavio da je "ponosan" na LGBT pripadnike oružanih snaga, posvetivši nacionalni spomenik veteranima koji su bili pogođeni nekadašnjom vojnom "gej zabranom".
Američki muzički producent i reper Šon Didi Kombs osuđen je na 50 meseci zatvora zbog podvođenja, ali će, prema evidenciji savezne zatvorske službe, u zatvoru provesti oko tri godine, uz uračunato vreme provedeno u pritvoru pre suđenja.
Naučnici su otkrili zašto plačemo dok sečemo luk. Krivac je hemijsko jedinjenje, a rešenje je iznenađujuće jednostavno - oštriji noževi i sporiji pokreti.
Na raskrsnici Bulevara heroja sa Košara, Nikole Dobrovića i Omladinskih brigada, kod kule "Vest" na Novom Beogradu, u noći između subote i nedelje u 00.51 čas dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su poginule tri osobe, a dve su zadobile teške povrede, navode u Hitnoj pomoći.
Mladić (23) je teško povređen na parkingu u beogradskom naselju Voždovac kada su ga napala trojica muškaraca, koji su ga, prema sopstvenoj izjavi policiji, brutalno pretukli, a zatim pobegli sa mesta događaja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Staroj Pazovi uhapsili su D. G. (46), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Svake godine se za čišćenje divljih deponija u Nišu izdvaja između 15 i 20 miliona dinara, a one, ipak, iznova niču i to na istim lokacijama. Na teritoriji grada ima ih 90, a u toku je čišćenje na 16 lokacija i to od novca koje je dalo Ministarstvo za zaštitu životne.